Rad ima za cilj predstaviti okolnosti u kojima je utemeljena bioetika u Brazilu. U tu svrhu provest će se opisna i dokumentarna istraživanja nastanka bioetike kao polja istraživanja i procesa njene ...institucionalizacije u Brazilu. U tom smislu tri su činjenice vrlo značajne: i) pokretanje časopisa Revista Bioética 1993. godine, koji izdaje Savezno vijeće za medicinu (izlazi dvaput godišnje); ii) stvaranje Brazilskog društva za bioetiku 1995. godine, koje će okupiti istraživače i ljude iz različitih akademskih područja zainteresiranih za bioetiku; i iii) donošenje Rezolucije br. 196 od 10. listopada 1996. Nacionalnog zdravstvenog vijeća, koja je stvorila brazilski sustav istraživačke etike, odnosno Odbor za istraživačku etiku i Nacionalno povjerenstvo za etiku istraživanja. Te će tri činjenice omogućiti prepoznavanje glavnih elemenata brazilske bioetike i formiranje njenih prvih teorijskih modela. Ovo će istraživanje, stoga, donijeti pregled brazilske bioetike, u kojem će se prepoznati karakteristični akcenti brazilske bioetičke misli.
Važnost ovog Zbornika ponajviše se ističe u jasnom naglašavanju panoramske širine, umijeća i snage oblikovanja znanstvenog i intelektualnog interesa i doprinosa profesora Nikole Viskovića. Zajednički ...nazivnik svih priloga u knjizi jest poruka da povijest nomosa kao temeljne preokupacije teoretičara prava nije zanimljiva sama po sebi, već je ona prije svega važna zbog nemjerljivog značenja za razvoj i društveni utjecaj pravne i političke teorije do današnjih dana. Vješto razvijajući širok raspon intelektualnog interesa kroz različita područja prava, politike i kulture, Viskovićev élan vital rezultirao je produkcijom koja je, uspinjući se s plana pravne teorije na druge životne intelektualne, političke, kulturne, ekološke i druge teme i planove, uspješno razotkrivala – i još uvijek to čini – sva važna stanja, probleme, aktere i pravce suvremenog pravnog diskursa. Zalažući se prije svega za ozbiljno kritičko preispitivanje postojećeg državnopravnog poretka, u kojoj kritici njegovo integralno poimanje prava (svaka je pravna pojava spoj društvenih odnosa, vrijednosti i normi) natkriljuje svaki njegov redukcionizam, profesor Nikola Visković pojavljuje se i ostaje uporni, konstruktivni i dostojni akter one duge i bogate intelektualne tradicije koja u analizi stalnih i otvorenih tenzija između “činjenica i normi” (Faktizität und Geltung) neumorno i nezaustavljivo propituje i traži humani i časni smisao prava i politike.
Članak se uglavnom oslanja na izvorne znanstvene radove, na sublimirane prikaze i kritičke recenzije velikoga broja bioetičkih radova, objavljenih u razdoblju od kraja prošloga stoljeća do danas, ali ...se najviše oslanja na recenzije, prikaze i kritičke osvrte i komentare poznatoga hrvatskog filozofa Rade Kalanja. On je još prije tridesetak godina s pravom upozoravao da su biološka i genetička istraživanja došla do razine (“granične situacijeˮ/Jaspers) u kojoj se iznova, ali sada u mnogo oštrijem i radikalnijem obliku, postavlja pitanje odnosa znanosti i etike, a mi bismo danas, povodom rata u Ukraini, dodali: odnosa bioetike i geopolitike. Jedna od teških posljedica tragičnih događanja u Ukrajini opasnost je od uvećavanja ionako velike svjetske gladi, u kojoj, u krajnjoj liniji, postaje manje bitno je li hrana prirodna/organska ili je GMO, već je važno ima li je uopće, što znači da nema nikakve hrane, prije svega žitarica. Ili, naprotiv, hrane ima u izobilju, ali samo za one koji imaju novca kupiti ju, a njih je sve manje, tako da preostaje da im se hrana pokloni. Ali u tom bi slučaju izostali profiti globalnoga kapitalizma, a što bi svakako bilo neprihvatljivo za svjetske transnacionalne elite jer bi praktično ugrozilo fundamente kapitalizma i označilo kraj globalnoga kapitalističkog sustava/poretka. Znači, na pomolu je velika humanitarna katastrofa dopunjena milijunskim izbjeglicama, i to ne samo iz Ukrajine, već i šire diljem svijeta. Ova će situacija biti dodatno pogoršana i lošim ekonomskim posljedicama, prije svijega za EU, a zatim i za cijeli svijet, što zajedno uključuje UN i njezine specijalizirane agencije, prije svega UNHCR i UNESCO, u
Německý myslitel, pedagog a luteránský pastor Fritz Jahr (1895–1953), významný tím, že už ve 20. letech 20. století začal jako první používat pojem „bioetika“, byl dlouhou dobu zapomenut. Tato studie ...chce čtenářům přiblížit Jahrův život, nastínit jeho pojetí bioetiky, vysvětlit, v čem spočíval jeho bioetický imperativ, načrtnout okolnosti Jahrova znovuobjevení v roce 1997 a krátce představit „integrativní bioetiku“, která se ve snaze „poevropštit“ bioetiku k Jahrovu odkazu hlásí. Na pojmech „pluriperspektivita, multi-, inter-, transdisciplinarita“ a „integrativita“ se snaží postavit bázi pro nový globální bioetický koncept, v jehož středu je úcta k životu a snaha uchovat jeho diverzitu i dalším generacím.
Bioetika bukanlah suatu disiplin ilmu, tetapi lebih kepada penerapan etika, moral, bahkan hukum dan nilai sosial ke dalam pembahasan ilmiah biologi. Dan pentingnya etika dalam konteks biologi ...digunakan untuk menjawab berbagai persoalan kehidupan baik yang berkaitan dengan hewan dan tumbuhan, bahkan manusia. Sejarah penemuan tanaman transgenik dimulai pada tahun 1977 ketika bakteri Agrobacterium tumefaciens diketahui dapat mentransfer DNA atau gen yang dimilikinya ke dalam tanaman. Tanaman transgenik adalah tanaman hasil rekayasa gen dengan cara disisipi satu atau sejumlah gen (transgene) yang merupakan salah satu kemajuan bioteknologi yaitu Genetically Modified Organism (GMO), untuk mengatasi masalah pangan, kesehatan dan kualitas hidup. Pandangan masyarakat terhadap tanaman transgenik, yaitu potensi pemanfaatan tanaman transgenik untuk mengatasi krisis pangan, dan cenderung berpendapat penggunaan transgenik tidak berbahaya, tetapi tanaman transgenik belum dievaluasi mendetail untuk keamanan tingkat konsumsinya bagi manusia, bagi lingkungan dan mempertanyakan asal-usul gen yang diintroduksi ke dalam tanaman.
Aksiologi mengandung pengertian lebih luas dari etika atau higher value of life yang mampu memberikan jawaban atas pertanyaan yang berkaitan kegunaan ilmu pengetahuan, hubungan antara kegunaan dan ...kaidah moral, penentuan objek sesuai kaidah moral, dan hubungan antara teknik dan prosedur metode ilmiah dengan normanorma moral. Etika merupakan induk dari bioetika, sebab fokus bioetika adalah menyelidiki dimensi etis dari masalah-masalah teknologi dan makhluk hidup yang terkait dengan penerapannya dalam kehidupan. Pemanfaatan hewan coba di laboratorium digunakan untuk suatu tujuan penelitian dan model tertentu, harus mengacu pada prinsip dasar etik pelaksanaan penelitian menggunakan hewan percobaan baik secara peraturan national maupun international
Inducirani pobačaj tema je koja izaziva brojne nesuglasice u današnjem društvu te je zbog ideološke obojenosti ovog fenomena teško doći do jasnih podataka o učinku pobačaja na psihičko zdravlje žene. ...U prvome poglavlju članka donosimo osnovne podatke o pobačaju zajedno s najvažnijim statističkim podatcima. U drugome poglavlju predstavljamo bioetičke aspekte vezane uz pobačaj, dok u trećem poglavlju donosimo pregled istraživanja koja su se bavila pitanjem psihičkih posljedica pobačaja na ženu te donosimo sažet prikaz triju slučajeva iz kliničke prakse. Premda većina istraživanja odbacuje govor o postabortivnom sindromu kao zasebnom entitetu, rezultati istraživanja i iskustva iz kliničke i pastoralne prakse upućuju na postojanje dugoročnih psihičkih problema kod dijela žena koje čine pobačaj. Važno je obratiti pozornost na ove žene u pastoralnom djelovanju te im pružiti adekvatnu skrb.
Induced abortion is a topic that causes numerous disagreements in today’s society, and due to the ideological bias related to this phenomenon, it is difficult to obtain clear data on the effect of abortion on women’s mental health. In the first chapter of this article, we provide basic data on abortion together with the most important statistics. In the second chapter we present the bioethical aspects related to abortion, while in the third chapter we provide an overview of research that has addressed the psychological consequences of abortion on women and provide a summary of three cases from clinical practice. Although most research rejects the talk of post-abortion syndrome as a separate entity, research results and experiences from clinical and pastoral practice suggest the existence of long-term psychological problems in some women who have abortions. It is important to pay attention to these women in pastoral work and provide them with adequate care.
Brz napredak znanosti i tehnologije nepovratno je izmijenio čovjekovu svakodnevnicu. Te su sveprožimajuće promjene s jedne strane podigle kvalitetu čovjekova života i olakšale svakodnevicu. S druge ...strane, međutim, opsežne tehnološke promjene tema su etičkih rasprava i debata o budućnosti čovječanstva s obzirom na rizike koji proizlaze iz novih tehnologija. Rad istražuje koncepte transhumanizma i kibernetike, analizirajući njihov potencijalni utjecaj na čovjekovu budućnost i etičke izazove koje predstavljaju. Analizirajući obećanja i opasnosti ovih futurističkih ideja, cilj rada je naglasiti važnost odgovornog tehnološkog razvoja i nužnosti sveobuhvatnog reguliranja u oblikovanju tehnološke budućnosti. U tom kontekstu bioetika ima ključnu ulogu u postavljanju granica tehnološkog napretka te usmjeravanju razvoja tehnologije kako bi se sačuvali ljudski moralni principi. Njezina uloga ne leži samo u postavljanju ograničenja, već i u proaktivnom poticanju refleksije o moralnim aspektima tehnološkog napretka. Kroz sinergiju bioetike i društvenih znanosti, a uz pomoć globalne politike, možemo oblikovati budućnost u kojoj tehnologija služi dobrobiti čovjeka, poštujući vrijednosti dostojanstva, pravde i slobode svih pojedinaca.
The rapid advancement of science and technology has irreversibly transformed everyday human life. On the one hand, these pervasive changes, have elevated the quality of human life and eased everyday tasks but on the other, extensive technological changes are the subject of ethical discussions and debates about the future of humanity, regarding the risks that arise from new technologies. This paper explores the concepts of transhumanism and cybernetics, analysing their potential impact on the future of humanity and the ethical challenges they pose. By examining the promises and perils of these futuristic ideas, the paper emphasises the importance of responsible technological development and the necessity of comprehensive regulation in shaping our technological future. In this context, bioethics is crucial in limiting technological progress and guiding technological development to preserve human moral principles. Its role extends beyond merely setting limitations. It also involves proactively stimulating and reflecting on the moral aspects of technological advancement. Through the synergy of bioethics and social sciences, aided by global policies, we can shape a future where technology serves the well-being of humanity, respecting the values of dignity, justice, and the freedom of all individuals.
Rad nastoji, nakon kratkog uvoda u pojmove biotehnologija i bioinženjering, dati kratak uvid u etiÄke reperkusije znanstvene manipulacije biljnih i životinjskih stanica. EtiÄkom prosudbom takve ...ljudske djelatnosti nužno se dolazi do ekoekoloÅ¡ke tematike koja zahvaća pitanja naruÅ¡avanja bioraznolikosti kao izravne posljedice dominantne znanstvene paradigme. Susljedno tomu, javljaju se pravci unutar ekoloÅ¡ke etike koji se, ovisno o temeljnim postavkama, kreću od antropocentrizma do biocentrizma. TakoÄ‘er će se naglasiti i filozofska kritika znanstveno-tehniÄkog utjecaja Äovjeka na prirodu i, naspram toga, potreba za njegovim odgovornim djelovanjem.
U ovom radu analiziraju se normativni akti regulacije zaštite životinja na razini nacionalnih država (posebno Republike Srbije) i na razini nadnacionalnih organizacija i saveza država (Europsko ...vijeće i Europska unija). Autor posebni naglasak stavlja na pojmovnu artikulaciju izraza upotrijebljenih u dokumentima koji opserviraju zaštitu životinja. U članku se, iz praktičko-filozofijske perspektive, razmatraju pojmovi: (I) »životinja« (»svaki kralježnjak koji je u stanju osjećati bol, patnju, strah i stres«); (II) »dobrobit« (»osiguravanje uvjeta u kojima životinja može ostvariti svoje fiziološke i druge potrebe svojstvene vrsti«); (III) »zlostavljanje« (»svako postupanje ili nepostupanje sa životinjama kojim se namjerno ili iz nehaja izaziva bol, patnja, strah, stres, povreda, narušava genetska cjelovitost životinje i izaziva smrt«), kao i druge riječi koje su relevantne za razumijevanje dominantno antropocentričkog pristupa životinjama. Također, istražuju se teškoće s implementacijom postojećih zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, koje su uvjetovane nedovoljno interioriziranim senzibilitetom kako službenih institucija, tako i građana – prema tzv. ne-ljudskim živim bićima. Autor pritom ističe da je veoma važno da institucije, kao i ljudi koji ih čine, postojećim spoznajama i uvidima ne zalaze ispod dostignutih civilizacijskih standarda etičko-moralne kulture te da različite teme u vezi odnosa prema životinjama promišljaju uz dužan oprez i svjesnost dilema s kojima se mogu susresti u profesionalnom radu i životu. Odgovarajući pluriperspektivni pristup, kao i svijest o odgovornosti, trebali bi rezultirati delikatnijim odnosom navedenih subjekata prema ne-ljudskom dijelu živih stvorenja.
The author analyses normative acts regulating the protection of animals, both at the national level (especially in the Republic of Serbia) and at the level of supranational organisations and state unions (the Council of Europe and the European Union), but also attempts to conceptualise the terms used in the documents observing the protection of animals. From the practical and philosophical perspective, this paper considers the terms (I) “animal” (“any vertebrate animal capable of experiencing pain, suffering, fear and stress”), (II) “welfare” (“the provision of conditions in which animals can exercise their physiological and other species-specific needs”), (III) “abuse” (“any treatment or disregard of animals, that causes pain, suffering, fear, stress, injury, damages the genetic integrity of the animal and causes death intentionally or through negligence”), and other terms relevant to understanding the prevailing anthropocentric approach to animals. The paper also examines the difficulties in implementing the adopted legislation on the protection and welfare of animals caused by an insufficiently internalised sensitivity of official institutions as well as citizens towards so-called non-human living beings. In the author’s view, it is important that they do not fall below the achieved civilisational standards of ethical and moral culture in their cognitions and insights, and that they consider various topics related to animals with due caution and awareness of the dilemmas they may encounter in their professional work and lives. An appropriate pluriperspective approach and a consciousness of responsibility should eventually lead to a more sensitive attitude of said subjects towards the non-human part of the animal creation.
