Glavni je cilj ovog istraživanja bio provjeriti primjenjivost osnovnih koncepata teorije privrženosti u području veza ljudi i njihovih kućnih ljubimaca, odnosno definirati osnovna obilježja ...spomenutog odnosa u kontekstu privrženosti. Privrženost je u odnosu vlasnik-kućni ljubimac interpretirana u kontekstu bliskih odnosa u okviru obiteljske, romantične i prijateljske domene. U istraživanju je sudjelovalo 219 vlasnika kućnih ljubimaca (pasa), koji su osobno kontaktirani te su pristali popuniti upitnik. Mj erni su instrumenti zastuplj eni u primij enj enom upitniku Upitnik karakteristika i funkcij a privrženosti, Modificirani Brennanov Inventar iskustava u bliskim vezama i Upitnik privrženosti prema kućnim ljubimcima. U odnosu je s kućnim ljubimcem izražena funkcija separacijske anksioznosti pred sigurnim utočištem kao indikatorom realizacije privrženog ponašanja. Vlasnici pasa percipiraju odnos s romantičnim partnerom kao onaj u kojem je najsnažniji doživljaj sigurnog utočišta, dok je isti najmanje izražen upravo u odnosu s kućnim ljubimcem. Razlike u doživljaju separacijske anksioznosti meðu odnosima nešto su manje izražene iako prisutne i podržavaju vodeći status partnerskog odnosa. Utvrðen je nizak stupanj konzistencije meðu dimenzijama privrženosti u odnosima s ljudima i odnosu sa psom kao kućnim ljubimcem. Pojedinci koji su skloniji izbjegavati bliskost i odbijati intimnost vjerojatnije će i realizirati manje privrženih ponašanja u specifičnim odnosima (vrijedi za sve ispitivane vrste odnosa). Istraživanje je pridonijelo definiranju karakteristika odnosa vlasnik-kućni ljubimac jer se njime zahvaća pretpostavljena uloga koju privrženost igra u takvom odnosu. Općenito, rezultati upućuju na zaključak prema kojem odnos s kućnim ljubimcem te odnosi u preostale tri bliske interpersonalne domene dijele u odreðenoj mjeri zajedničku osnovu, u smislu kvalitete privrženosti, u teorijski očekivanom smjeru. Može se zaključiti da odnos s kućnim ljubimcem imitira blizak interpersonalni odnos.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Percepcija bolesti izravno utječe na ponašanja, strategije suočavanja i emocionalne odgovore na bolest, kao i na tijek tjelesnog i psihičkog oporavka nakon što se bolest već poja-vila. Cilj je ...provedenog istraživanja bio provjeriti konstruktnu i kriterijsku valjanost Ljestvice atribucije uzroka bolesti, koja ispituje kojim sve čimbenicima osobe atribuiraju uzroke svoje bolesti. Eksploratornom faktorskom analizom, provedenom na rezultatima osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 (N = 88), izdvajaju se tri moguće skupine čimbenika kojima osobe pripisuju nastanak svoje bolesti. Taj je model, uz originalu strukturu koju predlažu autori, zatim testiran konfirmatornom faktorskom analizom, na uzorku osoba oboljelih od kardio-vaskularnih bolesti (N = 177). Model s tri povezana faktora i manjim brojem čestica imao je najbolje indekse pristajanja, u usporedbi s preostalim modelima. Također, ti su faktori bili u značajnoj umjerenoj korelaciji s mjerama anksioznosti i depresivnosti, što govori u prilog kriterijske valjanosti ljestvice. Iako se prema originalnoj strukturi upitnika (IPQ-R) razlikuju četiri moguće skupine uzroka bolesti, naši rezultati pokazuju da je na hrvatskom uzorku primjerenija tro-faktorska struktura. Mogući uzroci bolesti tako se grupiraju u psihološke čimbenike, nekontrolabilne čimbenike te opće čimbenike rizika. Dobivene podljestvice imaju zadovoljavajuće statističke pokazatelje, uz nešto nižu pouzdanost tipa unutarnje konzistencije.
U savremenim modelima psihopatologije, netolerancija na neizvesnost figurira kao važan transdijagnostički konstrukt. Svrha ovog rada je bila provera metrijskih karakteristika skale koja je namenjena ...proceni ovog konstrukta budući da je skala adaptirana za srpsko govorno područje sa engleskog i francuskog. Prema preporukama autora originalne skale, formirana je skraćena verzija. Na uzorku studenata (1328), koji su prospektivno praćeni svakih šest meseci tokom tri godine, sprovedena je konfirmatorna faktorska analiza koja je sugerisala da skraćena skala, u skladu sa njenim engleskim i francuskim parnjacima, meri dva faktora: Prospektivnu i Inhibitornu ankioznost. Skraćena skala ima dobru internu konzistenciju, homogenost i reprezentativnost, pri čemu skraćena i duga verzija skale visoko koreliraju. Duga i kratka verzija imaju komparabilne veze sa odgovorajućim konvergentnim i divergentnim merama, što sugeriše da skraćivanje skale nije narušilo njenu konstrukt validnost. U prilog tome svedoči i rezultat daobe verzije skale prospektivno predviđaju simptome anksioznosti i depresije i to povrh varijanse deljene sa Negativnim afektivitetom.Konačno, rezultati hijerarhijske regresije indikuju da subskala Inhibitorne anksioznosti poseduje i odgovarajuću diskriminitavnu validnost. Generalno, skraćena srpska verzija skale se može preporučiti za merenje netolerancije na neizvesnost, pri čemu su date preporuke za dalje usavršavanje skale.
We investigated two functional polymorphisms in NLRP3 inflammasome genes (
rs35829419 and
rs2043211) and their association with alcohol dependence and related anxiety, depression, ...obsession-compulsion, or aggression in 88 hospitalised alcohol-dependent patients, 99 abstinent alcohol-dependent participants, and 94 controls, all male Caucasian. Alcohol dependence-related psychiatric disorders were assessed with the Zung Depression and Anxiety scale, Buss-Durkee Hostility Inventory, Alcohol Use Disorders Identification Test, Brief Social Phobia Scale, Obsessive Compulsive Drinking Scale, and Yale-Brown Obsessive-Compulsive Scale. For genotyping we used the allele-specific quantitative polymerase chain reaction-based methods. The three groups differed significantly in
rs2043211 distribution (P=0.049; chi-squared=9.557; df=4). The
rs35829419 polymorphism was not significantly associated with alcohol dependence. In hospitalised alcohol-dependent patients the investigated polymorphisms were not associated with scores indicating alcohol consumption or comorbid symptoms. In abstinent alcohol-dependent subjects homozygotes for the polymorphic
allele presented with the highest scores on the Zung Anxiety Scale (p=0.048; df=2; F=3.140). Among controls,
genotype was associated with high scores on the Obsessive Compulsive Drinking Scale (P=0.027; df=2; F=3.744). In conclusion, our results reveal that
rs2043211 may play some role in susceptibility to alcohol dependence, expression of anxiety symptoms in abstinent alcohol-dependent subjects, and in obsessive compulsive drinking in healthy controls. However, further studies with larger cohorts are required to confirm these preliminary findings.
Posljednje dvije godine pandemija koronavirusa nametnula je brojne prepreke uobičajenim načinima turističkih putovanja. Jenjavanjem pandemije uklonjen je dio objektivnih restrikcija, no u mnogih je ...pojedinaca i dalje prisutan strah, u literaturi poznat pod nazivima poput „pandemijska/COVID putna anksioznost/strah/fobija". U ovom je radu temeljno istraživačko pitanje ispitati prediktore pandemijske putne anksioznosti, njezine veze s ponašanjem domaćih turista tijekom pandemije i s namjerama budućih turističkih putovanja. Kao polazišni konceptualni model korištena je Teorija planiranog ponašanja. Metodom analize traga testiran je osnovni i nekoliko alternativnih modela, na uzorku od 1102 hrvatskih turista. Rezultati su pokazali značajne glavne efekte, pri čemu su varijable modela objasnile 23 % putnog ponašanja tijekom pandemije, te 20 % namjera inozemnih putovanja. Kako je pandemija COVID-19 još uvijek aktualna, a u meðuvremenu su se pojavile i nove globalne ugroze (poput rata i ekonomske krize), istraživanje putne anksioznosti ostaje relevantna tema istraživačima i praktičarima na području turizma.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
Pretraživanje o zdravlju na internetu postalo je vrlo rašireno. Kako starije osobe imaju više zdravstvenih problema, mogle bi postati sve veći konzumenti digitalnih zdravstvenih sadržaja. No, budući ...da imaju slabije računalne vještine te da nisu naviknute na ulogu „osnaženog pacijenta“, mogle bi doživjeti pretjeranu zabrinutost dok pretražuju o svojim simptomima. Istraživanja sugeriraju da je pretraživanje o zdravlju na internetu potencijalni rizični faktor za patološku zdravstvenu anksioznost, a možda na poseban način djeluje upravo na starije osobe. Istraživanja o pretraživanju kod starijih malobrojna su i uglavnom provedena bez jasnog teorijskog okvira što otežava smislenu interpretaciju i integraciju njihovih nalaza. Stoga je cilj ovoga preglednog rada ponuditi takav teorijski okvir (Leventhalov model zdravorazumske regulacije) te dati pregled nalaza dosadašnjih istraživanja u području integrirajući ih u predloženi model. Ovaj model predviđa da dob i dobne promjene u doživljaju sebe rezultiraju promjenama u zdravstvenim kognicijama i ponašanjima. Pretraživanje o zdravlju na internetu može se konceptualizirati kao strategija suočavanja i sa zdravstvenom prijetnjom i emocionalnom neugodom, a koja ima posljedice na kognitivne reprezentacije bolesti (identitet, uzrok, posljedice, mogućnost kontrole i vremensku dimenziju), zdravstvena ponašanja i ishode. Polazeći od pretpostavki modela, raspravljeno je kako pretraživanje može rezultirati zdravstvenom anksioznošću. Na kraju su pružene smjernice za buduća istraživanja i razmotrene njihove praktične implikacije.
Health information seeking on the Internet has become widespread. Since the elderly experience more health issues, they might become more frequent users of digital health content. But, since their computer skills are less advanced and since they are not used to the role of the „empowered patient“, researching their symptoms online might result in excessive anxiety. Research suggests that health information seeking might be a risk factor for pathological health anxiety, yet it may have a specific effect on the elderly. Studies on health information seeking in older adults are sparse and mostly conducted without a clear theoretical framework which complicates meaningful interpretation and integration of their findings. Therefore, the aim of this review paper is to propose such theoretical framework; Leventhal’s Common-sense model of self-regulation, and to review findings of previous studies in the area integrating them in the proposed model. According to this model, ageing and age-related changes in the self, affect health-related cognitions and behaviours. Health information seeking may be conceptualized as a coping response to both health threat and emotional discomfort, which has consequences on illness representations (identity, cause, consequences, control, and timeline), health behaviours and outcomes. Special emphasis was placed to a way in which health information seeking online can result in health anxiety according to the proposed model. Finally, avenues for future research are provided and their practical implications considered.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Glavni cilj ovog istraživanja bio je ustvrditi učestalost pojave simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa kod adolescenata te identificirati adolescente u suicidalnom riziku uslijed pandemije i ...potresa u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 218 učenika prvih i četvrtih razreda jedne zagrebačke gimnazije, a istraživanje je provedeno kako bi se učenicima s izraženim rizikom omogućila podrška stručnjaka. Također, cilj istraživanja predstavljalo je utvrđivanje dobnih i spolnih razlika u navedenim dimenzijama kod sudionika. Glavni nalazi istraživanja pokazuju kako postoji statistički značajna razlika u pojedinim skalama s obzirom na dob učenika, na način da mlađi učenici postižu viši rezultat na dimenzijama anksioznosti i depresivnosti te su podložniji suicidalnom riziku, dok na skali stresa ne postoji statistički značajna razlika. Nadalje, rezultati pokazuju kako postoje spolne razlike u pojedinim skalama, odnosno djevojke češće izvještavaju o visokim razinama stresa i anksioznosti. No, na dimenzijama depresivnosti i suicidalnosti ne postoje značajne razlike. Za buduća istraživanja preporuča se uključivanje većeg broja muških ispitanika kao i proširivanje skale suicidalnog rizika. Podaci dobiveni ovim istraživanjem imaju praktičnu primjenu u radu stručne službe srednjih škola s ciljem jačanja svijesti o važnosti identifikacije učenika s rizikom razvoja nekih poteškoća na području mentalnog zdravlja.
The main goal of this study was to determine the frequency of symptoms of depression, anxiety and stress in adolescents and to identify adolescents at suicidal risk due to pandemics and earthquakes in Croatia. The research involved 218 first and fourth grade high school students from Zagreb, and the research was conducted to provide the support of experts for students at high risk of psychological problems. Also, the aim of the research was to determine the age and gender differences in these dimensions in the population of high school students. The main findings of the research show that there is a statistically significant difference on some scales regarding student age, so that younger students achieve higher results on the dimensions of anxiety and depression and are more susceptible to suicidal risk, while on the stress scale there is no statistically significant difference. Furthermore, the results show that there are gender differences on certain scales, in a way that girls are more likely to report high levels of stress and anxiety. On the other hand, there are no significant differences in the dimensions of depression and suicidality. For future research, it is recommended to include a larger number of male participants, as well as to expand the scale of suicidal risk. The data obtained by this research have practical application in the work of the mental health professionals with the aim of raising awareness of the importance of identifying students at risk for the development of mental health problems.
Sportska anksioznost predstavlja tendenciju da se situacije takmičenja procenjuju kao preteće, a kao odgovor na ovakvu situaciju javlja se anksiozno stanje. Kako istraživanja kontinuirano ukazuju na ...vezu između anksioznosti i sportskog postignuća, problem istraživanja je: da li postoji povezanost osobina ličnosti sportista sa stepenom anskioznosti kod sportiste, kao i da li postoje razlike u stepenu anksioznosti u odnosu na pol sportiste, vrstu sporta i nivo sportske uspje-šnosti. Cilj istraživanja je unapređenje razumjevanja o ličnim i situacionim faktorima koji su povezani sa anksioznošću kod sportista. Pošlo se od multidimenzionalne teorije anksioznosti koja razlikuje somatsku komponentu anksioznosti, kognitivnu komponentu i samopouzdanje. U istraživanju je učestvovalo 90 sportista, koji su procenjivali: stepen izraženosti stanja sportske anksioznosti pomoću skale CSAI-2 i osobine ličnosti (VP+2). Nalazi potvrđuju osobine ličnosti kao prediktore somatske anksioznosti, pri čemu se agresivnost izdvojila kao značajan prediktor somatske anksioznosti. Neuroticizam, agresivnost i otvorenost ka iskustvu izdvojili su se kao prediktori kognitivne anksioznosti, a savjesnost, agresivnost i otvorenost ka iskustvu kao prediktori sportskog samopouzdanja.
U velikoj većini današnjih društava skoro je nemoguće odrasti bez susreta sa mnogobrojnim proverama različitih personalnih atributa, poput sposobnosti, znanja, veština, pa čak i određenih ...karakteristika ličnosti. Gotovo da ne postoji oblast života koja ne podrazumeva barem neki oblik procene naše vrednosti, a mnoge od tih evaluacija imaju prilično ozbiljne posledice po našu budućnost. Uzimajući u obzir značajne konsekvence raznih ispitnih situacija, ne iznenađuje činjenica da su one u velikoj meri nabijene visokim stresogenim potencijalom. U okviru ovog preglednog članka prvo je dat prikaz savremenih konceptualizacija ispitne anksioznosti i opisana je struktura ovog izuzetno rasprostranjenog fenomena. Drugi deo rada posvećen je pregledu mnogobrojnih empirijskih činjenica o odnosima koji postoje između ispitne anksioznosti, s jedne strane, i uspeha u evaluativnim situacijama, s druge. Posebna pažnja posvećena je varijablama koje imaju ulogu medijatora i moderatora u ovom specifičnom i složenom stres-procesu.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Osnovni je cilj ovog rada bio ispitati odnos kvalitete privrženosti roditeljima, stilova privrženosti i dimenzija u podlozi stilova privrženosti u uzorku mladića (N=103) i djevojaka (N=181) ...srednjoškolskog uzrasta. Kvaliteta je privrženosti roditeljima mjerena Inventarom privrženosti roditeljima i vršnjacima (IPPA), dok su stilovi i dimenzije privrženosti mjereni skraćenom verzijom Inventara iskustava u bliskim vezama (ECR-SF).
Rezultati su multigrupnih konfirmatornih faktorskih analiza pokazali da su trofaktorsko rješenje za Inventar privrženosti roditeljima i vršnjacima i dvofaktorsko rješenje za Inventar iskustava u bliskim vezama invarijatni s obzirom na spol. Nadalje, utvrđena je niska konvergentnost Inventara iskustava u bliskim vezama i kvalitete privrženosti roditeljima mjerene Inventarom privrženosti roditeljima i vršnjacima s obzirom da su za različite aspekte kvalitete privrženosti utvrđene značajne razlike samo između mladih sa sigurnim i odbijajućim stilom privrženosti. Utvrđeno je da sigurno privrženi mladi procjenjuju povjerenje i kvalitetu komunikacije s majkom i ocem značajno višima, a otuđenost u odnosu s majkom značajno nižom od mladih s odbijajućom privrženošću.
Nadalje, spol je bio značajan moderator odnosa odbijajućeg i zaokupljenog stila privrženosti i otuđenosti u odnosima s ocem. Pri tome su djevojke s odbijajućom privrženosti procjenjivale otuđenost od oca značajno višom od mladića iz iste skupine. Suprotno tome, mladići sa zaokupljenom privrženošću procjenjivali su otuđenost od oca značajno višom od djevojaka s istim stilom privrženosti.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
PDF
