Stres je ključni psihološki aktivator hipotalamo-pituitarno-adrenalne osi te je time važan čimbenik rizika snižavanja razine imune sposobnosti. Cilj ove studije bio je procijeniti vezu između ...strategija ovladavanja stresom i broja limfocita kod vojnika. U studiju je bio uključen 61 član slovenske vojske, kod kojih su se strategije ovladavanja stresom procjenjivale pomoću instrumenta poznatog kao Coping Responses Inventory. Bijela krvna slika je određena kod 33 vojnika uz podrobnu analizu limfocita pomoću protočne citometrije. Faktorska analiza je utvrdila dva čimbenika ovladavanja: ovladavanje izbjegavanjem i pristupno približavanjem. Nađene su statistički značajne negativne korelacije između strategija izbjegavanjem i koncentracija monocita, limfocita i T-limfocita. Strategije približavanjem koje se smatraju prilagodljivijima nisu korelirale s mjerama imunog sustava. Ovi nalazi govore u prilog shvaćanju prema kojem se načini ovladavanja pojedine osobe odražavaju u njenim imunim svojstvima. Pretpostavljamo da bi ovladavanje izbjegavanjem moglo biti važna posrednička varijabla koja utječe na učinke stresa na imune značajke.
Opisana je dijagnostika i inicijalna terapija pacijentice koja boluje od temporomandibularnog poremećaja. Klinički i pomoću magnetske rezonancije dijagnosticiran je osteoartritis te diskopatija oba ...čeljusna zgloba. Anksioznost je potvrđena psihološkim mjernim instrumentom State-Trait Anxiety Inventory. Inicijalnom terapijom pomoću okluzijske udlage uklonjeni su bolovi u čeljusnim zglobovima te stvoreni preduvjeti provedbe definitivne okluzijske terapije.
Cilj istraživanja: Dentalna anksioznost problem je i veliki izazov za mnoge pacijente, ali i za doktore
dentalne medicine. Naime, liječenje anksioznih pacijenata smatra se jednom od najstresnijih ...situacija kad je riječ o doktorima dentalne medicine. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti učestalost dentalne anksioznosti među studentima Sveučilišta u Rijeci i otkriti moguće razlike u razini anksioznosti
među studentima različitih studijskih programa. Ispitanici i metode: Ovo presječno istraživanje obuhvatilo je 290 studenata s različitih fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Pravni fakultet, Filozofski fakultet, Tehnički fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet dentalne medicine). Njih 73 (25,17 %) bilo je muškog spola, a 217 (74,83 %) ženskoga. Istraživanje je provedeno online 2020. godine na temelju modificirane ljestvice dentalne anksioznosti (MDAS). Za usporedbu razlika u MDAS rezultatima između studenata korišteni su Studentov t-test i ANOVA. Rezultati: Pronađena je statistički značajna razlika u razinama dentalne anksioznosti između studenata s Filozofskog fakulteta i Fakulteta dentalne medicine (MDAS = 11,32 ± 4,11, MDAS = 8,84 ± 3,03, p= 0,01), te onih s Pravnog fakulteta i Fakulteta dentalne medicine (MDAS = 11,47 ± 4,64, MDAS = 8,84 ± 3,03, p < 0,01). Zaključci: Ovo istraživanje pokazalo je da studenti koji ne studiraju dentalnu medicinu imaju višu razinu dentalne anksioznosti u usporedbi sa studentima dentalne medicine. Dovoljno znanje o dentalnome i oralnome zdravlju moglo bi prevladati strah i anksioznost povezane sa stomatološkim zahvatima. Zato je u sveučilišni kurikul potrebno uvrstiti dodatnu dentalnu edukaciju.
Školska fobija nije posebna dijagnoza, već klinički entitet koji uključuje anksioznost i izbjegavajuće ponašanje povezano s odlaskom ili boravkom u školi, koje se može javiti bilo kada tijekom ...školovanja. Najčešće se radi o separacijskoj ili socijalnoj anksioznosti, mada odbijanje pohađanja škole može biti povezano i s drugim emocionalnim
poremećajima u djece i adolescenata kao što su generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj ili depresija. Osim što remeti funkcioniranje obitelji, školska fobija ima i ozbiljne posljedice na školski uspjeh i socijalne odnose školarca te može biti vrlo težak poremećaj u djetinjstvu. U diferencijalnoj dijagnostici važno je školsku fobiju razlikovati od poremećaja ponašanja s namjernim izostajanjem iz škole te antisocijalnim ponašanjima (krađa, laganje i dr.) i tendencijom zabavi. Važno je započeti tretman što ranije kako dijete ne bi zaostajalo sa školskim gradivom, gubilo vezu s vršnjacima, dobivalo pažnju roditelja ostajanjem kod kuće. U liječenju je potreban multidisciplinaran pristup koji uključuje suradnju psihijatra i/ili psihologa, roditelja, stručnih djelatnika škole, liječnika obiteljske ili školske medicine
i prema potrebi centra za socijalnu skrb ako se radi o dugotrajnom izostanku iz škole ili problemima u funkcioniranju obitelji. Liječenje školske fobije zahtijeva primjenu različitih terapijskih postupaka u okviru multimodalnog pristupa: psihoedukacijom roditelja, individualnu psihoterapiju (analitičku ili kognitivno-bihevioralnu), grupnu terapiju
i obiteljsku psihoterapiju ovisno o težini poremećaja i uzrocima njegovog nastanka. U težim slučajevima koji ne reagiraju na psihoterapijsko liječenje primjenjuju se i lijekovi iz skupine antidepresiva i anksiolitika.
U radu su prikazane suvremene spoznaje školske fobije te liječenje kognitivno bihevioralnim terapijom uz prikaz jednog kliničkog slučaja.
Konstrukt socijalne evaluacije ima važno mjesto u objašnjenju niza osobnih i socijalnih ponašanja pojedinca. Pregledom postojećih istraživanja vidljivo je kako se javlja veći broj pojmovno različitih ...aspekata koja proizlaze ili su povezani sa socijalnom evaluacijom, a čija je stvarna egzistencija i opravdanost upitna. U radu se, na temelju podataka prikupljenih na uzorku 461 studentice i studenta primjenom niza ljestvica koje opisuju barem nominalno ponešto različite vidove svijesti o/u društvenom kontekstu provjeravaju povezanosti različitih aspekta temeljnog konstrukta socijalne evaluacije te ispituje mogućnost jednostavnijeg opisa konstrukta socijalne evaluacije u terminima temeljnih faktora. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji temeljna povezanost nominalno raznorodnih konstrukata te da se zahvaćeni prostor daje razmjerno dobro opisati manjim brojem faktora.
Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi latentnu konfiguraciju
pojedinih dimenzija religioznosti i psiholoških osobina ličnosti
pod utjecajem sociodemografskih značajki ispitanika kao što su
spol, ...dob, zanimanje i nacionalna pripadnost. Uzorkom su
obuhvaćena 583 punoljetna ispitanika gradskog područja
Subotice. Faktorskom analizom ekstrahirane su dimenzije
religioznosti imenovane kao religiozno uvjerenje, sakramentalni
život, kršćanska ljubav prema bližnjemu i religiozno iskustvo.
Kao jednofaktorske dimenzije ekstrahirane su sljedeće osobine
ličnosti: anksioznost, depre-sivnost, agresivnost i potreba za
moći. Kanonička diskriminacijska analiza primijenjena je radi
utvrđivanja utjecaja sociodemo-grafskih obilježja ispitanika na
latentnu konfiguraciju dimenzija religioznosti i osobina ličnosti.
Rezultati istraživanja pokazali su egzistenciju (1) anksioznog
pseudoreligioznog sentimenta karakterističnog za starije
generacije, (2) anksiozno-depresivnog pseudoreligioznog
sentimenta karakterističnog za umirovljenike i kućanice, (3)
psihoticnoga pseudoreligioznog sentimenta karakterističnog za
jedan dio srpskoga i mađarskog subuzorka, (4) anksiozne
semireligioznosti karakteristične za žene, (5) anksiozne
intrinzične religioznosti karakteristične za najmlađi i stariji
subuzorak, i (6) depresivne intrinzične religioznosti karakteristične
za hrvatski i mađarski subuzorak.
Ispitivanje je provedeno da bi se utvrdila prevalencija oralnih bolesti Aphthae recidivantes, Lichen ruber planus, simptoma kserostomije i stomatopiroze, zatim oralnih parafunkcija, bruksizma i ...disgeusije te ispitala njihova moguća povezanost s različitim intenzitetima psihičkih svojstava samopoštovanja, anksioznosti i neurotizma u istom ispitnom uzorku stanovnika jednoga dijela Gorskoga kotara.
U ispitivanje je bilo uključeno 277 ispitanika koji su potanko oralno pregledani i izvršena su odgovarajuća oralna ispitivanja. Psihološko ispitivanje provedeno je s pomoću dijelova psihotesta “18 PF”. Ispitivanje je pokazalo da se na području Fužina i Lokava najčešće javljaju oralne parafunkcije (u 36,1 % ispitanika) i aftozne lezije (19,2% ispitanika), zatim bruksizam (13,7 %), kserostomija (12,27 %) i stomatopiroze (10,3%), a rijetko se javljaju poremećaji okusa (2,3 %) i oralni lichen (1,2 %).
Psihološko je ispitivanje pokazalo da u ispitnome uzorku postoje tendencije prema visokome stupnju samopoštovanja, niskome stupnju anksioznosti i još nižemu stupnju općeg neurotizma. Utvrđeno je da postoji pozitivna povezanost između pojave kserostomije, stomatopiroze, recidivirajućih afti i bruksizma u odnosu prema pojavi anksioznosti, te stomatopiroze i kserostomije s neurotizmom. Nalazi su statistički znatni, ali se na osnovi takvih deskriptivnih ispitivanja ne može tvrditi da su promatrana duπevna svojstva uzrok nastanku tih bolesti već da su samo s njima znatno povezani.
Brojna ispitivanja pokazala su da je ispitni period za studente stresan. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati efekte prethodnog ispitnog iskustva, kao i težine ispita na neke reakcije na stres. U ...istraživanju je sudjelovalo 12 ispitanica, studentica prve godine studija psihologije, približno iste dobi i iskustva s polaganjem ispita na studiju. Ispitivanje je uključivalo određivanje stanja anksioznosti, visoke aktivacije i bojazni od ispita prije i nakon prvog i drugog izlaska na teži ispit te prije početka lakšeg ispita. Ispitno iskustvo nije utjecalo na promjene stanja anksioznosti i visoke aktivacije prije i nakon ispita, dok su procjene bojazni i težine ispita na Borgovoj skali pokazale da je prvi izlazak na teži ispit za ispitanice stresniji. Nadalje, razine ispitivanih varijabli mijenjale su se na sličan način pokazujući povećanje stresa neposredno prije početka ispita te smanjenje dan nakon ispita. Dobiveni rezultati također su pokazali da veća razina stresa prethodi težem ispitu. Čini se da u istraživanjima ispitnog stresa treba respektirati efekte ispitnog iskustva, kao i težine samog ispita.
Slika tijela multidimenzionalni je konstrukt koji igra značajnu ulogu u nastanku poremećaja hranjenja. Cilj je ovoga rada bio ispitati doprinos općeg nezadovoljstva tijelom te afektivnih i ...kognitivnih aspekata slike tijela u nastanku nekih simptoma poremećaja hranjenja. U istraživanju je sudjelovalo 270 učenica prvih i četvrtih razreda srednje škole. Analizom rezultata djevojaka različitog indeksa tjelesne mase pokazalo se da su najnezadovoljnije tjelesnim izgledom djevojke normalne težine dok su ozbiljno pothranjene djevojke značajno zadovoljnije i manje anksiozne u svezi izgleda. Utvrđeno je da su opće nezadovoljstvo tijelom i svjesnost o društvenim standardima vezanih uz izgled značajni prediktori simptoma poremećaja hranjenja (provođenja dijete, bulimičnog ponašanja, straha od debljanja i zabrinutosti hranom). Rezultati su komentirani u kontekstu sociokulturnih teorija o etiologiji i održavanju nezadovoljstva tijelom.
PDF
