Dojenje je povezano s raznim zdravstvenim blagodatima za majku i dijete, stoga krovne zdravstvene organizacije preporučuju dojenje najmanje do navršenih 6 mjeseci. S obzirom na nedosljedne rezultate ...u literaturi, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati razlike između majki koje doje i onih koje hrane djecu nadomjesnim mlijekom u nekim sociodemografskim i opstetričkim čimbenicima, percipiranom temperamentu dojenčeta, kvaliteti povezivanja majke s djetetom te mentalnom zdravlju (depresivnosti, anksioznosti, stresu). Također, htjeli smo provjeriti koliko ispitivane varijable pridonose objašnjenju varijance načina prehrane dojenčeta. Majke (N = 284) dojenčadi u dobi do šest mjeseci ispunile su upitnike u online istraživanju. Korišteni su Upitnik karakteristika dojenčeta (ICQ), Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti (EPDS), Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (ljestvice anksioznost i stres; DASS-21), Upitnik povezivanja nakon porođaja (PBQ) te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da su majke koje doje višeg obrazovanja, izvještavale su o nižoj stopi hitnoga carskog reza te su porođaj rjeđe procjenjivale traumatičnim. Majke koje doje svoju su dojenčad percipirale više neprilagodljivima i nepredvidivima. Nije pronađena značajna razlika u ostalim sociodemografskim i opstetričkim karakteristikama, kvaliteti povezivanja s dojenčetom, kao ni u mentalnom zdravlju između majki koje doje i onih koje ne doje. Regresijska analiza pokazala je da dojenju značajno pridonosi više obrazovanje majke, niža stopa traumatičnoga iskustva porođaja te neprilagodljivi temperament dojenčeta. Rezultati ukazuju na potrebu formiranja dodatne podrške dojenju kod majki koje su imale porođaj hitnim carskim rezom ili koje su porođaj doživjele traumatičnim. Također, majke dojilje potrebno je podržati u uspostavi predvidljivije rutine hranjenja i pristupanju dojenčetu s težim temperamentom.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
2.
Strah od odlaska stomatologu Surina, Kristina; Ruzdijic, Jasmina; Kuzinovska, Ana ...
Socijalna psihijatrija,
01/2022, Volume:
49, Issue:
2
Journal Article, Paper
Open access
Strah od odlaska stomatologu može imati posljedice povezane s oralnim zdravljem, ali i sa zdravljem općenito.
Zbog tog straha može izostati odgovarajuća i redovita stomatološka skrb (barem jednom ...godišnje). Dentalna
anksioznost/fobija jedan je od vodećih čimbenika zbog kojeg pacijenti izbjegavaju odlazak stomatologu. Cilj ovog
rada bio je ispitati je li osobe koje imaju loše iskustvo povezano s odlaskom stomatologu u ranoj dobi, tj. tijekom
djetinjstva češće razviju dentalnu anksioznost/fobiju te je li je dentalna anksioznost/fobija povezana s povećanom
osjetljivosti za dentalnu bol. Također, cilj je ispitati postižu li osobe koje imaju dentalnu anksioznost/fobiju više
rezultate na ljestvici anksioznosti kao stanja (Spielberger’s State-Trait Anxiety Inventory STAI-X-1) u odnosu na one bez
dentalne anksioznosti/fobije. Rezultati ovog istraživanja potvrđuju hipotezu da osobe s lošim iskustvom povezanim
s odlaskom stomatologu tijekom djetinjstva imaju višu razinu dentalne anksioznosti, višu trenutnu anksioznost
odnosno anksioznost kao stanje na STAI-X-1 te veću dentalnu bol u odnosu na ispitanike koji svoje iskustvo povezano
s odlaskom stomatologu tijekom djetinjstva ne percipiraju kao loše. Također, ispitanici s dentalnom anksioznošću/
fobijom rjeđe posjećuju stomatologa.
Uvod: Anksiolitici su jedni od najčešće propisivanih lijekova te su veoma popularni zbog svoje široke terapijske
primjene. Cilj: Cilj je ispitati učestalost korištenja anksiolitika kod studenata ...medicine.
Metode: U istraživanju je sudjelovalo 222 studenata od 1. do 6. godine Studija medicine na Medicinskom fakultetu
Osijek rješavajući anonimni upitnik. Rezultati: Od 222 studenata 19,5 % koristilo je benzodiazepin. Djevojke ih koriste
značajno češće od muškaraca. Najčešće indikacije za korištenje su osjećaj tjeskobe i anksioznost. Najčešće korišten
benzodiazepin je alprazolam. Najviše ih koriste studenti 6. godine medicine, dok ih studenti 1. godine ne koriste.
Razlozi za korištenje razlikuju se prema godinama studiranja; glavni razlog korištenja na 3. godini je nadolazeći
ispit, dok su na 5. i 6. godini razlozi uzimanja benzodiazepina obiteljski i ljubavni problemi. Jednom u više mjeseci
benzodiazepine koristi 59,1 % studenata, dok ih 5 % koristi svaki dan, 20,9 % studenata koristi i smatra korisnima
biljne preparate za smirenje. Pomoć stručnjaka za svoje probleme potražilo je 32,6 % studenata koji su koristili
benzodiazepine, dok ih je 41,9 % o tome razmišljalo. Zaključci: Unatoč tome što su studenti medicine izloženi velikom
stresu te anksiolitike koriste češće nego opća populacija, njihova je uporaba racionalna i kontrolirana.
Pandemija koronavirusa nezaobilazna je tema današnjice kako u medijima, tako u svakodnevnim razgovorima svakoga
od nas. Na samom početku pandemija je predstavljala svojevrsni akutni stres i činilo se ...da će brzo proći. Međutim,
odmakom vremena pretvorila se u kroničan stres. Kao i svaki drugi kroničan stres, ova je pandemija ostavila, i još uvijek
ostavlja, značajne posljedice na naše mentalno zdravlje. U skladu s time ciljevi ovoga rada bili su provjeriti povezanost
između percepcije situacije (procjene ozbiljnosti i ugroženosti), anksioznosti i nekih aspekata ponašanja povezanih
s korištenjem digitalne tehnologije - nomofobije i kiberohondrije. Istraživanje je provedeno u dvije točke mjerenja
(u prvom i četvrtom tjednu od početka pandemije, točnije od 13. do 20. ožujka i 3. do 10. travnja 2020.) na uzorku
studenata i studentica u Republici Hrvatskoj (N1=358; N2=196). Za potrebe ovoga istraživanja korišteni su sljedeći
mjerni instrumenti: Ljestvica anksioznosti, depresivnosti i stresa, Upitnik nomofobije i Kratka ljestvica kiberohondrije. Ovim
je istraživanjem utvrđeno da pojedinci koji percipiraju svoju ugroženost većom i situaciju ozbiljnijom doživljavaju
više razine anksioznosti, nomofobije i kiberohondrije. Shodno tome, rezultati ukazuju kako anksiozniji studenti
doživljavaju i više razine nomofobije, odnosno kiberohondrije. Osim toga, utvrđena je značajna pozitivna povezanost
nomofobije i kiberohondrije. Provjerom uloge anksioznosti u objašnjenju povezanosti između percepcije situacije i
ponašanja povezanih s korištenjem digitalne tehnologije, pokazalo se da je anksioznost djelomični medijator kada je
ishodišna varijabla nomofobija, a potpuni medijator u modelu u kojem je kiberohondrija ishodišna varijabla.
Cilj je ovoga rada bio ispitati međugeneracijske učinke kognitivnoga stila obilježenoga strepnjom majki i njihovih ponašanja na razvoj anksioznosti i depresivnosti djece. Kognitivni stil obilježen ...strepnjom označava tendenciju pojedinca da generira dinamične mentalne scenarije u kojima se prijetnja povećava i približava. Istraživanja ukazuju na povezanost toga stila i anksioznosti. S obzirom na nekonzistentnost u povezivanju toga stila i depresije, pokušali su se definirati uvjeti pod kojima se ta povezanost pojavljuje uvođenjem moderatorske varijable stresnih životnih događaja. Istraživanje je provedeno na 126 parova majki i djece. Rezultati potvrđuju hipotezu da kognitivni stil majke obilježen strepnjom ima doprinos u međugeneracijskome prijenosu anksioznosti, ali sugeriraju i njegov doprinos u objašnjenju depresivnosti. Djeca majki koje su imale izraženiji kognitivni stil obilježen strepnjom imala su višu razinu anksioznosti i depresivnosti. Roditeljska ponašanja koja uključuju modeliranje i verbalni prijenos informacija o prijetnji značajno predviđaju pojavu anksioznosti kod djece. Utvrđen potpuni medijacijski efekt upućuje na to da kognitivni stil obilježen strepnjom majki ima značajan efekt na anksioznost djece samo putem modeliranja majki te je utvrđen i medijacijski efekt modeliranja majki u odnosu kognitivnoga stila obilježenoga strepnjom majki i depresivnosti kod djece. Moderatorski efekt stresnih životnih događaja u odnosu kognitivnoga stila obilježenoga strepnjom majki i depresivnosti njihove djece nije potvrđen. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost roditeljskih ponašanja u objašnjenju simptoma anksioznosti i depresivnosti kod djece.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Test anxiety is the uncomfortable state of tension, fear, and physiological symptoms that appear before, during, or after the exam. Earlier studies suggest that personality traits are the best ...predictors of test anxiety (Jayaraman & Subramanian, 2015), although those used either the Five-Factor Model (Costa & McCrae, 1992) or Eysenck’s PEN model (Eysenck, 1991). This research aimed to investigate the relationship between the Alternative Five-Factor Model (Zuckerman, 1994) and test anxiety, as well as to see if other variables (such as time-management skills and course overload) that have been correlated with test anxiety before would affect the relationship between these two constructs. The sample comprised 264 students (83.4% females) from B&H, Serbia, and Croatia. Although the students from different fields of study could complete the questionnaire online, most of them stated that they attended the Faculty of Philosophy. The research included the following instruments: the ZKA-PQ-SF personality questionnaire (Aluja et al., 2017), the test anxiety questionnaire (Subotić & Marinković, 2018), and two one-item scales that registered time-management skills and course overload. Correlational analysis showed that test anxiety was significantly correlated with neuroticism (r = .61, p < .001) and aggressiveness (r = .26, p < .001), as well as significantly negatively correlated with time-management skills (r = .-24, p < .001) and extraversion (r = .-15, p = .01). Regression analysis showed that the model that consisted of all personality traits explained 39.6% of the variance (R = .62, R2 = .39, p < .001), which is almost the same percentage as the independent contribution of neuroticism (R = .61, R2 = .37, p < .001), but one must mention that some suppression effects were identified when placing all the predictors together in the model. Also, we found that time-management skills and course overload did not statistically significantly moderate the relationship between personality traits and test anxiety. The results suggest that personality traits are good correlates of test anxiety even outside the context of frequently used lexical models and that physiologically based personality models can be an even better tool for explaining test anxiety. Data indicating that time management skills correlated with test anxiety but that the possession of these skills did not change the intensity of the relationship that personality traits (primarily neuroticism) had with this construct are discussed, bearing in mind the importance of physiological and cognitive processes underneath. Having good time-management skills or low course overload did not have effects on test anxiety as much as personality traits did, which can be understandable considering that personality traits are much more stable components that can significantly moderate human behaviour.
Tjelesna aktivnost, osim pozitivnog učinka na tjelesno zdravlje, ima važnu ulogu u poboljšanju psihičkog zdravlja. Danas se tjelovježba kao terapijsko sredstvo primjenjuje u velikom broju psihičkih ...poremećaja. Učinkovita je pri anksioznim poremećajima, depresiji, borbi protiv stresa, u liječenju psihotičnih poremećaja, demencije i dr. Osim izravnog učinka na neurotransmitorske sustave, endorfine i hormone, tjelovježbom se podižu samopoštovanje i samopouzdanje, poboljšavaju kognitivne funkcije i socijalizacija bolesnika. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, potrebno je provoditi svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju od najmanje pola sata ili barem tri puta na tjedan u trajanju od jednog sata.
In patients with coronary heart disease anxiety is often overlooked. Symptoms of anxiety are often similar to coronary heart disease symptoms. The prevalence of anxiety in general population and ...coronary heart disease patients is very high. While the underlying pathophysiology of the connection remains unclear, anxiety lowers the quality of life and is a factor for a higher risk of morbidity and mortality due to coronary heart disease.
Psihodermatologija je interdisciplinarno područje koje pokriva sve aspekte međuodnosa psihološkog statusa i kože u pogledu uzroka, početka, razvoja, dijagnostike i liječenja različitih kožnih ...bolesti. Kožne bolesti povezane su s depresijom, anksioznošću, poremećajem doživljaja tjelesnog izgleda (dizmorfofobija), seksualnim poremećajima, sniženim samopoštovanjem i kvalitetom života. Smatra se da 40 % do 80 % bolesnika koji traže pomoć dermatovenerologa imaju određene psihičke probleme. Psihodermatološki poremećaji se dijele na psihosomatske, primarno psihijatrijske ili psihogene i sekundarno psihijatrijske. Psihosomatski poremećaji su dermatološke bolesti na čije pogoršanje i težinu utječe emocionalni stres. Stres ne uzrokuje bolest već ju potiče i pogoršava. Primarni psihijatrijski poremećaji s kožnim manifestacijama znatno su rjeđi od psihosomatskih poremećaja, a radi se o anksioznom, obuzeto-prisilnom, depresivnom ili psihotičnom psihijatrijskom poremećaju sa sekundarnim induciranjem kožnih promjena. Sekundarni psihijatrijski poremećaji javljaju se kod kroničnih nagrđujućih kožnih bolesti poput alopecije, akne konglobata, multiplih neurofi broma, psorijaze, vitiliga, ihtioze, gigantskih kongenitalnih nevusa, sindroma displastičnih nevusa i rinofi me. Kožne bolesti rijetko su životno ugrožavajuće, ali zbog njihove izloženosti tuđim pogledima uvelike utječu na kvalitetu života. Pristup psihodermatološkom bolesniku mora biti individualan, interdisciplinaran i holistički. Interdisciplinarni pristup liječenju podrazumijeva standardno dermatološko liječenje uz psihoterapiju i po potrebi, psihofarmakoterapiju.
Psihijatrijski komorbiditet u migreni Šagud, Marina; Klinar, Ivana
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2021, Volume:
30, Issue:
1 Migrena
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Iako su i migrena i psihijatrijski poremećaji vrlo učestali, relativno je malo literature o njihovom komorbiditetu. Visoka učestalost migrene utvrđena je u osoba s anksioznim poremećajima i ...bipolarnim poremećajem, no najviše podataka nalazi se o komorbiditetu migrene i depresivnog poremećaja. Ova povezanost tumači se zajedničkom etiologijom, poput genetske predispozicije, poremećaja serotoninskog sustava te sličnih psiholoških čimbenika, stoga ne iznenađuje da su neki antidepresivi pokazali povoljan učinak u oba poremećaja, prije svega amitriptilin, zatim duloksetin i venlafaksin, a moguće i mirtazapin i agomelatin. Budući da neki antimigrenici i mnogi antidepresivi utječu na različite komponente serotoninskog sustava, moguće su interakcije te je neophodan oprez. Psihoterapija također ima direktan učinak i na migrenu i na simptome depresije i anksioznosti. Valproat ima učinak na migrenu i na simptome bipolarnog poremećaja. Psihijatrijski komorbiditet u oboljelih od migrene još uvijek nije dovoljno prepoznat te neki autori čak preporučuju rutinski probir osoba s migrenom na simptome psihijatrijskih poremećaja, posebice depresivnosti i anksioznosti. Potrebno je istovremeno liječiti oba poremećaja. Najbolji je individualni pristup liječenju uz suradnju specijalista neurologa i psihijatara što svakako daje najbolje rezultate u granicama postojećih mogućnosti.
PDF
