Turizam je neizostavan segment razvoja gospodarstva. Naročito u današnje vrijeme krize. Konkretno, u Republici Hrvatskoj sve češće u informativnim emisijama mogu se čuti informacije da se od ...vogodišnje turističke sezone mnogo očekuje ne bi li se prihodima od turizma spasio državni proračun. Ne treba biti prevelik stručnjak, a da se prolazeći jadranskom obalom ne primijeti koliko je turizam kao gospodarsko-kulturna grana napredovao. U prethodnim razdobljima, ono što bi turist dobio je prekrasno more, smještaj, dobra, ali
tradicionalna hrana. I to bi otprilike bilo uglavnom sve. Danas, pored nadaleko očuvanoga mora i prirode, prilagođavajući se potrebi i važnosti brzoga tempa razvoja gospodarstva gostima se nude raznolike usluge.
Ugarski kralj Matjaš Korvin održavao je bliske kontakte s papinstvom te je nastojao ispuniti nekoliko zadaća koje je papa od njega zatražio. Te su zadaće krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih ...godina 15. stoljeća bile uglavnom povezane s Češkom i suzbijanjem “heretik,” a samim time i s Poljskom uslijed borbe za češku krunu. Spomenute kontakte valjalo je održavati posredstvom diplomata s obiju strana, odnosno papinskih legata i nuncija. Miklós Nyújtódi Székely bio je jedan od diplomata u službi kralja Matjaša. Potjecao je iz transilvanijskog plemstva, a studirao je u Beču i Italiji. Tijekom bečkih studija postao je kanonik u Székesfehérváru, a kasnije je stekao i druge crkvene nadarbine, ukjučujući kninsku biskupiju 1467. godine. Sveučilišno obrazovanje i crkvene nadarbine defnirale su živote mnogih osoba koje je ugarski kralj želio koristiti kao diplomate. Biskupovo djelovanje dobro je poznato, a osobito ga je detaljno prikazao Vilmos Fraknói u studijama o diplomatima u službi kralja Matjaša. No iako mu je bilo poznato da je Miklós predvodio izaslanstvo u Rim početkom 1472., nije se znalo o kojim se specifičnim zadaćama radilo. Međutim, jedan rukopis u rimskoj Biblioteca Angelica sadrži tekst pod naslovom Informatio domini Tininien. ex parte maiestatis regie, skup detaljnih uputa za pregovore pri papinskoj kuriji u Rimu. Ovaj tekst otkriva kraljeve namjere i poteškoće, budući da on nije bio zadovoljan nedostatkom papine podrške, a uz to je bio uznemiren stanjem u srednjoj Europi te postupcima svojih protivnika u Češkoj i osobito u Poljskoj. Stoga je istaknuo razaranja koja su nanijele poljske vojne operacije 1471. Također je istaknuo svoju spremnost da se bori na strani papinstva, no zauzvrat je tražio jasan izraz podrške protiv svojih neprijatelja u regiji. Tekst jasno pokazuje kako je kralj želio da papa zadrži tadašnjeg nuncija Lorenza Roverellu na položaju. Nakon razgovora u Rimu Nyújtódi je ostao u kontaktu s novim legatom u regiji Marcom Barbom, koji je došao kako bi vodio mirovne pregovore između kršćanskih vladara. Ove upute i drugi povezani dokumenti pokazuju način na koji je funkcionirala diplomatska služba te otkrivaju kraljeve namjere i planove na prijelomu 1471. i 1472. godine.
Postoje različita tumačenja pojma javne diplomacije, no većina teoretičara se slaže da je suština javne diplomacije ideja o direktnoj komunikaciji sa stranim narodima, sa ciljem da se utječe na ...njihovo mišljenje, što će naposljetku utjecati i na odluke koje donose njihove vlade.
Glavni instrumenti kojima se koristi javna diplomacija su mediji – osobito radio i televizija, filmovi, knjige, brošure, magazini, kulturna, znanstvena i obrazovna razmjena, ali i dijalog sa određenim ciljnim skupinama. Upotreba medija kako bi se pridobilo javno mnijenje u zemljama čije su vlade neprijateljski nastrojene najočitije je započela tijekom Hladnog rata. Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez razvile su i uvelike se koristile javnom diplomacijom kako bi preoblikovale stavove javnosti na drugoj strani u korist svojih ideologija. Njihovo glavno oružje bilo je emitiranje međunarodnih programa, s naglaskom na radiopostaje kao što su Voice of America, Radio Liberty i Radio Free Europe sa američke strane i Radio Moskva sa sovjetske strane. Osim pokretanja javne diplomacije kroz medije od strane država i vlada, koja je bila tipična za doba hladnog rata, tijekom posljednje tri dekade sve veću ulogu imaju mediji čiji osnivači spadaju u nevladin sektor. Počeci javne diplomacije u Hrvatskoj bili su usmjereni ka javnostima stranih
zemalja s ciljem stvaranja pozitivnog imagea o novoj hrvatskoj državi. S druge strane - javna diplomacija usmjerena je posljednjih godina prema domaćoj javnosti, kako bi se utjecalo na podršku ulaska Hrvatske u Europsku Uniju i NATO, budući daje od 2002. godine ta podrška zabrinjavajuće padala. U provođenju komunikacijskih strategija Vlade, osim Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i medija sve je više uključen i nevladin sektor.
Hrvatski primjer dokazuje kako je u proces «uvjeravanja» javnosti (u ovom slučaju - domaće) potrebno uključiti i druge, direktne oblike komunikacije s javnošću - javnih tribina, seminara i konferencija u organizaciji pojedinih diplomatskih predstavništava, instituta, i naročito nevladinih udruga, ali i kako na porast ili pad podrške neminovno utječu i međunarodne okolnosti, te događaji u neposrednom okruženju koji se odražavaju na formiranje javnog mnijenja.
Kulturna diplomacija jedno je od posebnih područja unutar šire kategorije diplomacije i dio javne diplomacije koju određuje sadržaj diplomatskog djelovanja. Vlade nacionalnih država i drugi tipovi ...aktera provode kulturnu diplomaciju kroz razne oblike kulturnog predstavljanja i razmjene koji su usmjereni prema stranim javnostima radi ostvarivanja međusobnog razumijevanja i suradnje, ali u skladu sa svojim vanjskopolitičkim ciljevima koji obuhvaćaju promociju vlastite kulture i izgradnju pozitivnog imidža. Primjenjujući navedeni teorijski okvir, u radu predstavljamo studiju slučaja aktualne kulturne diplomacije Republike Hrvatske razlikujući strukturni i konceptualni aspekt kulturne diplomacije, s fokusom na izgradnju meke moći. Promatrajući strukturni aspekt, predstavljamo institucije koje sudjeluju u hrvatskom kulturno-diplomatskom djelovanju, dok u sklopu konceptualnog aspekta analiziramo kulturne sadržaje kojima se oblikuje vanjski nacionalni imidž Hrvatske.
Trogodišnji ratni sukob opasno je bio nagrizao vjersku solidarnost na kojoj se temeljio politički utjecaj Vatikana u svijetu. Zato se papa Benedikt XV. odlučio za mirovnu inicijativu u nadi da će se ...uspjeti pronaći baza za trajni mir. Njegove su simpatije bile na strani Centralnih sila, pa je u tom duhu bila sročena vatikanska mirovna nota, koju je Velika Britanija trebala prenijeti svojim saveznicama. U tim se britansko-vatikanskim kontaktima stekao dojam da je Velika Britanija osobito zainteresirana za nezavisnost Belgije. Vatikanska je diplomacija vršila snažan pritisak na Berlin da se odrekne Belgije jer bi to mogao biti put ka općem miru. Njemački vojni vrh nije pristao na kompromise o tom pitanju, ali je novi njemački ministar vanjskih poslova Kühlmann pokušao na temelju vatikanskih informacija uspostaviti kontakt s Velikom Britanijom kao prvi korak prema općim mirovnim pregovorima. No i taj je pokušaj propao zbog nespremnosti obiju zaraćenih strana da se odreknu svojih ratnih ciljeva u korist kompromisnog mira.
PDF
