U članku se opisuje arhivsko istraživanje povjesničara Antuna Vučetića (1845. – 1931.) o Trajanu Laliću (1686. – 1773.), trgovcu koji je pola stoljeća bio u službi Dubrovačke Republike štiteći ...njezine interese pred mletačkim vlastima. Iako radi svoje zapažene uloge Lalić nije nepoznata ličnost dubrovačke povijesti XVIII. stoljeća, njegova je biografija ipak do danas ostala slabo poznata. Jedini je rad o Laliću objavio 1911. na talijanskome upravo Antun Vučetić, a iz njega podatke crpe svi kasniji autori. Iako je taj Vučetićev članak kratak i sažet, prema rukopisima iz njegove arhivske ostavštine zaključuje se kako je on o Trajanu Laliću pripremao opsežniji tekst koji nije nikada dovršio i čiji se prijepis donosi. Članak je pokušaj da se na temelju Vučetićeve rukopisne ostavštine dopune spoznaje o tome sposobnom pučaninu kojemu je Republika još za života bila podigla spomen-ploču u Kneževu dvoru.
The article briefly describes the archival research of historian, pedagogue and archivist Antun Vučetić (1845 – 1931) on Trajan Lalić (1686 – 1773), a Dubrovnik merchant who lived in Venice and who served the Dubrovnik Republic for half a century, protecting its interests against the Serenissima authorities. Due to his notable role, Lalić is not an unknown figure in the history of 18th-century Dubrovnik, nevertheless his biography remains rather unknown to this day. The only work on Lalić was published in Italian in 1911 by Antun Vučetić, and all subsequent authors who have mentioned Lalić and his diplomatic activities rely on it for information. Although Vučetić’s article is relatively short and concise, one can conclude by studying his various notes, transcripts of archival documents and several versions of manuscripts that have been part of the State Archives in Dubrovnik since 2017 as part of his manuscript legacy, that Antun Vučetić was preparing a more extensive text about Trajan Lalić, which he never finished. The article also includes a transcription of Vučetić’s unpublished manuscript with more new information not contained in the published text. On the occasion of the 250th anniversary of Lalić’s death, the article represents an attempt, based on Vučetić’s manuscript legacy, to provide additional information about this competent commoner in whose honor the Republic erected a memorial plaque in the Rector’s Palace during his lifetime.
SPORTSKA DIPLOMACIJA Tomić, Ivan
South Eastern European Journal of Communication,
6/2022, Volume:
4, Issue:
1
Journal Article, Web Resource
Open access
Tradicionalna je sportska diplomacija dio međunarodnih odnosa. Najčešće se definira kao uporaba
sportskih događanja kako bi se postigli određeni ciljevi vanjske politike države te se koristi kako bi
...se dopunili ili poboljšali diplomatski odnosi, odnosno naglasila diplomatska poruka. Sportska se
diplomacija smatra oblikom meke moći koja u globaliziranome svijetu postaje dominantnim oblikom postizanja ciljeva vanjske politike, ali i promocije određene države. U radu se daje osvrt na „geopolitičku ekonomiju sporta“ i obrađuju se tri osnovne kategorije intersekcije diplomatskih ciljeva
država i industrije nogometa: organizacija velikih nogometnih natjecanja, ulaganje u vlasništvo nad
sportskim brandovima i sponzorska ulaganja u nogometna natjecanja. Također, analiziraju se i četiri
opća razloga zašto se vlade kreću prema sportskoj diplomaciji i njezine moguće ishode. U radu će
se prikazati na koji način Hrvatska (ne)koristi resurse sportske diplomacije s osobitim osvrtom na
nogometne uspjehe i mogućnosti sportske diplomacije kroz prizmu nogometnih uspjeha nacionalne
reprezentacije.
Ključne riječi: sport, diplomacija, meka moć, nogomet, strategija, Hrvatska
Autorice razmatraju s teorijskog i praktičnog aspekta pitanje načina na koji novi oblici komunikacije utječu na promjene u diplomatskoj profesiji te kada su i u kojim situacijama novi digitalni ...oblici bolja solucija od tradicionalnih oblika komunikacije. Pokazalo se da se diplomacija u digitalnoj eri pozitivno razvija uz pomoć novih komunikacijskih medija. Međutim, tradicionalni modeli komunikacije i dalje zauzimaju značajno mjesto u diplomatskoj profesiji. Komunikacijsko umijeće diplomatskih predstavnika ogleda se u pronalasku optimalnog spoja između tradicionalnih i novih modela komunikacije u nalaženju odgovora i djelovanja na novonastale okolnosti u globalnom međunarodnom okruženju. Autorice drže vrijednim i nužnim nastavak daljnjeg istraživanja te tematike koja je itekako relevantna, a istraživački u nacionalnim okvirima tek načeta.
Parliamentary Diplomacy in European and Global Governance offers a detailed interdisciplinary study of a new global phenomenon: the rise and impact of parliamentary diplomacy in European, regional ...and world affairs.
Pandemija COVID-19 koja se krajem 2019. počela širiti iz Kine i ubrzo poprimila globalne razmjere još je uvijek u fazi ekspanzije, unatoč naporima država i međunarodne zajednice. Kroz svoje ...produženo trajanje, uz zdravstvene, ima i brojne socio-ekonomske, vanjskopolitičke i sigurnosne implikacije, slabi socijalnu koheziju i povjerenje u institucionalni sustav. S jedne strane, pandemija države suočava s potrebom provedbe izvanrednih mjera koje su donekle u otklonu od uobičajenih razina osobnih sloboda u demokratskim sustavima. Uz to, pandemiju prati aktivno diplomatsko, dezinformacijsko, ekonomsko, političko i sigurnosno djelovanje međunarodnih aktera. Te su aktivnosti nerijetko usmjerene na pokušaje geopolitičkih preslagivanja i redefiniranja moći i preoblikovanje globalnih odnosa, pri čemu se u pitanje dovodi i učinkovitost demokratskih sustava. Posebno mjesto pritom zauzimaju pokušaji iskorištavanja situacije obilježene nedovoljnim količinama cjepiva za zaštitu od COVID-a i distribucija cjepiva determinirana vanjskopolitičkim, ekonomskim i sigurnosnim interesima, koja se često naziva i diplomacija cjepivom (vaccinediplomacy). Rad polazi od hipoteze kako je stanje pandemije potaklo jačanje angažmana međunarodnih aktera s ciljem redefiniranja odnosa moći na globalnoj razini koje uz mjere odgovora na pandemiju i ograničavanje osobnih sloboda može imati negativne posljedice za demokratski razvoj. U radu će se stoga analizirati aktivnosti ključnih međunarodnih aktera EU-a, SAD-a, Kine i Rusije u uvjetima pandemije COVID-19 s obzirom na zahtjeve demokratskog razvoja.
U članku se analiziraju institucionalni aranžmani euromediteranskih politika, koji se mogu opisati kao proces euromediteranizacije, pri čemu se ključni elementi analize zadržavaju na pitanju ...interguvernmentalne, regionalne i vanjske politike Europske unije. Uočavajući razlike u klasificiranju utjecaja europeizacije te mogućeg tematiziranja jednog aspekta euromediteranskih politika i procesa euromediteranizacije kao procesa europeizacije, rad se bavi pitanjem diplomacije kolosijeka, uspješnosti euromediteranskih politika i, posebno, istražuje primjer komplementarne uloge nevladinih organizacija u kreiranju uspješnih euromediteranskih politika. Analiza pokazuje da su pristup Procesa iz Barcelone i institucionalna izgradnja Unije za Mediteran u velikoj mjeri ostali bez željenih učinaka te da su navedene institucionalne metamorfoze ostale samo na superficijalnoj interguvernmentalnoj razini.
Važnost gospodarske diplomacije iznimno je naglašena s pojavom i sve većim utjecajem globalizacije kao procesa unutar kojeg su države i njihova gospodarstva postali međusobno ovisni i isprepleteni ...više nego ikad u povijesti. Sukladno tome, učinkovitost gospodarske diplomacije odnosno njezini dosezi postaju predmetom detaljnih i brojnih analiza, sve s ciljem što značajnijih krajnjih rezultata. Kao i u mnogim drugim sferama političkog i gospodarskog života, države ne provode iste strategije ni aktivnosti, a posljedično ne postižu ni iste ili čak slične rezultate u toj utakmici na globalnoj sceni. Opća je ocjena svih relevantnih dionika i komentatora da Republika Hrvatska u svojih tridesetak godina neovisnosti i samostalnosti nije iskoristila potencijal i prilike koje aktivna, moderna i učinkovita gospodarska diplomacija nudi kao sve značajnija sastavnica diplomacije. Djelomično se takvi rezultati mogu opravdati trajanjem i posljedicama Domovinskog rata zbog kojeg je cjelokupni gospodarski razvoj zemlje na nižoj razini nego što bi bio da nije bilo rata. No, posve je razvidno da dosadašnji modus operandi koji Republika Hrvatska koristi u gospodarskoj diplomaciji nije dao željene rezultate. Upravo stoga u ovome se članku, između ostalog, analizira postojeći hrvatski model te daju jasne i konkretne preporuke o tome kojim smjerom odnosno putem bi Hrvatska ubuduće trebala krenuti.
International relations and diplomacy are focusing increasingly on economic diplomacy. Economic diplomacy is related to the diplomatic activities aimed at boosting exports, enhancing attraction of ...foreign investments and participating in the activities of international economic organizations. The strategic goals of economic diplomacy include not only the promotion of national economies and companies in world markets (strengthening the higher forms of economic cooperation), the protection of national (economic) interests in international economic relations and foreign economic cooperation (import and export etc.) but also an identification of instruments and mechanisms for their enforcement. According to the results of the empirical research, vital economic and diplomatic institutions in the Republic of Croatia have a different understanding of the concept of economic diplomacy. The results also show that Croatia has no established national system of economic diplomacy. Creating such a national economic diplomacy system is essential for strengthening the competitiveness of the Croatian economy, its economic growth and development and for the reinforcement of Croatian national power in an international environment.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
Autor daje pregled američke politike prema SFRJ, Hrvatskoj i predstavnicima Srba u Hrvatskoj između 1989. i 1995. godine. Autor koristi različite vrste diplomatskih izvora i analizira ih kroz prizmu ...poststrukturalističkih pristupa povijesti međunarodnih odnosa. U tekstu autor istražuje kako su percepcija balkanskog prostora i naroda bivše SFRJ, američka autopredožba i paradigme međunarodnih odnosa oblikovale postupanja američkih diplomata poput Jamesa Bakera, Warrena Zimmermanna i Petera Galbraitha prema sukobu Hrvata i Srba.
The author provides an overview of the United States' policy towards the Socialist Federal Republic of Yugoslavia, Croatia, and representatives of Serbs in Croatia between 1989 and 1995. The author utilizes various types of diplomatic sources and analyzes them through the lens of post-structuralist approaches to the history of international relations. In the text, the author explores how perceptions of the Balkan region and the people of the former Yugoslavia, American self-conception, and paradigms of international relations shaped the actions of American diplomats such as James Baker, Warren Zimmermann, and Peter Galbraith towards the conflict between Croats and Serbs.
U članku se analiziraju institucionalni aranžmani euromediteranskih politika, koji se mogu opisati kao proces euromediteranizacije, pri čemu se ključni elementi analize zadržavaju na pitanju ...interguvernmentalne, regionalne i vanjske politike Europske unije. Uočavajući razlike u klasificiranju utjecaja europeizacije te mogućeg tematiziranja jednog aspekta euromediteranskih politika i procesa euromediteranizacije kao procesa europeizacije, rad se bavi pitanjem diplomacije kolosijeka, uspješnosti euromediteranskih politika i, posebno, istražuje primjer komplementarne uloge nevladinih organizacija u kreiranju uspješnih euromediteranskih politika. Analiza pokazuje da su pristup Procesa iz Barcelone i institucionalna izgradnja Unije za Mediteran u velikoj mjeri ostali bez željenih učinaka te da su navedene institucionalne metamorfoze ostale samo na superficijalnoj interguvernmentalnoj razini.
PDF
