Je kako je, bit će bolje Tutić Grokša, Ivana; Kletečki Radović, Marijana
JAHR (Rijeka ),
01/2022, Volume:
12, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Subjektivna dobrobit obuhvaća doživljaj trenutne i buduće životne situacije. Trenutna razina subjektivne dobrobiti može biti prediktor zdravlja, produktivnosti, prihoda, kvalitete socijalnih odnosa, ...čak i mortaliteta. Nezaposlenost je prepoznata kao jedna od životnih okolnosti koje na duži period najviše smanjuju subjektivnu dobrobit. Cilj provedenog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u subjektivnu dobrobit nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade mlađe odrasle dobi. Tematskom analizom intervjua dobiveni su podaci o doživljaju životne situacije i percepciji budućnosti sudionika te su prikazani kroz ovaj rad. U zaključnim razmatranjima izneseni su prijedlozi za unapređenje prakse, s naglaskom na pristupu socijalnog rada i javnozdravstvenu pristupu.
Subjective well-being includes the perception of the current and future life situation. The current level of subjective well-being can be a predictor of health, productivity, income, quality of social relations, and even mortality. Unemployment is recognised as one of the life circumstances that reduce subjective well-being the most in the long run. The conducted qualitative research aimed to gain insight into the subjective well-being of unemployed young adults who are beneficiaries of the guaranteed minimum benefit. The thematic analysis of the interviews provided data on the experience of the life situation and the perception of the participants’ future, and they are presented in this paper. In the concluding remarks, proposals for improving the practice were presented, with an emphasis on the social work approach and the public health approach.
Zanesenost je izrazito ugodno psihološko stanje koje ljudi doživljavaju kada su u tolikoj mjeri usmjereni na aktivnost kojom se trenutno bave da
su potpuno njome zaokupljeni. Glavni je uvjet za ...pojavu stanja zanesenosti ravnoteža između izazova i vještina, pri čemu i izazovi i vještine moraju za pojedinca biti iznadprosječni. Zanesenost se najčešće
istraživala u slobodnim aktivnostima, ali je ljudi doživljavaju i u aktivnostima koje su nametnute ili u njima ima manje slobode izbora, kao
što su posao i obrazovanje. Zanesenost ima pozitivne posljedice ne samo
na učinkovitost u različitim područjima života nego i na dobrobit pojedinca. I u akademskom je kontekstu zanesenost povezana s različitim pozitivnim ishodima, uključujući bolje svladavanje nastavnog programa, veća akademska postignuća, ali i veću dobrobit studenata. Kada je u pitanju studentska populacija, iskustva zanesenosti u akademskim aktivnostima manje su učestala nego u ostalim područjima studentskog života (slobodno vrijeme, uobičajene svakodnevne aktivnosti, povremeni posao), ali je veza između zanesenosti i dobrobiti najizraženija upravo u
akademskom kontekstu. U ovom se radu daje pregled istraživanja akademske zanesenosti u studentskoj populaciji, posebno onih koja upućuju na moguće uzroke navedene povezanosti, kao što su važnost i korisnost akademskih aktivnosti za ostvarenje budućih životnih ciljeva, važnost akademskih aktivnosti za izgradnju socijalnog identiteta te smanjenje akademskog stresa i sagorijevanja.
Flow is a highly enjoyable state people feel when they are so focused on a task that it amounts to complete absorption in an activity. The essential condition for flow state to occur is the balance between challenges and skills, with both individual's challenges and skills being above the average. Flow had been studied mostly in leisure activities, but people can also experience flow in obligatory activities, as well as in the activities with less freedom of choice, such as work or education. The positive consequences of flow include not only better achievement, but also higher levels of well-being. In educational context, flow was found to be related to various positive outcomes, including progress through the school curriculum, better achievement and higher well-being. In a population of college students, flow state in academic activities is less frequent than flow in other areas of students' life (such as leisure, maintenance or part-time job), but the relationship between flow in academic domain and well-being is the strongest. This paper summaries studies of academic flow in college populations, especially those dealing with possible explanations of this relationship such as the importance and usefulness of academic activities for future life goals, the development of social identity and reducing academic stress and burnout.
El flujo es un estado psicológico muy agradable que las personas experimentan cuando están enfocadas en una actividad hasta tal punto que están completamente inmersas en ella. La condición principal para experimentar el estado de flujo es el balance entre los desafíos y las habilidades, donde tanto unos como otros tienen que estar por encima de la media para el individuo. Donde más se investigó el flujo fue en las actividades de ocio, pero la gente lo experimenta también en las actividades impuestas o las actividades en las que hay un menor grado de la libertad de elección, como trabajo o educación. El flujo tiene consecuencias positivas no sólo para la eficacia en diferentes campos de vida, sino también para el bienestar del individuo. El flujo se relaciona con diferentes resultados positivos también en el contexto académico, como p. ej. mejor dominación del currículo, mayores logros académicos, mejor bienestar de estudiantes. Cuando se trata de población estudiantil, el flujo se experimenta menos en actividades académicas que en otros campos de la vida estudiantil (tiempo libre, actividades cotidianas, trabajo casual), pero la relación entre el flujo y el bienestar está más destacada justo en el contexto académico. En este trabajo se ofrece la revisión de investigaciones del flujo académico en la población estudiantil, especialmente aquellas que indican posibles causas de dicha relación, como p. ej. la importancia y utilidad de actividades académicas para lograr futuros objetivos en la vida, la importancia de actividades académicas para construir la identidad social y la disminución del estrés y desgaste académico.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Prijedlog europske direktive o ravnoteži poslovnog i privatnog života iz 2017. godine predlaže uvođenje četiri mjeseca neprenosivoga, plaćenog roditeljskog dopusta za svakoga zaposlenog roditelja ...(tzv. kvota) te deset dana plaćenoga očevog dopusta, opravdavajući to potrebom poboljšanja položaja žena na tržištu rada. Usvajanje direktive tražilo bi od Hrvatske uvođenje deset dana dopusta za očeve te produljivanje postojećih kvota s dva na četiri mjeseca. Hrvatska isprva nije dala bezrezervnu potporu prijedlogu te direktive, a argumenti koji su se iznosili upućivali su na izraženo tradicionalno poimanje uloge očeva u najranijoj dobi djeteta, nedovoljno poznavanje čimbenika korištenja dopusta kod očeva te mogućih učinaka predloženih odredbi. Stoga ovaj rad daje doprinos toj raspravi sagledavajući sheme dopusta u europskim zemljama, ponajprije čimbenika te učinaka očeva korištenja dopusta. Korištenje je dopusta kod očeva ponajprije određeno samom shemom dopusta, pri čemu najbolje rezultate postižu zemlje koje imaju očev dopust i/ili načelo neprenosivosti unutar sheme roditeljskog dopusta (tzv. kvote), ali samo kad te dopuste prate visoke zamjenske stope dohotka. Mogućnost ostvarivanja prava na dopuste određuju i socioekonomska i sociodemografska obilježja, obilježja radnog mjesta te preferencije i stavovi roditelja i njihove okoline. Korištenje dopusta nosi brojne koristi kako za položaj žena na tržištu rada, tako za samu dobrobit djeteta te očeva i partnerica. Izneseni rezultati pokazuju potrebu reforme hrvatske sheme dopusta radi širenja prava očeva, ali i djelovanja na promjenu ideala roditeljstva te normi i praksi na radnom mjestu, kako bi one postale otvorenijima spram očeva koji koriste dopuste te ih na to i poticale.
U ovom radu prikazani su rezultati jedne dionice kvalitativnog istraživanja koje se odvijalo kao dio projekta »Indikatori dobrobiti i siromaštva djece u Hrvatskoj u doba krize: Kako prekinuti ...začarani krug siromaštva djece?«, koji je proveo istraživački tim Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Zaklade ADRIS. Cilj prikazanog istraživanja bio je dobiti
uvid u perspektivu i mišljenje roditelja djece/mladih o učinku ekonomske krize na dobrobit i kvalitetu života djece i obitelji te specifično o mogućnosti ublažavanja učinaka siromaštva djece. Provedene su dvije fokusne grupe u kojima je sudjelovalo ukupno 14 roditelja srednjoškolaca iz obitelji korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Rezultati su pokazali da je ekonomska kriza nepovoljno djelovala na različite aspekte kvalitete života obitelji i dobrobiti djece. Pokazalo se da je život u materijalnoj oskudici doveo do nemogućnosti zadovoljavanja osnovnih životnih potreba, problema u podmirivanju troškova obrazovanja, narušenih obiteljskih odnosa, razvoja različitih strategija suočavanja sa siromaštvom i dr. S aspekta dobrobiti djece, posebno se istaknula dimenzija nezadovoljstva i emocionalne ranjivosti siromašne djece, problemi u odnosima s vršnjacima, nedostupnost informacija, itd. Roditelji zaposlenost vide kao ključni zaštitni čimbenik od siromaštva te naglašavaju važnost podrške i veće razine senzibiliteta stručnjaka koji dolaze u dodir sa siromašnim
obiteljima i djecom. Nalazi ovog istraživanja ukazali su na jedan aspekt koji do sada nije bio u fokusu istraživanja siromaštva, a to su razlike u životu i mogućnostima siromašnih obitelji s djecom u bogatijim i siromašnijim zajednicama.
Polazak u osnovnu školu jedna je od glavnih razvojnih prekretnica u životu
djeteta koja pred njega stavlja složen zadatak prilagodbe novim socijalnim i akademskim
zahtjevima. Uspješnost udovoljavanja ...zahtjevima početnog školovanja
povezana je s budućom prilagodbom i obrazovnim napretkom učenika, a ujedno
odražava i dobrobit djeteta (njegove osjećaje i učinkovito funkcioniranje – akademsko
i socijalno) u školskom kontekstu. S obzirom na važnost školske prilagodbe
kao pokazatelja dječje dobrobiti, dugoročne posljedice rane prilagodbe
i nekonzistentne rezultate dosadašnjih istraživanja, cilj ovog istraživanja bio je
ispitati i usporediti prediktivnu važnost socijalno-emocionalne kompetencije i
specifičnih kognitivnih sposobnost za socijalnu i akademsku prilagodbu djeteta
na školu, te ispitati moguću moderatorsku ulogu spola u odnosu ovih individualnih
karakteristika djeteta i rane školske prilagodbe. U istraživanju je sudjelovalo
417 učenika/ica prvih razreda iz 12 osnovnih škola, njihovi roditelji (N = 372) i
učiteljice (N = 34). Nacrt istraživanja uključivao je prikupljanje podataka u dvije
vremenske točke, na početku i na kraju školske godine, primjenom većeg broja
instrumenata koje su ispunjavala djeca, roditelji i učiteljice. Podaci su obrađeni
strukturalnim modeliranjem, a rezultati su pokazali da su za ranu socijalnu i akademsku
prilagodbu djece na školu važnije specifične kognitivne sposobnosti nego
socijalno-emocionalna kompetencija djece. Specifične kognitivne sposobnosti, u
skladu s očekivanjima, bile su najbolji prediktor akademske prilagodbe, a usto su predviđale i uključenost učenika u razredne aktivnosti i odnos s učiteljicom.
Suprotno očekivanjima, socijalno-emocionalna kompetencija, na način kako je
definirana i operacionalizirana u ovom istraživanju, nije predviđala niti jedan od
mjerenih pokazatelja rane prilagodbe osim odnosa s učiteljicom. Obrasci odnosa
među varijablama pokazali su se jednakima za djevojčice i dječake, odnosno spol
nije bio značajan moderator promatranih odnosa. Ovo je istraživanje širim definiranjem
prilagodbe na školu i u terminima njenih socijalnih pokazatelja, kao i
utvrđivanjem relativnog doprinosa socijalno-emocionalne kompetencije djeteta
(u odnosu na specifične kognitivne sposobnosti) ranoj školskoj prilagodbi, dopunilo
spoznaje dosadašnjih mnogobrojnih istraživanja obrazovnih postignuća i
odrednica akademskog uspjeha.
Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u zadovoljstvu poslom, smislenosti posla, psihološkom kapitalu i dobrobiti kod nastavnika u privatnim i državnim školama. Nadalje, cilj je bio ...ispitati
u kojoj mjeri zadovoljstvo poslom, smislenost posla i psihološki kapital doprinose dobrobiti zaposlenika u privatnim i državnim školama.Sudjelovalo je 152 nastavnika iz državnih te 100 nastavnika iz privatnih škola u Zagrebu. Kao mjerni instrumenti korišteni su skala smislenosti posla, upitnik psihološkog kapitala, skala zadovoljstva životom i skala psihološkog procvata. Globalno zadovoljstvo poslom mjereno je jednom česticom. Rezultati su pokazali da nema razlike između
nastavnika u državnim i privatnim škola ni u jednoj ispitivanoj varijabli. Zadovoljstvo poslom pokazalo se kao značajan prediktor životnog zadovoljstva, dok se smislenost posla pokazala kao značajan prediktor psihološkog procvata. Psihološki kapital pozitivno doprinosi i
zadovoljstvu životom i psihološkom procvatu. Rezultati istraživanja daju teorijski doprinos razumijevanju faktora dobrobiti nastavnika u državnim i privatnim školama, a mogu doprinijeti i osmišljavanju intervencija za stvaranje pozitivnog okruženja koje tu dobrobit poboljšava.
The aim of the study was to assess differences in job satisfaction, work
meaningfulness, psychological capital and well-being in private and public school's teachers. Furthermore, the aim was to asses the contribution of job satisfaction, work meaningfulness and psychological capital to teachers’ well-being in both types of schools. Participants were 152 teachers from public schools and 100 teachers from private schools in Zagreb. The measures included Work Meaningfulness Scale, PsyCap Questionnaire, Satisfaction with Life Scale and Flourishing Scale. For measuring global job satisfaction one-item scale was used. Results have shown that there was no statistically significant difference between public and private school's teachers in any of the measured variables. Job satisfaction was significant predictor of life satisfaction, while work meaningfulness was for flourishing. Psychological capital positively contributes to both life satisfaction and flourishing. The results theoretically contribute to understanding factors that contribute to teachers’ well-being in public and private schools and can help in designing interventions for creating a positive environment that will improve teachers’ well-being.
Das Ziel der Untersuchung war, die Unterschiede im Hinblick auf die Arbeitszufriedenheit, die Arbeitsbedeutsamkeit, das psychologische Kapital und das Wohlbefinden bei Lehrern an privaten und staatlichen Schulen festzustellen, sowie den Beitrag der Arbeitszufriedenheit, der Arbeitsbedeutsamkeit und dem psychologischen Kapital zum Wohlbefinden von Lehrern in beiden Schultypen zu untersuchen. 152 Lehrer an staatlichen Schulen und 100 Privatschullehrer beteiligten sich an der Untersuchung. Als Messinstrumente wurden der Fragebogen zum psychologischen Kapital, die Skala zum Sinn der Arbeit, die Skala zur Lebenszufriedenheit und die Skala zum psychologischen Wohlstand verwendet. Die globale Arbeitszufriedenheit wurde mit nur einem Item gemessen. Die Ergebnisse zeigten, dass es in den untersuchten Variablen keinen bedeutsamen Unterschied gibt zwischen Lehrern, die an staatlichen
Schulen arbeiten, und Lehrern, die an Privatschulen arbeiten. Die Arbeitszufriedenheit war ein signifikanter Prädiktor für die Lebenszufriedenheit, und die Arbeitsbedeutsamkeit war ein signifikanter Prädiktor für das Wachstum. Das psychologische Kapital trägt positiv der
Lebenszufriedenheit und dem Wachstum bei. Die Ergebnisse liefern einen theoretischen Beitrag zum Verständnis der Wohlfahrtsfaktoren für Lehrer in privaten und staatlichen Schulen und können zur Gestaltung von Interventionen beitragen, um ein positives Umfeld zu schaffen, welches das Wohlbefinden verbessert.
The article analyzes the experiences of highly educated Croatian women who migrated to different European countries after Croatia’s accession to the European Union in 2013, emphasizing their work and ...non-work/everyday experiences in the context of the economic and social dimensions of integration. The research conducted with a qualitative methodology shows that most female narrators’ work and everyday experiences are predominately satisfactory, largely overlapping, and indicate a relatively high degree of economic and social integration of highly educated migrant women in the receiving countries. Finding a job in their profession enables them to achieve a better standard of living, and they consider working conditions better than in Croatia. Everyday experiences indicate a satisfactory amount of free time and satisfaction with the quality of life. The interlocutor’s approach to the material and non-material aspects of life shows elements of “good living” and “personal prosperity,” as well as subjective well-being and integration.
Juggling the responsibilities of work and family domains has become a part of everyday life for most working adults. Research has shown that work-family conflict can potentially have negative effects ...on general well-being, health, relationship quality and job satisfaction. However, the potential effects of work-family conflict on sexual well-being of working adults is presently unknown. The primary aim of this study is to analyze the association between two directions of work-family conflict (work-to-family conflict – WIF, and family-to-work conflict – FIW) and sexual well-being among working adults, while taking into account the mediating role of relationship satisfaction. Data was collected in an online survey on a sample of 584 Croatian men and women that are currently living with a partner. The data was analyzed within a structural equations modelling framework. The analyses show that WIF conflict was negatively associated with sexual well-being, but only among women. On the other hand, relationship satisfaction mediated the relationship between FIW conflict and sexual well-being for both men and women. This study contributes to sparse and inconsistent knowledge on the relationship between work-family conflict and sexual well-being among working adults.
Uspješno starenje je pomalo kontroverzan konstrukt kojeg nije lako operacionalizirati. Različiti teorijski pristupi koriste različite kriterije ili definicije uspješnog starenja iz kojih proizlaze ...različiti pokušaji operacionalizacije ovoga konstrukta. U ovom istraživanju polazi se od subjektivnih ili laičkih koncepcija uspješnog starenja, odnosno od toga kako same starije osobe shvaćaju uspješno starenje. Na prigodnom uzorku od 235 osoba starijih od 60 godina provedeno je istraživanje s ciljem ispitivanja njihove percepcije uspješnog starenja. U istraživanju je korišten hrvatski prijevod (Ambrosi-Randić i Plavšić, 2008) liste od dvadeset obilježja uspješnog starenja za koja su Phelan i sur. (2004) utvrdili da su se najčešće pojavljivala u ranijoj literaturi o ovom konstruktu. Rezultati su pokazali da je od 20 ispitanih obilježja njih 12 preko 70% ispitanih starijih osoba procijenilo važnima za uspješno starenje. Najveći postotak sudionika je važnim za uspješno starenje procijenio dobro zdravlje, sposobnost pojedinca da se brine o sebi i da se osjeća dobro sa samim sobom. Najmanje važnima za uspješno starenje pokazali su se dugovječnost, radni angažman nakon umirovljenja te učenje novih stvari i u starijoj dobi. Utvrđene su i razlike u procjeni važnosti nekih obilježja uspješnog starenja s obzirom na neka sociodemografska obilježja sudionika. Tako se pokazalo da je značajno više žena negoli muškaraca važnim za uspješno starenje procijenilo podršku obitelji i prijatelja, dok su osobe višeg u odnosu na one nižeg stupnja obrazovanja kontinuirano učenje novih stvari procjenjivale važnijim za uspješno starenje. Pokušaji objašnjenja konstrukta uspješnog starenja svakako bi trebali uzeti u obzir i kako same starije osobe vide uspješno starenje.
Niz provedenih istraživanja dosad pokazuje da se u brakovima koji su u krizi javlja psihološka nelagoda, ali i da se takvi parovi razlikuju od bračnih parova koji su u braku zadovoljni ne samo s ...obzirom na nelagodu nego i s obzirom na niz karakteristika kao što su ličnost i sustav vrijednosti. Istovremeno, neki autori smatraju da i socijalno i kulturalno okruženje pojačava ili smanjuje razlike između zadovoljnih i nezadovoljnih bračnih parova. U cilju otkrivanja i objašnjenja tih razlika, proveli smo istraživanje među 200 bračnih parova od kojih je 100 izjavilo zadovoljstvo u braku, a 100 ih ima problema u braku zbog čega traže stručnu pomoć. Parovi su izjednačeni s obzirom na mjesto stanovanja i obrazovanje muža, a statistički se kontrolira djelovanje varijabli: zadovoljstvo s osobnim dohotcima, bračni staž, bračni redoslijed, kohabitacija prije sklapanja braka i broj djece u obitelji. U analizu je uvršteno 5 skupina varijabli, ukupno njih 30: ličnost, stavovi, uvjerenja i vrijednosti partnera, utjecaj socijalnog okruženja, intimni bračni procesi i dobrobit partnera. Rezultati generalne diskriminativne analize pokazuju da se dvije skupine doista razlikuju i u našem socio-kulturalnom okruženju. Uspješno su aposteriori klasificirani parovi prema apriori definiranim skupinama. Faktorizacijom 30 varijabli dobiveno je 7 faktora: harmonični partnerski odnosi, nelagoda, tradicionalizam, ličnost partnera, negativno prelijevanje rada na brak i kućanstvo, liberalni individualizam i životno zadovoljstvo. Primjenom postupka MANCOVA, utvrđeno je da postoji značajna razlika među definiranim skupinama u pet faktora: parovi koji traže stručnu pomoć imaju manje harmonične odnose, veći doživljaj nelagode, manje su ekstrovertirani, ugodni i emocionalno stabilni te su manje životno zadovoljni i više liberalno individualistički orijentirani.
PDF
