U suvremenom svijetu informacija je postala oružje a mediji su postali bojišnicom. Najrazvijenije zemlje definiraju nacionalne informacijske strategije kako bi osigurale „dominaciju punog spektra“. ...Operacije utjecaja, javna diplomacija i strateško komuniciranje imaju ključnu ulogu u oblikovanju stranih javnosti. Suvremeni priručnici kojima se definira vođenje i upravljanje informacijskim operacijama, medijskim i psihološkim operacijama rađeni su na temelju iskustava i operacija koje su vođene od strane članica međunarodnih snaga i u Bosni i Hercegovini. Autor daje pregled osnovne terminologije, ali i bibliografski pregled priručnika za vođenje suvremenih operacija utjecaja, te pregled teorijskih i stručnih članaka o informacijskim operacijama koje su vođene u Bosni i Hercegovini tijekom 1990-ih godina.
Rad se bavi promjenama u načinu funkcioniranja suvremene diplomacije, u kojoj sve više do izražaja dolazi komunikacijska kompetencija diplomata, poznavanje odnosa s javnošću i vještine izgradnje ...odnosa prema ključnim javnostima u zemlji primateljici. U tom kontekstu analiziraju se nove okolnosti u kojima se odvijaju suvremeni diplomatski procesi, te poželjan profil i kompetencije suvremenog diplomata.
Budući da zbog utjecaja globalizacije cijeli svijet postaje umreženiji, a države međusobno ovisnije i upućenije jedna na drugu, povećana je razina komunikacijskih aktivnosti i odnosa među državama na svim razinama, unatoč njihovim kulturološkim razlikama. Sve to iziskuje bolje međusobno poznavanje i prilagodbu, odnosno jačanje interkulturne inteligencije diplomata koji ih zastupaju i predstavljaju. Stoga se poseban aspekt rada odnosi na važnost interkulturne kompetencije suvremenih diplomata.
Autor zaključuje kako su, uz njegovanje ugleda vlastite države i gradnju mostova prema drugima i drukčijima, suvremeni diplomati primorani upravljati i osobnim imidžom što iziskuje komunikacijske kompetencije, poznavanje strategija i tehnike odnosa s javnošću te interkulturnu inteligenciju, što predstavlja ključna obilježja suvremenih diplomatskih kompetencija.
Kralj Ivan Zapolja I. trebao je kvalificirane diplomate, kako bi održao svoju vladavinu. Jedan od njegovih najvjernijih pristaša Stjepan Brodarić, koji je u kraljevo ime često vodio pregovore s ...Poljskom, gdje je s tamošnjim kraljevskim dvorom razvio bliske veze. Brodarić je također vodio misije u Veneciji, na francuskom kraljevskom dvoru, te u Vatikanu. Učestvovao je u pregovorima s Ferdinandom Habsburškim, te odigrao ključnu ulogu u zaključenju Varadskog mirovnog ugovora. Brodarić je bio taj, koji je ugovorio brak kralja sa Anom Jagelović. Njegovi su ga suvremenici smatrali izuzetnim diplomatom.
Hrvatska na putu u NATO Vukadinović, Radovan
Međunarodne studije,
03/2006, Volume:
VI, Issue:
1
Paper
Open access
Ulazak u euroatlantske integracije (EU i NATO) kontinuiranje strateški vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske. Prvotna velika očekivanja hrvatske javnosti od približavanja tim integracijama, ...uslijed niza međunarodnih okolnosti (rat na području bivše Jugoslavije, Afganistan, Irak) kao i neadekvatne i nedovoljne informiranosti hrvatskih građana o EU i NATO-u, dovele su do naglog pada popularnosti te dvije integracije. Hrvatski politički vrh shvatio je da nema ulaska u EU bez ulaska u NATO. S obzirom da su postavljene čvrste smjernice hrvatskog ulaska u EU, krajnje je vrijeme da se sveobuhvatnim aktivnostima
javne diplomacije građani RH pobliže upoznaju sa stvarnim prednostima/nedostatcima ulaska u Sjevernoatlantski savez.
U višestoljetnoj hrvatskoj povijesti filozofije retoričko umijeće, fenomen govorništva i govornika jedna je od dominantnih disciplina gotovo svih duhovno- povijesnih razdoblja. Od europskog ...srednjovjekovlja i obrazovnog programa triviuma unutar septem artes liberales, ona nastavlja svoju genezu u antičkom grčkome mišljenju (sofisti, Platon, Aristotel i dr.) i u rimskih klasika govorništva (Ciceron, Kvintilijan i dr.). U svojoj recepciji tijekom stoljeća ona ostaje paradigmom humanističkog obrazovanja, kulturnim i duhovnim idealom. Ostaje to od vremena latinista sve do novijeg vremena, pisaca, filozofa, književnika, umjetnika. znanstvenika, diplomata, izaslanika, teoretika države i prava, sve do “nove retorike” 20. stoljeća. O odnosu disciplina retorike, dijalektike, logike, gramatike, ali i poetike i matematike, njihove konfrontacije, međuzavisnosti i prožimanja različitih znanosti, svjedoči bogata literatura, djela, rasprave, dijalozi, analize i tumačenja. Velika je recepcija antičkih retoričkih djela, orijentacija i tendencija, tumačenja i analiza. Odnosi se to na pitanja naravi tog umijeća, definicije, vrsta, strategija i metoda, funkcija i ciljeva, njenog mjesta i uloge. Svu širinu i višedimenzionalnost njenih odrednica (epistemološko, gnoseološko, antropološko, jezičko, semantičko, semiotičko, poietičko, umjetničko, estetičko, etičko-pedagoško, opće-društveno, pravno-političko) pokazuju brojna djela domaćih filozofa, uglednih i istaknutih pojedinaca, često i samih vrsnih govornika. U članku navodimo samo neke od primjera značajnog doprinosa hrvatskoj povijesti retorike, ali i sudionika u europskom dijalogu mišljenja.
Ovaj se rad bavi analizom diplomatskih odnosa između Engleske u vrijeme Elizabete I. i Osmanskog Carstva, kulturnim transferima orijentalnih elemenata na elitno društvo Engleske i međuodnosom obaju ...procesa. Rad također uključuje analizu europskih percepcija orijentalnog, tj. osmanskog Drugog. Povijest percepcija u ovom radu prikazana je kroz specifično engleske percepcije. Diplomatski odnosi analizirani su kroz opsežnu korespondenciju vladara Engleske i Osmanskog Carstva, kao i kroz druge relevantne izvore. Ovaj rad daje sliku o razvitku ideje začetka diplomatskih odnosa te prikazuje njihov razvoj tijekom posljednjih 30-ak godina XVI. stoljeća. Rad, stavljajući u kontekst osmansku diplomaciju, formira sliku elizabetanske diplomacije s islamskim svijetom. Kultura i kulturni transferi na engleske elite čine značajan dio rada. Rad se primarno bavi materijalnom kulturom poput tepiha, odjeće, hrane, slikarstva i slično, ali i ne-materijalnim konceptima i idejama koje su također prenesene na engleske elite. Cilj rada jest promatranje međuodnosa ovih triju aspekata: percepcije, diplomacije i kulturnih transfera.
Porast temperature i klimatske promjene u cjelini već danas poprimaju zabrinjavajuće razmjere, koji nose ozbiljne izazove za globalnu sigurnost, posebno dio koji se odnosi na gospodarsku diplomaciju. ...Pariški dogovor zasad ne daje primjeren odgovor u cilju smanjenja posljedica klimatskih promjena, planiranog do 2030. godine. Time se na izravan način negativno utječe na geopolitičku stabilnost i socijalnu nesigurnost te ozbiljno ugrožava svjetsko gospodarstvo. Kao jedan od odgovora na opasnost od klimatskih promjena, a time i za nacionalnu i globalnu sigurnost, nameće se konkretizacija djelovanja gospodarske diplomacije kao važnog aspekta nacionalne i globalne sigurnosti. Dođu li klimatske promjene u fazu nekontroliranog procesa, međunarodna zajednica mogla bi se suočiti s izazovima koji mogu prouzročiti kataklizmičke posljedice. Zbog te činjenice, klimatske promjene postaju jednom od ključnih tema za promišljanje globalne sigurnosti.
