Polazeći od pitanja raskoraka između vjerskih uvjerenja i društvene prakse, rad iz perspektive socijalnog nauka Crkve obrađuje solidarnost kao socijalno načelo i moralnu krepost u njezinoj ...povezanosti s konceptom „postati bližnji“ na temelju socijalne enciklike pape Franje Fratelli tutti (2020.).Teorijski se sistematizira solidarnost kao načelo višedimenzionalne povezanosti te pitanje prijenosa solidarnosti između dimenzija. Proučava se solidarnost kao moralno-etička krepost kao i solidarnost pod vidom rasta čovještva bližnjega, ali i rasta čovještva osobe koja prakticira solidarnost (ultimum potentiae). Rezultati pojmovne analize enciklike Fratelli tutti u kombinaciji s elementima deskriptivne statistike pokazuju povezanost svih razina solidarnosti (mikro, mezo i makro) kao i paradigmatsko proširenje pojma bližnjega kroz novu sintagmu „postati bližnji“. Ona kao originalan doprinos enciklike dalje razvija formulaciju enciklike Sollicitudo rei socialis o tome kako se „strukture grijeha“ mogu pobijediti jedino dijametralno oprečnim stavom: zalaganjem za dobro bližnjega. Također sintagma pruža smjernicu za etičko pozicioniranje u odnosu na individualizam, osobito u njegovu ekonomskom obliku.
Starting with the issue of the gap between religious beliefs and social practice, the paper, taking the perspective of social doctrine of the Church, studies solidarity as a social principle and moral virtue in its connection with the "becoming a neighbour" concept, based on the "Fratelli tutti" social encyclical by Pope Francis. The theoretical part of the paper studies solidarity as a principle of multidimensional connection and interdependence, and the question of transferring solidarity between its dimensions. Solidarity as a moral-ethical virtue, as well as the importance of the social source of solidarity at the micro (individual) level is covered in terms of achieving the growth of the neighbour humanity, but also the growth of the personal humanity (ultimum potentiae) of the person practising solidarity. The results of the terminological analysis of the „Fratelli tutti“ encyclical in combination with elements of descriptive statistics show the connection of all levels of solidarity (micro, meso and macro), as well as the paradigmatic expansion of the term of „neighbour“ through the new syntagm „to become neighbour“. As an original contribution of the encyclical, it further develops the formulation of the „Sollicitudo rei socialis“ encyclical about how „structures of sin“ are only conquered by a diametrically opposed attitude: a commitment to the good of one's neighbour. The syntagm also provides a guideline for ethical positioning in relation to individualism, especially in its economic form.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
2.
Tko je stranac? Horvat, Saša
Filozofska istraživanja,
08/2023, Volume:
43, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
U radu iz filozofske i teološke perspektive promišljamo o fenomenu stranca. U uvodu je provedena kratka etimološka analiza pojma stranac, nakon čega je ukazano kako je pojam ipak ostao nejasan u ...odnosu na druge – strane i voljene osobe, ali u odnosu na nas same, kao i u konačnici u odnosu na Boga. U prvom dijelu rada provodi se fenomenološko i egzistencijalno promišljanje strukture susreta sa strancem, prije svega kroz kategorije mjesta/prostora kao središnje odrednice identiteta stranca, potom kroz fenomene zastrašujućeg i fascinantnog, promjene i čuđenja, lica i straha. U drugom dijelu rada pojam stranca promišljamo uz pomoć enciklike pape Franje Fratelli tutti, koja se skladno naslanja na filozofske naglaske, ali ujedno nudi i teološko proširenje razumijevanja susreta sa strancem kao susreta s bližnjim. U zaključku donosimo sintezu filozofskog i teološkog razumijevanja pojma stranac.
In this paper, the phenomenon of the stranger is considered from a philosophical and theological point of view. In the introduction, a brief etymological analysis of the term stranger was made, after which it was pointed out that the term remains ambiguous in relation to others – strangers and beloved, but also in relation to ourselves and, finally, in relation to God. In the first part of the paper, we offer phenomenological and existential reflections on the structure of the encounter with the stranger, primarily through the categories of place/space as the central determinant of the stranger’s identity, then through the phenomena of the fearful and the fascinating, of change and wonder, of face and fear. In the second part of the paper, we consider the concept of the stranger with the help of Pope Francis’ encyclical Fratelli tutti, which harmoniously draws on philosophical accents but also offers a theological extension of understanding the encounter with the stranger as an encounter with the neighbor. Finally, we present a synthesis of philosophical and theological understandings of the concept of the stranger.
This handbook examines the regional and international dynamics of the Middle East. It challenges the state society dichotomy to make sense of decision-making and behavior by ruling regimes. The 33 ...chapter authors include the world's leading scholars of the Middle East and International Relations (IR) in order to make sense of the region. This synthesis of area studies expertise and IR theory provides a unique and rigorous account of the region's current dynamics, which have reached a crisis point since the beginning of the Arab Spring.
The Middle East has been characterized by volatility for more than a century. Although the region attracts significant scholarly interest, IR theory has rarely been used as a tool to understand events. The constructivist approach in IR highlights the significance of state identity, shaped by history and culture, in making sense of international relations. The authors of this volume consider how IR theory can elucidate the patterns and principles that shape the region, in order to provide a rigorous account of the contemporary challenges of the Middle East.
The Routledge Handbook of International Relations in the Middle East provides comprehensive coverage of International Relations issues in the region. Thus, it offers key resources for researchers and students interested in International Relations and the Middle East.
U ovom radu autor istražuje značenje načela supsidijarnosti kao sastavnice religioznosti i kršćanskoga identiteta, ali i istinskoga suživota među ljudima. Nadahnuće i poticaj za ovo promišljanje i ...istraživanje, koje je dio projekta »Supsidijarnost u hrvatskom društvu«, autor nalazi u rezultatima istraživanja koje je provedeno tijekom 2009. godine na nacionalnom reprezentativnom uzorku usmenom anketom. Rad teži za konkretnošću i praktičnošću kako bi mogao biti na korist svima koji svoj kršćanski identitet žele otkrivati, dublje upoznati i razvijati u svim njegovim dimenzijama a u tomu i drugima pomagati. To pokazuje i naslov rada koji ima na umu supsidijarnost kao važnu kršćansku krjepost. Autor najprije kratko iznosi neka zapažanja i napomene s obzirom na rezultate spomenutog istraživanja o supsidijarnosti u hrvatskom društvu u kojem je načelo supsidijarnosti uglavnom nepoznato. Zatim dotiče sadašnje ozračje u svijetu i kod nas, koje izaziva i poziva kršćane da se ne stide evanđeoskih vrijednosti i evanđeoskih modela kako bi pomogli današnjem čovjeku da se opet pronađe, da spozna u čemu je njegov ljudski identitet koga je nemoguće posve upoznati i živjeti bez Krista, savršenog čovjeka. Autori iznosi i neke važne biblijske i teološke naglaske načela supsidijarnosti koji se danas, možda, ne ističu uvijek dostatno. Pokazuje da je načelo supsidijarnosti, pogotovo ako ga se shvati i nastoji živjeti kao kršćansku krjepost, jedan od važnih aspekata religioznosti i istinskoga kršćanskog identiteta danas.
Biblijsko razmišljanje na temu bratskih odnosa počinje u Sta- rom zavjetu na pragmatičan način pripoviješću o tragičnom slu- čaju Kajina i Abela (Post 4). Kasnije se na različite načine, u više ...navrata, ponavlja u zgodama i nezgodama patrijarha. Najtipični- ji su slučajevi oni koji se odnose na Abrahamove sinove: Jišma- ela i Izaka (Post 21), na Izakove sinove blizance: Ezava i Jakova (Post 25; 27; 32-33), na Jakovljeve sinove Josipa i njegovu bra- ću (Post 37-50). No kakav se pojam bratskih odnosa promovira u ovim pripovijestima? Mogu li se odgonetnuti tipični motivi za te i takve pripovijesti? Koja je uloga njihova ponavljanja i eventual- nih promjena?
Važnost vrjednota malenosti i jednostavnosti u franjevačkim redovničkim zajednicama. Tim se vrjednotama pridaje velika važnost počevši od vremena u kojem je živio sv. Franjo pa sve do danas.
U sinoptičkim evanđeljima (usp. Mk 12,28-34par) nalazimo zapovijed ljubavi prema kojoj je na istu razinu stavljena ljubav prema Bogu i bližnjemu. U Lukinu evanđelju tu zapovijed iznosi neki ...zakonoznanac koji postavlja Isusu dodatno pitanje o tome tko je njegov bližnji (usp. Lk 10,25-29). Da bi odgovorio na postavljeno pitanje, Isus pripovijeda prispodobu o milosrdnom Samarijancu (usp. Lk 10,30-35). Donošenje odgovora na pitanje o bližnjem, odnosno vrijednosnog suda, potaknuto je Isusovim pitanjem u Lk 10,36 koje se odnosi na ispripovijedanu prispodobu o trojici koja su prolazila uz nastradaloga od razbojnika: svećenika, levita i Samarijanca. Bližnji je onaj koji mu je iskazao smilovanje. Samarijanac je slika Boga koji je bližnji i kojega treba ljubiti. To činiti znači postići vječni život. Isus upućuje na činjenje smilovanja: »Idi, pa i ti čini tako!« (Lk 10,37).
PDF
