Slika tijela multidimenzionalni je konstrukt koji igra značajnu ulogu u nastanku poremećaja hranjenja. Cilj je ovoga rada bio ispitati doprinos općeg nezadovoljstva tijelom te afektivnih i ...kognitivnih aspekata slike tijela u nastanku nekih simptoma poremećaja hranjenja. U istraživanju je sudjelovalo 270 učenica prvih i četvrtih razreda srednje škole. Analizom rezultata djevojaka različitog indeksa tjelesne mase pokazalo se da su najnezadovoljnije tjelesnim izgledom djevojke normalne težine dok su ozbiljno pothranjene djevojke značajno zadovoljnije i manje anksiozne u svezi izgleda. Utvrđeno je da su opće nezadovoljstvo tijelom i svjesnost o društvenim standardima vezanih uz izgled značajni prediktori simptoma poremećaja hranjenja (provođenja dijete, bulimičnog ponašanja, straha od debljanja i zabrinutosti hranom). Rezultati su komentirani u kontekstu sociokulturnih teorija o etiologiji i održavanju nezadovoljstva tijelom.
Svrha je ovoga istraživanja bila utvrditi kolika je važnost crta licnosti, životne dobi, inicijalnog stupnja anksioznosti i raznih afektivnih stanja za promjene anksioznosti i anksioznih stanja, kao ...i za pozitivne i negativne učinke 40-minutnog vježbanja aerobike. Uzorak ispitanica činilo je 70 zdravih žena u dobi od 17 do 57 godina. Za mjerenja, koja su provedena neposredno prije i poslije sata aerobike, korišteni su upitnici State and Trait Anxiety Inventory (STA) i Positive and Negative Affect Scale (PANAS). Ispitanice su idući dan popunile još dva upitnika – Big Five Personality Inventory (NEO-PI) i Beck Depression Inventory (BDI).
Ustanovljeno je sniženje anksioznoga stanja nakon četrdesetominutnog vježbanja aerobike. Dob nije korelirala ni sa jednom varijablom crta ličnosti, kao ni sa razinom anksioznosti i anksioznoga stanja prije i nakon treninga, ali je uspostavila korelaciju s redukcijom anksioznoga stanja tijekom vježbanja. Prema rezultatima multivarijatne analize varijance (MANOVA ), dob ne utječe znatnije na razine anksioznosti i anksioznih stanja niti na veličinu njihove promjene. Razine anksioznosti i anksioznih stanja korelirale su s neuroticizmom, ekstravertiranošću, savjesnošću i BDI-om, ali ne i sa stupnjem ugodnosti osobe. Eta-kvadrat je pokazao da se razina anksioznoga stanja prije vježbanja može pripisati ekstraverziji (29%). Varijanca anksioznoga stanja nakon vježbanja mogla se pripisati neuroticizmu (18%), ekstraverziji (27%), otvorenosti prema iskustvu (17%), savjesnosti (20%), stupnju ugodnosti osobe (21%) i BDI- u (33%). Veličina promjene anksioznosti nije korelirala s utvrđenim crtama licnosti. Samo je inicijalna razina anksioznoznog stanja značajno utjecala na ostale mjere anksioznosti. Udio inicijalne anksioznosti u varijanci anksioznoga stanja nakon vježbanja bio je 30%, a u promjeni anksioznoga stanja 39%. Interakcijom između dobi i inicijalnih razina anksioznoga stanja može se objasniti 37% varijance promjene anksioznoga stanja.
Trening nije značajnije utjecao na razinu pozitivnih emocija, ali je znatno smanjio negativne emocije. Na temelju rezultata MANOVA-e, utvrđen je glavni utjecaj ekstraverzije. Ostale crte ličnosti i dob nisu imale utjecaja na parametre emocija. Ekstraverzija objašnjava 24% varijance inicijalnih pozitivnih emocija i 19% varijance negativnih emocija nakon vježbanja. Pokazalo se da je inicijalna razina anksioznoga stanja, ali ne i anksioznosti, najznačajnije utjecala na promjene i pozitivnih i negativnih emocija tijekom vježbanja – 22% varijance promjene pozitivnih emocija i 15% varijance promjene negativnih emocija objašnjeno je individualnim razlikama u inicijalnom stupnju anksioznog stanja. Iinicijalna razina pozitivnih emocija sudjelovala je u promjeni anksioznoga stanja sa 25%, a inicijalna razina negativnih emocija sa 29%. Zaključimo, na anksiolitički učinak aerobike utjecale su, prije svega, visoka inicijalna razina anksioznoga stanja, inicijalno jasno izražene negativne emocije te interakcija između životne dobi, s jedne strane, i otvorenosti prema iskustvu i savjesnosti, s druge. Sniženje razine negativnih emocija povezano je s inicijalnim razinama anksioznoga stanja i negativnih emocija. Interakcija životne dobi s inicijalnim razinama anksioznoga stanja i negativnih emocija objašnjava 83% varijance anksiolitičkog efekta aerobike i 77% sniženja negativnih emocija.
Društvene su mreže relativno nov fenomen koji utječe na živote ljudi diljem svijeta. Broj korisnika društvenih mreža nedavno je dosegao milijarde, a ta se brojka svake godine povećava. Rezultati ...prijašnjih istraživanja pokazali su da pretjerano korištenje društvenih mreža može imati negativne učinke na mentalno i fizičko zdravlje. Stoga je važno istražiti koji psihološki čimbenici mogu pridonijeti pretjeranomu korištenju društvenih mreža. Socijalna anksioznost i aleksitimija snažni su prediktori pretjeranoga korištenja društvenih mreža, međutim, malo se zna o ulozi empatije i teorije uma u pretjeranome korištenju društvenih mreža. Stoga je primarni cilj ovoga istraživanja bio ispitati medijacijski učinak empatije i teorija uma u odnosu između aleksitimije i socijalne anksioznosti. Sudjelovalo je ukupno 1737 ispitanika (Mdobi = 25.28, SDdobi = 10.00; 60.83 % žena). Sudionici su dali svoje procjene na mjerama empatije, socijalne anksioznosti, teorije uma, usamljenosti i pretjerane upotrebe društvenih mreža. Medijatorski efekti empatije i teorije uma provjereni su pomoću strukturalnoga modeliranja. Dobivena je pozitivna povezanost između poteškoća u identificiranju osjećaja (aleksitimija) i socijalne anksioznosti: B = 0.53 (95 % CI 0.41 – 0.65, p < .001). Također, utvrđena je značajna pozitivna povezanost između socijalne anksioznosti i pretjeranoga korištenja društvenih mreža: B = 0.28, 95 % CI 0.14 – 0.37, p < .001; dok usamljenost nije bila povezana s korištenjem društvenih mreža. Slično tomu, nije dobiven značajan medijatorski efekt empatije i teorije uma na vezu između poteškoća u identificiranju osjećaja i socijalne anksioznosti. Buduća bi istraživanja trebala ispitati mogućnost generalizacije dobivenih rezultata u različitim kulturnim/jezičnim okruženjima. Primarno ograničenje provedenoga istraživanja proizlazi iz presječnoga nacrta koji onemogućava stvaranje uzročno-posljedičnih odnosa između istraženih konstrukata.
Ispitivanje je provedeno da bi se ispitalo postojanje simptoma suhoće i pečenja u ustima u bolesnika na području Fužina i Lokava u Gorskom kotaru te istražio odnos tih oralnih promjena prema stupnju ...samopoštovanja, anksioznosti i neurotizma u tih ispitanika. Ispitni uzorak tvorili su 277 slučajno odabranih punoljetnih pacijenata. Kod svih je obavljen potanki oralni pregled i odgovarajuća oralna testiranja. Svaki je bolesnik zamoljen da ispuni za tu namjenu već pripremljen psihotest, koji je napravljen od subtestova "18 PF" Momirovića i suradnika. Rezultati su pokazali da se simptomi jake suhoće u ustima pojavljuju u 12,27% ispitanika, u 7,58% ispitanika u slabijem obliku, a simptomi pečenja u ustima u 10,3% ispitanika. Nastanak simptoma suhoće i pečenja međusobno su statistički povezani. Rezultati psihotestova pokazuju da u ovom ispitnom uzorku postoje tendencije prema visokim stupnjevima samopoštovanja, niskim stupnjevima anksioznosti i još nižim stupnjevima neurotizma. Ispitivanje je potvrdilo pozitivnu znatnu statističku povezanost između anksioznosti, neurotizma i oralnih simptoma. Povezanost prema različitim intezitetima samopoštovanja nije pronađena.
Na osnovi istraživanja provedenoga na prigodnom uzorku od 253 studenta politologije i novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu autor ispituje strukturiraju li se emocije prema čelnicima ...političkih stranaka sukladno postavkama teorije afektivne inteligencije Marcusa i sur. (2000.) u tri dimenzije – entuzijazma, anksioznosti i odbojnosti. Odvojeno strukturiranje dimenzije odbojnosti ili averzije kod većine vođa pretpostavljeno je kao izraz trajnog nezadovoljstva cjelokupnom hrvatskom politikom. Kako je, prema teoriji, u srži dimenzije odbojnosti moralno neodobravanje, dodatno je istraženo strukturiranje emocionalnih reakcija moralnog odobravanja, što je mjereno ljestvicama emocija poštovanja, divljenja i povjerenja. Rezultati faktorskih analiza pokazuju kako se emocije prema većini stranačkih vođa strukturiraju u trima dimenzijama, pri čemu emocije moralnog odobravanja i emocije entuzijazma čine jednu dimenziju pozitivnog afekta prema političarima, sukladno postavci o primarnom procesu njihova nastanka. Međutim, kad se posebno analiziraju ispitanici s pozitivnim, odnosno negativnim stavom prema pojedinačnim čelnicima, kod pet od ukupno petnaest procijenjenih čelnika, emocije ispitanika s negativnim stavom strukturiraju se u četirima dimenzijama. Takvo strukturiranje autor smatra emocionalnom podlogom procesa vrednovanja dviju skupina političkih protivnika – autsajdera i dostojnih protivnika.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Svrha rada je ispitivanje učestalosti pojave straha u pacijenata, kao limitirajućeg faktora uspješne stomatološke zaštite. Anketom su ispitane 694 osobe od 15— 58 godina, prosječne dobi 24,4 god. ...karakteristična je za dentalne fobije. Uoči posjete stomatološkoj ordinaciji 445 ili 65% ispitivanih proživljava izvjestan stupanj uzbuđenja, od toga 166 ili 24% je izrazito do jako ankiozno, Zbog straha nije obuhvaćeno trajnom i redovitom zaštitom 181 ili 26%
anketiranih. Kod navedenog 181 pacijenta strah je kod njih 116 ili 64% posljedica ranijih trauma iz zubne ordinacije. Posjet stomatologu izbjegava 126 ili 18% ispitanih i onda kada je potreban neodložan zahvat. Većina pacijenata dolazi u ordinaciju u zakazano vrijeme, dok 65 ili 9% uglavnom ne uspijeva. Ta prividna nemarnost koja nas u radu prilično ometa karakteristična je za dentalne fobije. Nema statistički signifikantne razlike u proširenosti pojave straha u odnosu na dob i spol, iako je strah nešto izraženiji u skupini do 19 godina oba spola, te kod žena u sve tri dobne skupine. Bol se očito usko vezuje sa stomatološkim zahvatom, pa tako 242 ili 35% ispitanih misli da bi im injekcija za bezbolan rad mnogo olakšala posjetu. Pacijenti najviše prigovaraju nekomunikativnosti stomatologa sa 88 ili 12% odgovora. Uloga stomatologa u prevenciji i ublažavanju dentalne anksioznosti dvojaka je: ophođenje s pacijentom i kontrola boli, povezane sa stomatološkim zahvatom. Ugodan i podnošljiv zahvat razvija pozitivan odnos prema liječenju, sklonost prema stomatologu, te veću vjerojatnost da pacijent slijedi upute stomatologa što je od velike važnosti u zdravstvenoj edukaciji pacijenata.
