Elektronička komunikacija uslijed pandemije COVID-a 19 postala je prevladavajući oblik komunikacije što je, očekivano, utjecalo i na modalitete odlučivanja u društvima kapitala. U radu se analiziraju ...prednosti i nedostaci te pretpostavke dopuštenosti donošenja odluka u društvu primjenom sredstava elektroničke komunikacije. Rješenja hrvatskog statusnog prava analiziraju se uz primjenu poredbenopravne metode, pri čemu se u obzir uzimaju rješenja država kontinentalno-europskog (Njemačka, Austrija i Švicarska) i common law pravnog kruga (Ujedinjeno Kraljevstvo i američka savezna država Delaware). Analiza osobito uzima u obzir razlike koje postoje s obzirom na različite pravne izvore (propisi i autonomno statusno pravo), različite oblike društava kapitala (dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću) i različite organe tih društava (uprava, nadzorni odbor i glavna skupština).
At the time of the Covid-19 pandemic electronic communication became a prevalent form of communication. This has had huge implications on decision-making in a limited liability company. The advantages and disadvantages of such decision-making and the conditions under which it should be allowed are analysed in this paper. Although the primary focus is on Croatian law, analysis takes into account specific solutions which can be found in the civil law of Germany, Austria and Switzerland and the common law jurisdictions of the United Kingdom and the US state of Delaware. Several important distinctions are made – between statutory and autonomous law, public and private limited liability companies and the different organs of those companies (management board, supervisory board, general meeting).
U članku se donose uvodna razmatranja za projekt »Institucionalizacija moderne građanske glazbene kulture u 19. stoljeću na području civilne Hrvatske i Vojne krajine«, što ga podupire Hrvatska ...zaklada za znanost projektom IP-2020-02-4277 (MusInst19), kako su iznesena na radionici projekta 7. listopada 2022. godine. Tekst prvo obrađuje temeljne pojmove i sintagme kao što su »građansko društvo«, »građanska glazbena kultura« i »proces institucionalizacije«. Potom se donosi pregled dosad istraženih relevantnih ustanova i područja u okvirima općih kulturnih i posebno glazbenih ustanova u civilnoj Hrvatskoj. Konstatira se da se ustanove, kojima su cilj i djelatnosti bili isključivo glazbenog karaktera i dometa, mogu grupirati u pet većih područja: 1) glazbena društva, 2) glazbene škole, 3) glazbena kazališta, 4) pjevačka društva, 5) instrumentalni ansambli. Zaključuje se da su pojava i rast kulturnih i glazbenih ustanova u civilnoj Hrvatskoj u 19. stoljeću bili usko povezani s procesom sveopće umjerene društvene modernizacije, što se na području umjetničke glazbe očitovalo u pojavama proširenja i demokratizacije glazbenog odgoja i obrazovanja, stvaranja nove građanske publike, oformljenja građanskih salona, šireg pristupa javnim glazbenim izvedbama, porasta kvalitete u izvođenju glazbe, razvijanja ukusa, promocije proizvoda tada suvremene glazbene umjetnosti i sl. To se sve zbivalo istodobno sinkronijski i dijakronijski u povijesno složenim, ponekad zamršenim i kontroverznim prilikama.
Gradska glazba Senj 2022. godine obilježava 180. godišnjicu postojanja, a možemo je svrstati među najstarija glazbena društva na hrvatskom povijesnom prostoru.
Tijekom svojeg dugog postojanja Gradska ...glazba Senj aktivno je sudjelovala u kulturnoumjetničkom životu grada Senja – na svim svečanostima, zabavama i umjetničkim
priredbama u Senju, ali i okolici. Ona je preživjela pet velikih promjena državnih uređenja (Habsburška Monarhija, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Nezavisna Država Hrvatska, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Republika Hrvatska) te različite regionalne i lokalne krize, a danas se suočava s novim modernim izazovima koji prijete
njezinom postojanju i aktivnom djelovanju u gradskoj zajednici. Kvantitativnom analizom rad određuje kretanje broja glazbenika tijekom djelovanja Gradske glazbe Senj, a SWOT analizom načine na koje se ona bori s modernim izazovima. Ona tako ima snagu u instrumentima, opremi, notnim aranžmanima, svojoj tradiciji, povijesti djelovanja i samoj motivaciji njezinih članova, ali i slabosti – nedostatak glazbenika i neadekvatnost prostora u kojem se ansambl trenutačno nalazi. Prijetnje poput financijskih izazova i pandemije uzrokovane koronavirusom onemogućile su aktivno djelovanje gradske glazbe u proteklih nekoliko godina, ali nisu potpuno ugasile glazbeno društvo. Na kraju, Gradska glazba Senj ima puno prilika pomoću kojih bi mogla poboljšati svoje djelovanje, a tako i smanjiti negativni utjecaj modernih izazova na rad – od povećanja suradnje s drugim sličnim glazbenim društvima i osnovnom glazbenom školom u Senju, potom popularizacije gradske glazbe pomoću digitalnih medija pa sve do preseljenja ansambla u nove prostorije.
Načelo lojalnog postupanja (ili dužnost članova na lojalno postupanje) shvaća se temeljnim načelom koje karakterizira članstvo u društvima osoba te sadržaj i opseg prava i obveza članova, ...predstavljajući glavnu smjernicu njihova ponašanja. Ishodište se načela primarno može pronaći u obveznopravnom institutu bona fides, zatim u očuvanju zajedničkog cilja društva, ali i u činjenici da se u društvima osoba pojavljuju pravni odnosi u kojima se u visokoj mjeri zahtijeva osobna suradnja te nesmetano uzajamno povjerenje. Ipak, specificiranje dužnosti na lojalno postupanje nije isključivo podložno objektivnim kriterijima, već se mora odrediti u svakoj pojedinačnoj situaciji. Budući da dužnost na lojalno postupanje ne predstavlja čisto teorijsko načelo, njezina povreda izaziva pravne posljedice različitih opsega, koje posljedice ovise o naravi povrede dužnosti. Također, primjena ovog načela ne može se isključiti.
The duty of loyalty is understood as a fundamental principle that characterizes the partnership relations of each partner in the partnership. Furthermore, this duty represents the content and scope of their rights and obligations, serving as the main guideline for the partners’ behavior. Its origin can primarily be found in the legal institute of bona fide, as well as in the preservation of the purpose of partnership, but also in the fact that partnerships are based on legal relationships that require a high level of personal cooperation and unhindered mutual trust. However, the specification of the duty of loyalty is not exclusively subject to objective criteria but must be determined in each individual situation. Since the duty of loyalty is not merely a theoretical principle, violation thereof results in legal consequences of varying scope, which depend on the nature of the breach of duty. Furthermore, the application of this principle cannot be excluded.
V prispevku preučimo in ocenimo organizacijske učinke socialnega kapitala v Upravni enoti Litija. Socialni kapital je večplasten in težje merljiv pojem, zato ga obravnavamo s kombinacijo metod po ...korakih orodja SCAT in z njimi ovrednotimo organizacijske učinke socialnega kapitala (socialni kapital organizacij, socialna mreža organizacij in učinki v prostoru). V sklopu raziskave je bilo izvedeno anketiranje društev, intervjuvanje predstavnikov vozliščnih organizacij in metoda fokusne skupine. Z evalvacijo rezultatov raziskave na fokusni skupini smo izbrane metode ocenili kot primerne za vrednotenje organizacijskih učinkov socialnega kapitala. Na podlagi raziskave ugotavljamo, da je socialni kapital v skupnosti razvit, kažejo se možnosti za izboljšanje strukturne razsežnosti (mreženje, nastanek premostitvene organizacije).
Cilj. Cilj je rada prikazati povijesni razvoj čitaoničkog pokreta u Istri na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s naglaskom na čitateljska društva središnje Istre na primjeru Hrvatske čitaonice u Sv. ...Petru u Šumi.
Pristup/metodologija. Istraživanje čitaoničkog pokreta provedeno je na temelju analize sadržaja arhivskog gradiva i publikacija. Korišteni su izvorni zapisnici i drugi dokumenti Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi, koji se nalaze u Župnome uredu, gradivo Državnog arhiva u Pazinu i tekstovi objavljeni u novinama Naša sloga i Pučki prijatelj.
Rezultati. Prvi dio rada daje pregled povijesti čitaoničkog pokreta u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Drugi se dio rada odnosi na osnivanje čitateljskih društava središnje Istre, s posebnim osvrtom na Hrvatsku čitaonicu u Sv. Petru u Šumi. Iako za većinu čitaonica preporodnoga razdoblja ne postoji sačuvana izvorna primarna građa, djelovanje Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi moguće je rekonstruirati na temelju sačuvanih izvora. Ovaj rad donosi prikaz osnivanja Čitaonice, opisuje uvjete i vrste članstva te donosi popise nabavljenih publikacija. Daje se povijesni i politički kontekst djelovanja Čitaonice.
Originalnost/vrijednost. Radom se doprinosi utvrđivanju temeljnih obilježja razvoja čitaoničkog pokreta središnje Istre u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Donose se nove spoznaje o radu Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi te ispravljaju neke činjenične pogreške koje su se ponavljale u sekundarnim izvorima.
Ključne riječi: čitaonica, čitaonički pokret, čitateljska društva, središnja Istra, Sv. Petar u Šumi
Gimnazijsko učeničko društvo Svačić Horvat, Siniša
Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,
12/2021, Volume:
32, Issue:
32
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Učeničko društvo Svačić počelo je djelovati 1906. godine kao tamburaški zbor unutar
varaždinske Gimnazije, a ubrzo je kao organizirano tamburaško društvo nastupalo i izvan
škole. Pod vodstvom prof. ...Milana Stahuljaka oblikovani su kvalitetan tamburaški i pjevački
zbor te salonski orkestar koji su do ljeta 1913. godine, priređivali glazbeno-deklamatorne
produkcije povremeno dopunjavane amaterskim predstavama i organiziranim plesom.
Bez Svačićevog sudjelovanja ubrzo je postala nezamisliva svaka ozbiljnija priredba
u Gimnaziji, a njegovi programi znatno su obogatili kulturnu i zabavnu ponudu u gradu.
Pred Prvi svj. rat ulogu Svačićevog zborovođe preuzeo je prof. Tomislav Miškulin pod
čijim je vodstvom ova djelatnost nadopunjena izuzetno kvalitetnim koncertnim aktivnostima.
Čim su to političke okolnosti dopustile, Svačićevi su nastupi, tijekom i nakon rata,
pomogli prikupljanju novca za pomoć siromašnim gimnazijalcima i ratnim stradalnicima.
Zalaganjem Milana Kamana, novog ravnatelja varaždinske Gimnazije, diktatorski
režim kralja Aleksandra je 1930. ipak dozvolio osnivanje Varaždinskog gimnazijskog udruženja
„Svačić“ s ciljem da lakše kontrolira izvannastavne aktivnosti u školi. Rad udruženja
propisan je Pravilima potvrđenim od Ministarstva prosvjete i organiziran je kroz sekcije.
U početku su utemeljene glazbena, znanstvena i literarna, a sljedećih godina oformljene
su sportska, likovna šahovska i filatelistička sekcija. Nastavni savjet imenovao je profesore
voditelje sekcija koje su održavale radne sastanke pripremajući programe za tzv.
sijela, priredbe putem kojih su svoj rad predstavljale unutar škole ili na nivou grada, a
povremeno su Gimnaziju predstavljale i na višim razinama. Pritom se posebno isticala
sportska sekcija pod vodstvom prof. Zvonimira Suligoja koja se, uz lokalne manifestacije
predstavljala na državnim sletovima. Glazbena sekcija pod vodstvom prof. Tomislava
Miškulina je svoje koncertne programe predstavljala u Hrvatskom glazbenom zavodu i
zagrebačkoj katedrali. Literarna sekcija je učeničke radove povremeno objavljivala u zagrebačkim
književnim revijama, a samostalno je izdavala učenički list Svačić. Zahvaljujući
njihovoj aktivnosti kulturni, zabavni i društveni život u Gimnaziji i Varaždinu 30-ih godina
20. stoljeća bio je znatno bogatiji i kvalitetniji. No promjenom političkih odnosa neposredno
pred Drugi svjetski rat, rad ove udruge bio je ugašen.
U radu se detaljnijim čitanjem novinskih članaka o glazbi u »dugom« devetnaestom stoljeću nadopunjuju postojeće spoznaje o glazbenom životu Karlovca. Važnost lokalnog tiska, koji je u Karlovcu bio ...vrlo bogat, posebno dolazi do izražaja u vijestima o glazbenom životu i glazbenim prilikama. U okviru ovog istraživanja uzele su se u obzir sljedeće novine na hrvatskom jeziku: Karlovački viestnik (1861), Glasonoša (1861-1865), Karlovački viestnik (1866), Svjetlo (1884-1905), Sloga (1886-1888), Karlovački glasnik (1899-1903), Glasonoša (1905-1909) i Sloga (1910-1919). Postavljena su pitanja: Koliko je glazba bila važna kao kulturni i društveni faktor u gradu? O kojim se pojedincima, institucijama i društvima vezanim za glazbu pisalo? Tko je inicirao i poticao glazbeni život grada i rasprave o njemu? Posebna pozornost posvetila se raspravama o karlovačkim glazbenim ustanovama i društvima koje su se u okviru ovoga rada podijelile u nekoliko tematskih skupina: 1) Prvo hrvatsko pjevačko društvo »Zora« i Trgovačko tamburaško društvo »Hrvatska«; 2) Glazbena škola u Karlovcu; 3) Pitanje gradske glazbe i odnos prema vojnoj glazbi.
Cilj. Cilj je rada prikazati povijesni razvoj čitaoničkog pokreta u Istri na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s naglaskom na čitateljska društva središnje Istre na primjeru Hrvatske čitaonice u Sv. ...Petru u Šumi. Pristup/metodologija. Istraživanje čitaoničkog pokreta provedeno je na temelju analize sadržaja arhivskog gradiva i publikacija. Korišteni su izvorni zapisnici i drugi dokumenti Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi, koji se nalaze u Župnome uredu, gradivo Državnog arhiva u Pazinu i tekstovi objavljeni u novinama Naša sloga i Pučki prijatelj. Rezultati. Prvi dio rada daje pregled povijesti čitaoničkog pokreta u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Drugi se dio rada odnosi na osnivanje čitateljskih društava središnje Istre, s posebnim osvrtom na Hrvatsku čitaonicu u Sv. Petru u Šumi. Iako za većinu čitaonica preporodnoga razdoblja ne postoji sačuvana izvorna primarna građa, djelovanje Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi moguće je rekonstruirati na temelju sačuvanih izvora. Ovaj rad donosi prikaz osnivanja Čitaonice, opisuje uvjete i vrste članstva te donosi popise nabavljenih publikacija. Daje se povijesni i politički kontekst djelovanja Čitaonice. Originalnost/vrijednost. Radom se doprinosi utvrđivanju temeljnih obilježja razvoja čitaoničkog pokreta središnje Istre u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Donose se nove spoznaje o radu Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi te ispravljaju neke činjenične pogreške koje su se ponavljale u sekundarnim izvorima. Ključne riječi: čitaonica, čitaonički pokret, čitateljska društva, središnja Istra, Sv. Petar u Šumi
Izlažu se i komentiraju odredbe o društvu s ograničenom odgovornošću koje su se izmijenile i dopunile Novelom Zakona o trgovačkim društvima u
2019. Povod njezinu donošenju jest uvođenje rješenja iz ...Direktive (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (dalje: Direktiva 2017/828) u
hrvatski pravni poredak, ali se njime značajno zadrlo i u materiju uređenja d.o.o.-a. Izmijenjene su odredbe o ulozima za preuzete poslovne
udjele, o raspolaganju poslovnim udjelom, o jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću, a Zakon se dopunjuje s dva potpuno nova odjeljka naslovljena: „Osnivanje društva na daljinu bez punomoćnika“ i „Prestanak društva po skraćenom postupku“. Pravnopolitički cilj, učiniti
hrvatsko gospodarstvo konkurentnijim i ulagačima privlačnijim, pokušao se ostvariti olakšanjem, kako osnivanja, tako i prestanka društava. Detaljno se raspravlja o jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću
i kritički osvrće na proširenje broja osnivača toga društva, a de lege ferenda predlaže se njegovo ukidanje. Nakon izlaganja o novoj mogućnosti
osnivanja trgovačkog društva elektroničkim putem, zakonska se rješenja podvrgavaju kritici a temeljni razlog zabrinutosti krije se u činjenici isključenja javnih bilježnika iz postupka osnivanja društva. Ne samo da se na taj način osnivačima onemogućuje da budu upoznati o pravima, dužnostima i rizicima kojima se izlažu ulaskom u poduzetnički pothvat, već se time potkopava pravna sigurnost zbog mogućeg povećanja računalnog
kriminaliteta i zaobilaženja odredbi o sprečavanju pranja novca. Komentira se mogućnost prestanka društva po skraćenom postupku i mjere zaštite vjerovnika. Zaključno se daje kritički osvrt na određene odredbe
i institute prava društva s ograničenom odgovornošću i de lege ferenda predlažu rješenja koja bi se u budućnosti mogla utkati u Nacrt novih izmjena i dopuna Zakona.
Provisions of limited liability companies are presented and commented on. These provisions were amended by the Novella to the Company Act of 2019. It was passed because of the introduction of solutions from the Directive (EU) 2017/828 of the European Parliament and Council 17 May 2017 to encourage long-term participation of shareholders. (further: Directive 2017/828) in the Croatian legal order. It also significantly interfered in the material regulation of limited liability companies. The provisions were changed on the roles for the taken business shares on control of business share, on simple companies with limited liability
and the Act was widened with two completely new sections called: „Creating companies long distance without proxy “and „Dissolving companies using speedy proceedings “. The legal political aim to make the Croatian economy more competitive and more attractive to investors, was attempted to be achieved with easier both creation and dissolution of companies. The idea of simple companies with limited liability is discussed in detail and critically analysed is the widening of the number of founders of that company, and de lege ferenda suggests its dissolution. After presenting the new possibility of founding a company electronically, legal solutions are subject to criticism and the main reason of concern lies in the fact of excluding public notaries from the
procedure of creating companies. In this way, not only does it make it impossible for founders to become acquainted with the rights, obligations, and risks they are subjecting themselves to by entering a business venture, it also buries legal security for a possible increase in cybercrime and for circumventing provisions on preventing money-laundering. The possibility of dissolving companies in speedy proceedings and measures to protect creditors is also commented on. In conclusion, a critical analysis is made of certain provisions and institutes of company rights with limited liability and de lege ferenda solutions are suggested which could, in the future, be woven into the new amendments to the Act Draft.
PDF
