Zadatak ovog istraživanja bio je provjeriti uspješnost grupne
nastave u odnosu na frontalnu, s obzirom na stjecanje kvalitete znanja u nastavi kemije. Eksperimentalna grupa učenika, koja je poučavana ...u grupnoj nastavi i čija se kvaliteta znanja ispitivala u prvom polugodištu školske godine 2004./2005., imala je 115 ispitanika, a kontrolna grupa, koja je poučavana frontalnom nastavom, 92 ispitanika. Također su se ispitali stavovi ispitanika
prema pojedinoj strategiji rada. Istraživanjem se nije moglo utvrditi je li grupna nastava bolja od frontalne nastave u stjecanju kvalitete znanja, ali je vidljivo da je ta strategija izrazito uspješna u ostvarivanju tog cilja. Rezultati pokazuju da sami učenici smatraju
da grupna nastava više pridonosi razvoju kvalitete znanja od frontalne te da im je grupni rad privlačniji od frontalnog rada.
Postaviti studente u centar edukativnog procesa i iskoristiti rezultate edukativnih istraživanja bazične su karakteristike važnog pokreta čiji je cilj poboljšati učenje u mnogim sveučilišnim ...kursovima. Za kursove mehanike postoji eksperimentalna evidencija da didaktika s “aktivnim studentima” daje bolje rezultate nego didaktika s “aktivnim profesorom i pasivnim studentima”. U ovome se radu prezentiraju prvi rezultati implementiranja didaktike koja potiče aktivno učenje na jezuitskom sveučilištu u Guadalahari (ITESO).
Odlučili smo se za format implementacije u kojem nema profesorskog predavanja i u kojem se naglašavaju kognitivni i metakognitivni aspekti učenja. Znanja prijeko potrebna za rad u učionici studenti su dužni stjecati uz pomoć zadaća čitanja. Razumijevanje čitanog teksta potiče se sugestijom da je važno identificirati nerazumljive dijelove, elaboracijom nedovoljno razrađenih dijelova (self-explication) i konstrukcijom konceptualnih mapa. Kvaliteta produkata čitanja s razumijevanjem i rezultati kratktih testova za provjeru naučenog daju studentima priliku da čitanjem ostvare 20% od moguće maksimalne ocjene.
U učionici studenti razmatraju konceptualna pitanja (u verbalnom formatu, bez video ilustracije ili s njom) i rješavaju probleme uz pomoć ekspertne strategije (vizualizacija problemske situacije, pojmovna analiza, matematičko modeliranje, verbalno planiranje puta do rješenja, matematička realizacija plana, analiza rješenja i zaključci u vezi s ulogom koju riješeni problem ima u postignutom znanju).
Dizajn laboratorijskih vježbi bazira se na sekvenci POE (Predict – Observe – Esplain), u kojoj studenti prvo “lansiraju” predviđanja s obrazloženjima, opažaju realizaciju fenomena i poslije objašnjavaju eventualne razlike između predviđenog i opaženog.
Glavni problemi implementacije ove didaktike jesu otpor koji studenti pokazuju prema čitanju s razumijevanjem i njihovo (pogrešno) vjerovanje da je profesorovo predavanje nužan uvjet za njihovo učenje.
Zahtjevi suvremenog društva i ispitivanja poslodavaca pokazali su da se sveučilišna nastava treba mijenjati. S tim u vezi pristupilo se proučavanju metoda poučavanja koje potiču studente na kritičko ...mišljenje i aktivno djelovanje u visokoškolskoj nastavi kako bi obrazovani kadrovi mogli što bolje zadovoljiti zahtjeve koji im se na postavljaju radnoj karijeri, pa i općenito u životu. U svijetu se sve više nastavnika obrazuje tako da potiče kritičko mišljenje i aktivno učenje, a takvo je obrazovanje započelo i u nas pod nazivom «Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi» u organizaciji Foruma za slobodu odgoja. U nastavi koja koristi metode kritičkog mišljenja i aktivnog učenja primjenjuje se tzv. ERR okvir o kojem će biti riječi u tekstu. U ovom radu prikazat ćemo način obrade jedne nastavne teme u okviru kolegija «Delinkvencija i socijalni rad» na Studijskom centru socijalnog rada u Zagrebu tijekom koje smo koristili metode poučavanja koje razvijaju kritičko mišljenje i aktivno učenje. Ovakav način poučavanja dao je izuzetno dobre rezultate.
