Postoji širok raspon normalne anksioznosti koja se smatra zdravom pod normalnim okolnostima. Patološku anksioznost karakterizira ekcesivnost, pervazivnost i nemogućnost kontrole te interferira sa ...čovjekovom sposobnosti funkcioniranja. Etiologija anksioznosti se može razmotriti s psihodinamskog, biološkog i neuroznanstvenog aspekta. Epigenetskim procesom naše iskustvo određuje koji će geni biti uključeni, a koji isključeni. Locirani su određeni geni čija varijabilnost u ekspresiji neurona „visceralnog mozga“ modulira sjećanje straha i somatskih reakcija na anksioznost. Mozak je organ adaptacije koji se izgrađuje iskustvom tijekom razvoja te se ponovno izgrađuje tijekom psihoterapije. Psihoterapija djeluje na način da upotrebljava
plastičnost mozga kako bi uzrokovala formiranje novih sinaptičkih veza koje će biti snažnije od onih prijašnjih i koje će se vremenom više koristiti. Što više razumijemo kako mozak funkcionira, to bolje možemo realizirati kohezivni plan liječenja s ciljem podržavanja ravnoteže i razvoja mozga.
Cilj: U ovoj studiji slučaja bit će predstavljen kognitivno-bihevioralni tretman djeteta s dijagnozom selektivnog mutizma, uz naglasak na važnosti multidisciplinarnog pristupa te važnosti uloge ...roditelja kao koterapeuta u procesu tretmana. Prikaz slučaja: Dječak u dobi od 6 godina i 8 mjeseci dolazi na prvu psihijatrijsku procjenu u Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež u Zagrebu u pratnji roditelja, a po preporuci pedijatra. Prema navodima roditelja dječak je prije 5 mjeseci prestao komunicirati s vršnjacima, kao i s odraslima izvan obitelji. Dječak ne ide na dječje rođendane niti kod prijatelja na igru te zahtijeva stalnu prisutnost roditelja. Roditelji smatraju kako je okidač za prekid verbalne komunikacije bila hospitalizacija dječaka zbog drugih zdravstvenih problema, zbog čega je neko vrijeme bio odvojen od roditelja. Nakon multidisciplinarne obrade dječak je uključen u kontinuirani tretman psihologa i logopeda. Psihološki tretman odvijao se kroz godinu i pol dana, u ukupnom trajanju od 28 susreta, a dječak je za to vrijeme napredovao od toga da može razgovarati isključivo s bliskim članovima obitelji, do toga da može komunicirati s raznim ljudima izvan obiteljskog okruženja te bez teškoća funkcionirati u školi. Zaključak: Ovaj prikaz slučaja ukazuje na efikasnost kognitivno-bihevioralne terapije u tretmanu anksioznih poremećaja, što je u skladu s relevantnim znanstvenim istraživanjima. Pritom je stavljen naglasak na važnost multidisciplinarnog pristupa u interakciji između terapeuta, roditelja, škole te ostalih važnih sudionika u djetetovu okruženju.
Aim: In this case study, a cognitive behavioral treatment of child with a selective mutism diagnosis will be presented, highlighting the importance of multidisciplinary approach and importance of parents being co-therapists during the treatment. Case report: A boy, 6 years and 8 months old, was brought by his parents to his first psychiatric examination to the Psychiatric hospital for Children and Adolescents in Zagreb, to which he was referred by his physician. According to his parents, 5 months ago he stopped communicating verbally with his peers and adults outside of family setting. The boy doesn’t attend children’s birthdays, nor does he go to his friend’s houses to play, demanding parent’s presence all day long. Parents believe that the problem was triggered by the boy’s hospitalization and separation from parents, due to his medical issues. After the multidisciplinary examination the boy was included in continuous treatment of both psychologist and speech therapist. Psychological treatment lasted for 1,5 year and included 28 sessions in total. During the treatment, the boy improved from being able to speak only with close family members to being able to communicate openly with other people in public setting, e.g. at school. Conclusion: This study indicates efficiency of cognitive behavioral therapy in treating anxiety disorders, which is accordant to relevant scientific research. This case study places importance on the multidisciplinary approach in interaction between therapist, parents, school and all other relevant participants in the child’s social environment.
Prema rezultatima prethodnih istraživanja, matematička anksioznost je važna odrednica nižeg postignuća iz matematike među srednjoškolcima. Iako matematička anksioznost utječe na oba spola, neki ...nalazi govore da su djevojke sklonije njezinom pokazivanju, ali ne objašnjavaju kako doprinos različitih dimenzija anksioznosti ovisi o interakciji spola učenika i manifestacija motivacije za učenje matematike. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati učinak spola između matematičke anksioznosti i matematičkoga postignuća posredovanih motivacijom za učenje matematike kod srednjoškolaca. Uzorak je činilo 514 srednjoškolaca iz Srbije (45,3 % učenika), u dobi od 15 do 19 godina. Instrumenti koji su korišteni u istraživanju bili su Upitnik matematičke anksioznosti i Ljestvica motivacije za učenje matematike, dok je matematičko postignuće mjereno kao prosjek ocjena iz matematike na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine. Rezultati moderirane analize medijacije ukazali su na negativan doprinos matematičke anksioznosti postignuću kod oba spola, uz potpuno posredovanje zadovoljstva kod učenika i djelomičnim posredovanjem zadovoljstva i korisnosti kod učenica. Na temelju analize dobivenih rezultata može se zaključiti da je nužno primijeniti različite strategije motivacije za prevladavanje matematičke anksioznosti, što ovisi o spolu učenika.
The aim of the study was to determine the frequency of sexual harassment perpetrated by coaches in youth sports activities and to examine the association of those experiences with depression, ...anxiety, and stress in later life. Study participants were young men and women (n = 501; Mage = 20,86, SD = 1,81) who participated in sports before they turned 18 years old. The results showed that 25 % of participants experienced some form of sexual harassment by coaches while they were minors. Participants who had this kind of experience obtained higher results on depression, anxiety, and stress scales. The results indicate the need to undertake measures aimed at preventing and stopping sexual harassment in youth sport.
SAŽETAK
Cilj: U vrijeme pandemije COVID-19 promjene u uvjetima studiranja mogu utjecati na mentalno zdravlje studenata medicine. Istraživanje ima za cilj ispitati pojavnost depresije, anksioznosti i ...stresa, njihovu povezanost sa sociodemografskim i akademskim karakteristikama te postojanje razlika između studenata pretkliničkih i kliničkih godina studija.
Metode: Ovo presječno istraživanje provedeno je online uporabom metode snježne grude. Uključeno je 206 studenata svih godina Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od čega je 51% pripadalo skupini pretkliničkih, a 49% skupini kliničkih godina studija.
Rezultati: Istraživanje je ukazalo na prisutnost depresije u 25,7% studenata medicine, 26,7% je imalo značajne anksiozne smetnje, a 15% značajne simptome stresa. Simptomi anksioznosti i stresa bili su više izraženi u studentica. Korelacijska analiza ukazala je na obrnutu povezanost depresije, anksioznosti i stresa s prosječnim uspjehom, depresije s godinom studija, a vrijeme provedeno u učenju obrnuto je koreliralo s anksioznošću. U logističkoj regresiji su prosjek ocjena i partnerski status (biti u vezi) bili značajni prediktori depresije, prosjek ocjena, spol i konzumacija psihoaktivnih tvari značajni prediktori anksioznosti, dok su spol i konzumacija psihoaktivnih tvari bili značajni prediktori stresa. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv ove bolesti nije bilo povezano s depresijom, anksioznošću i stresom. Cijepljenje je bilo češće što su studenti stariji, odnosno češće u skupini kliničkih godina studija.
Zaključak: U doba pandemije lošije mentalno zdravlje studenata medicine povezano je sa ženskim spolom, lošijim akademskim uspjehom, partnerskim statusom i konzumacijom psihoaktivnih tvari. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv COVID-19 nije bilo povezano s mentalnim zdravljem.
The aim of this study was to determine the level of anxiety and depression and the intensity of pain in patients with chronic non-malignant pain, the correlation of catastrophizing with these ...factors, and the interaction of a multidisciplinary program for the treatment of chronic pain and the level of catastrophizing, anxiety, depression and pain intensity. The study was conducted on a sample of 44 participants aged 32 to 80 years who participated in the multidisciplinary program for chronic pain management at the Institute for Pain Management of the Clinical Medical Center Osijek. Pain intensity was measured using the Visual Analog Scale (VAS); the Depression, Anxiety and Stress Scale (DASS-21) was used to measure anxiety and depression; while catastrophizing was measured using the Pain Catastrophizing Scale (PCS). There was a moderate positive correlation between anxiety, depression, and pain intensity in patients with chronic non-malignant pain; a positive correlation between anxiety, depression, pain intensity, and catastrophic factors; and a reduction of anxiety, depression, pain intensity and catastrophization at the end of a multidisciplinary chronic pain treatment program. The findings contribute to a better understanding of the relation between emotional distress, cognitions and pain intensity in patients with chronic non-malignant pain.
STRES I ANKSIOZNOST U RADIOLOGIJI Rebac, Filip; Ajvazović, Filip; Franjić, Darjan
Zdravstveni glasnik,
5/2022, Volume:
8, Issue:
15
Journal Article, Paper
Open access
Stres na radnom mjestu jedan je od najvećih uzroka profesionalnih bolesti na svijetu. Profesionalni stres i umor u radiološkoj praksi mogu se očitovati u brojnim različitim oblicima, uključujući ...vizualni umor, umor od odlučivanja, fiziološki stres i emocionalni stres. Što se tiče radiologije, nema mnogo studija o utjecaju stresa i njegovim posljedicama na fizičko i psihičko zdravlje. Anksioznost prilikom radioloških pretraga zapravo dolazi kao primarna psihološka adaptacija na uvjete koje naš organizam smatra stranima te potencijalno opasnima. Sprječavanje stresa i sindroma izgaranja na radnom mjestu kod radioloških djelatnika od iznimne je važnosti zbog njihovog sveukupnog zadovoljstva koji se očituje u pružanju optimalnih rezultata i brige za pacijente. Činjenica je da pacijenti koji dođu na radiološke pretrage osjete fizičke manifestacije anksioznosti. Vodeći se spoznajom straha od dijagnoze, čekanja rezultata ali i provođenje kroz sami proces pretraga stvara se anksioznost. U cijelom procesu, zadatak svakog radiološkog tehnologa je da u cilju provođenja radiološke pretrage se dodatno informira i educira o problematici ovoga područja. To će u konačnici dovesti do manje anksioznosti pacijenta tijekom radiološkog postupka, neovisno o metodi koja se koristi. Cilj ovog preglednog rada bio je na temelju dosadašnjih spoznaja analizirati koje situacije na radnom mjestu radiološki djelatnici prepoznaju kao one koje doprinose razvoju stresa te prikazati anksioznost u radiologiji sa fokusom na anksioznost pacijenata tijekom radioloških pretraga.
Binge eating is the most common form of disordered eating associated with obesity, reduced quality of life, and medical and psychological comorbidities. It therefore affects the well-being of ...individuals. This underscores the fact that it is a serious public health problem. The study aimed to investigate binge eating and anxiety across gender, age and body mass index in a large population sample of adults in Slovenia.
A total of 3,310 adult volunteers participated in this cross-sectional study. Questionnaires, including a binge eating and anxiety scale and an eating behaviour questionnaire, were completed by 1,487 subjects (90.9% female, ages 18 to 69).
The frequency of reported binge eating was 29.9%, with 9.8% of participants reporting severe binge eating, and the presence of overweight and obesity was high (41.8%). BMI was associated with this problematic eating, and explained 5.4% of the variation in binge eating. Importantly, anxiety was the most important factor related to binge eating, with younger participants and women reporting significantly more anxiety.
The high presence of binge eating, obesity and anxiety in the Slovenian population-based sample is worrying. Anxiety is clearly an important factor in understanding the relationship between negative affect and binge eating, as it accounts for a greater proportion of the variance in binge eating symptoms than BMI. Particularly concerning was the fact that the youngest participants showed the greatest anxiety. Targeting anxious adolescents and females is important from a health perspective because it can impact the physical and mental health of the population in the long term.
Školski uspjeh adolescenata Piuk, Josipa; Macuka, Ivana
Psihologijske teme,
12/2019, Volume:
28, Issue:
3
Journal Article, Paper
Open access
S obzirom na isticanje važnosti visokoga školskog postignuća u našem društvu, potrebno je ispitati kako djeca doživljavaju roditeljska očekivanja vezana uz školsku uspješnost i kako se to odražava na ...njihov školski uspjeh. Preciznije, cilj je ovog istraživanja bio ispitati u kojoj mjeri sociodemografske karakteristike (spol i dob djeteta, obrazovanje roditelja), osobne karakteristike (adaptivni i neadaptivni perfekcionizam), psihološka prilagodba (ispitna anksioznost i somatizacija) te pojedini aspekti roditeljske akademske uključenosti (nadziranje, pomoć oko zadaće, komunikacija s djetetom te akademska očekivanja) pridonose objašnjenju školskog uspjeha mlađih adolescenata. Kako bi se ispitala percepcija adolescenata o razinama akademske uključenosti svojih roditelja, u sklopu je istraživanja preveden i validiran Upitnik percipirane roditeljske akademske uključenosti (engl. Perceived Parental Educational Involvement – PPEI; Carranza, You, Chhuoni i Hudley, 2009). U istraživanju je sudjelovalo 273 mlađih adolescenata, učenika petog do osmog razreda osnovne škole iz Splita. Konfirmatornom je faktorskom analizom potvrđena četverofaktorska struktura Upitnika percipirane roditeljske akademske uključenosti. Korelacijske analize upućuju na pozitivan odnos roditeljske akademske uključenosti i školskog postignuća adolescenata, odnosno adolescenti koji percipiraju akademska očekivanja svojih roditelja višima ostvaruju bolji školski uspjeh. Rezultati hijerarhijske regresijske analize upućuju na značajan doprinos spola, neadaptivnog perfekcionizma i akademskog očekivanja roditelja u objašnjenju školskog uspjeha adolescenata. Pri tome su akademska roditeljska očekivanja najznačajniji
prediktor školskog uspjeha adolescenata.
Given the major emphasis on the importance of high academic achievement in our society, it is necessary to examine how children perceive parental expectations related to academic success and how that reflects on their academic achievement. More precisely, the aim of this study was to examine unique contributions of sociodemographic characteristics (gender, age and parent's education), personal characteristics (adaptive and non-adaptive perfectionism), psychological adaptation (test anxiety and somatization), and certain aspects of parental academic involvement (monitoring, helping with homework, parent-child communication, and academic expectations) in explaining academic success of younger adolescents. To examine the perception of the aspects of parental academic involvement, this study contains validation of Perceived Parental Academic Involvement Questionnaire (Carranza, You, Chhuoni, & Hudley, 2009). The sample consisted of 273 young adolescents from the fifth to the eighth grade of an elementary school in Split. Confirmatory factor analysis confirmed original four-factor structure of Perceived Parental Academic Involvement Questionnaire. The results obtained a positive relationship between parental academic involvement and academic achievement of adolescents. More precisely, adolescents who perceive higher academic expectations of their parents have higher levels of academic success. By using hierarchical regression analysis, the results obtained a significant contribution of gender, non-adaptive perfectionism and parental academic expectations in explaining the academic success of adolescents. In addition, the most significant predictor of adolescent's academic success was parental academic expectations.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Anksioznost i kako ju liječiti Crnković, Danijel
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
11/2017, Volume:
26, Issue:
2 Psihijatrija danas
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Anksioznost se javlja u cijelom nizu psihičkih poremećaja te ju stoga kliničar uvijek mora ozbiljno razmotriti kako bi stekao cjelovit dojam prilikom postavljanja dijagnoze određenoga psihičkog ...poremećaja, ali ujedno diferencijalnodijagnostički isključio i druga stanja koja također mogu doći u obzir. Ključna obilježja anksioznih poremećaja jesu strah i zabrinutost, koji su prisutni u čitavom spektru anksioznih
poremećaja. Amigdala ima središnju ulogu u reakciji straha. Brojni su neurotransmitori uključeni u reguliranje krugova koji sudjeluju u etiologiji anksioznih poremećaja. GABA (g-aminomaslacna kiselina) glavni je neurotransmitor kod anksioznosti, a benzodiazepinski anksiolitici ostvaruju učinak putem ovoga neurotransmitorskog sustava. Serotonin, noradrenalin, 2-ligandi, koji se vežu na naponske kalcijeve kanale, regulatori su krugova anksioznosti. Brojne su terapije na raspolaganju za liječenje anksioznih poremećaja, a većina njih se na sličan način primjenjuje u čitavom spektru anksioznih poremećaja, kao i u liječenju depresije.
PDF
