Prispevek predstavlja pregled darovalcev in darov v licejski oziroma Cesarsko-kraljevi študijski knjižnici, ki so popisani kot posebni korpusi, zabeleženi v najstarejšem zvezku akcesijskih knjig (do ...leta 1860), ali pa jih navaja »Zgodovina Cesarsko kraljeve študijske knjižnice v Ljubljani« Konrada Stefana. Poleg posameznikov in ustanov, ki so zabeleženi z imeni, na podlagi pregleda prisotnosti podatkov o nekdanjem lastništvu v podarjenih knjigah skušamo identificirati tudi darovalce, ki v virih niso navedeni poimensko. Sledi analiza deleža ter vsebine in pomena darov za razvoj nekdanje licejske oziroma študijske knjižnice v Ljubljani do leta 1860.
Cilj: Darovana građa dio je knjižničnog fonda Sveučilišne knjižnice. Knjižnica Rijeka od 2019. ima objavljene Smjernice za izgradnju fonda koje uključuju i postupanje prema darovima. Cilj je rada ...temeljem podataka o količini i vrsti darovane građe uključene u fond, podataka o darovateljima, zbirkama u koje se građa raspoređuje i podataka o korištenosti dati pregled postupanja s darovima u Sveučilišnoj knjižnici te preporuke koje bi unaprijedile ovaj dio poslovanja. Pristup: Na temelju podataka iz inventarnih knjiga i knjižničnog programa o pristiglim darovima u petogodišnjem razdoblju (2017. – 2021.) provedena je analiza primljene građe prema količini, vrsti, darovateljima, zbirkama i korištenosti. Rezultati: Rezultati pokazuju da je samo manji dio primljene darovane građe u konačnici i korišten no da ta korištena građa odgovara potrebama najbrojnije korisničke skupine u knjižnici. Originalnost/ vrijednost: U domaćoj i stranoj literaturi mali je broj radova koji se bave darovanom građom, a postojeći se radovi uglavnom bave formalnim postupcima u postupanju s darovima do njihova uvrštenja u knjižnični fond. Fokus ovoga rada je na darovanoj građi nakon što se ona uvrsti u knjižnični fond.
U radu su prikazani zavjetni darovi za zdravlje
koji se čuvaju u muzejskoj zbirci u dominikanskom
samostanu u Starom Gradu na otoku Hvaru. Istraženi zavjetni
darovi pripadaju skupini anatomskih ili ...identifikacijskih
motiva, dakle predmeta koji svojom plastičnom formom
oponašaju izgled pojedinih dijelova ljudskog tijela. Izrađeni
su uglavnom od srebra, a starost im se kreće od XIX. do
polovice XX. stoljeća. U najvećem broju prikazuju anatomske
formacije donjih i gornjih ekstremiteta. Takvi su se motivi u
pučkoj pobožnosti rabili prilikom različitih zdravstvenih
teškoća. Njihovo prinošenje u hramu trebalo je predstaviti
molitelja i njegov zdravstveni problem, a jednako tako zahvaliti
svecu zaštitniku ako je molitva bila uslišana. Istraženi
motivi su rijetki svjedoci pradavne koncepcije liječenja (i
zaštite od bolesti) prema kojoj se preko predmeta u svetištu
predstavljala određena osoba i njezin zdravstveni problem.
Članak analizira ideju da se darovi Duha Svetoga mogu udjeljivati (impartirati) od jedne osobe drugoj osobi na temelju Rimljanima 1,11 i 1 Timoteju 4,14. Autorova teza je da takva teologija nije u ...skladu s Biblijom jer ne raspoznaje razliku između duhovnih darova i darova Duha Svetoga te tvrdi da osoba ne može udjeljivati darove Duha Svetoga drugoj osobi. Također, doktrina i praksa impartacije krši reformacijsko načelo svećenstva svih vjernika jer se vjernici ohrabruju da se u primanju darova od Boga oslanjaju na ljude,
a ne na Boga. Na taj način pojedinci unutar Crkve nisu više zastupnici ili posude koje Bog koristi za djelovanje u tuđim životima, već postaju posrednici što zapravo odražava rimokatoličku doktrinu o svecima i svećenstvu kao posrednicima između Boga i ljudi.
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Knjižnica FF) otvorila je u lipnju 2015., na inicijativu Austrijskog veleposlanstva, Austrijskog kulturnog foruma Zagreb i Odsjeka za ...germanistiku, Austrijsku knjižnicu Zagreb (u daljnjem tekstu: AKZ). Građa ima status trajne posudbe jer nije u vlasništvu Knjižnice Filozofskog fakulteta, ali se koristi prema njezinu pravilniku. Prva Austrijska knjižnica otvorena je 1986. u Krakovu. Na inicijativu tadašnjeg ministra vanjskih poslova dr. Aloisa Mocka počele su se sustavno otvarati, ponajprije na području bivše Habsburške Monarhije. Knjižnice olakšavaju pristup literaturi, znanosti i informacijama iz Austrije, daju velik doprinos širenju njemačkog jezika i austrijske kulture te služe poticanju i produbljivanju kulturne i znanstvene suradnje. Nova zbirka obogatila je Knjižnicu Filozofskog fakulteta u Zagrebu i donijela brojne obveze te dodatne mogućnosti suradnje s austrijskim kulturnim i znanstvenim institucijama.
Članak analizira tematiku govorenja u jezicima, posebice pitanje mogu li kršćani govoriti u jezicima na bogoslužju, a da se taj govor ne tumači. U prvome dijelu članak predstavlja različita gledišta ...o govorenju u jezicima koja postoje među kršćanima. U drugome dijelu uvodno se raspravlja o problematici različitog prikaza govora u jezicima u 1. Korinćanima i Djelima apostolskim, a nakon toga slijedi tekstualna analiza ključnih dijelova 1. Korinćanima i Djela apostolskih. Na temelju analize, kao najbolje rješenje različitog prikaza govora u jezicima u 1. Korinćanima i Djelima apostolskim, predlaže se razlika između govorenja u jezicima kao osobne pobožnosti i govorenja u jezicima u svrhu službe. Treći dio članka donosi osvrt i sažetak teme pa se zaključuje kako kršćani mogu govoriti u jezicima na bogoslužju te da ne treba svako govorenje u jezicima biti protumačeno.
U radu se kroz formalnu i sadržajnu analizu predstavlja legat Nine Glaser, profesorice francuske književnosti na Sveučilištu u Ženevi, darovan 1998. godine Odsjeku za romanistiku Filozofskog ...fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o iznimno bogatoj i vrijednoj donaciji koja je snažno utjecala na politiku Odsjeka: u proteklim je godinama potaknula pokretanje novih kolegija, ali i interes za različita stručna i znanstvena područja. Tekst donosi komprimiran historijat Odsjeka za romanistiku te pripadajuće Knjižnice, koja 2009. godine, preseljenjem u novu zgradu, djelomično mijenja ustroj podjelom na četiri samostalne romanističke zbirke. U žarištu je interesa ovoga rada frankofoni fond Knjižnice Odsjeka za romanistiku, danas Zbirka za francuski jezik i književnost Knjižnice Filozofskog fakulteta, u koju je uključena knjižna ostavština Nine Glaser. U radu se obrazlaže važnost donacije Glaser za izgradnju Frankofone zbirke Knjižnice Fakulteta. Rad u širem smislu razmatra ulogu darovane građe u formiranju knjižničnih fondova. Zaključuje se da su darovi, pod uvjetom promišljene strategije o njihovu prihvaćanju, koristan čimbenik u razvoju knjižničnih zbirki, štoviše neophodan u doba oskudnih financijskih sredstava za nabavu knjižne građe.
Duhovni darovi Rice, George E
Biblijski pogledi,
12/2003, Volume:
11, Issue:
1-2
Journal Article
Open access
Duhovni darovi zauzimaju istaknuto mjesto u spisima apostola Pavla. Pavao ne samo što navodi neke od njih, već jasno opisuje i njihovu ulogu: da izgrađuju Crkvu. Duhovni darovi nisu namijenjeni ...osobnom uživanju ili veličanju, već za dobro cijele Crkve. Budući da su postojali u krilu prve Crkve, mogli bismo reći da je kršćanska zajednica bila karizmatska, iako ne u smislu koji se danas pripisuje tom izrazu.
Pavao je tvrdio da se duhovni darovi – uključujući dar proroštva, poučavanja, apostolstva, evangeliziranja , jezika i čuda – trebaju pokazati u životu i radu kršćana bez obzira na stalež. Iz njegove Poslanice Korinćanima očito je da su ih neki zlorabili, posebno dar jezika.
Iako se u nekim sredinama pridaje veliko značenje daru jezika, Novi zavjet jasno pokazuje da su za dobrobit Crkve mnogo važniji neki drugi darovi. Kao najpoželjniji Pavao preporučuje dar proroštva. Zbog toga je najveći dio ovog poglavlja posvećen raspravi o ovom duhovnom daru.
Prorok je prije svega osoba koja objavljuje božansku poruku. Osim toga, prorokova je zadaća objavljivanje budućnosti. Knjige proroka koji su pisali svoje poruke mogle su biti uključene u biblijski kanon. Djelo proroka koji je svoje zadaće obavljao usmeno nije ništa manje proročansko, čak ako i nije sačuvano u pisanom obliku. U svakom slučaju poruka proroka, izgovorena ili zapisana, morala je biti u skladu s cijelim Svetim pismom i služiti kao opomena svijetu i za usavršavanje vjernika.
Još su u Starome zavjetu izrečena obećanja o posebnim očitovanjima proročkog dara u "posljednje vrijeme". S obzirom na to, istražen je način na koji se Ellen G. White služila proročkim darom.