Članak je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu članka govori se o knjizi Celestinsko proročanstvo u kojoj James Redfield kroz devet uvida predlaže svoju viziju duhovnog razvoja čovjeka i svijeta. ...U drugom dijelu članka pokušali smo sistematizirati njegov prijedlog u nekoliko glavnih elemenata te smo na koncu rada ponudili jedan kritički (pozitivni i negativni) osvrt ukazujući na problematične tvrdnje i postavke te ograničeno znanje o kršćanstvu koje iz Redfieldova pisanja izlazi na površinu.
The article is divided into two parts. The fi rst part of the article deals with the book “The Celestine Prophecy”, in which James Redfi eld suggests his vision of spiritual development of man and the world through nine insights. In the second part of the article, we have tried to systematize his proposal into several key elements; at the end of the paper we have offered a critical (positive and negative) review, pointing to the problematic claims and tenets as well as the limited knowledge of Christianity emerging from Redfi eld’s writing.
U članku se propituje je li u vjeronauku u javnoj školi legitimno i moguće poticati duhovni razvoj učenika, imajući na umu pretežito obrazovno usmjerenje učenja religije u javnoj školi. U temelju ...pitanja nalazi se višeznačan pojam duhovnosti, koji je zadnjih desetljeća zauzeo važno mjesto u znanstvenim istraživanjima te se u literaturi govori o „duhovnom obratu“. Budući da u Hrvatskoj do sada ima vrlo malo pedagogijskih i religijskopedagogijskih istraživanja posvećenih ovoj tematici, u radu se prikazuju sadržajne i strukturalne odrednice pojma duhovnosti u suvremenoj kršćanskoj teologiji te razvoja koncep(a)ta duhovnosti u drugim znanostima. Pokazuju se njihove dodirne točke, kritični aspekti i mogućnosti dijaloga.
S obzirom da ne samo vjeronauk, nego i škola u cjelini, ima i odgojnu dimenziju, ona uključuje promicanje duhovnog razvoja učenika. Duhovnost u širem, filozofsko-antropološkom smislu označava čovjekovu povezanost s vlastitim unutarnjim središtem, s drugim ljudima, sa stvorenim svijetom i s transcendentnim, pri čemu je naglašena dimenzija značenja i svrhe te integracije života. Takav koncept duhovnosti kompatibilan je i s kršćansko-teološkim. Teološki koncept integrira antropološki dajući mu novo značenje, utemeljeno na kršćanskoj vjeri u objavu Boga u Isusu Kristu. Vjeronauk koji promiče transformativno učenje posreduje sadržaje kršćanske vjere tako da oni pružaju pomoć učenicima u postajanju čovjekom. Riječ je pritom o učenju po religiji i od religije, koje je kao cilj vjeronauka prihvatljivo za sve učenike.
Članak raspravlja o važnosti samoljublja u vođenju javnog sektora i angažmanu zaposlenika u javnom sektoru. S obzirom na važnost vodstva u našoj civilizaciji, gotovo potpuno odsustvo ljubavi prema ...sebi kod vođa posebno šteti kako organizacijama koje vode tako i njihovim zaposlenicima. To je posebno važno u javnom sektoru - zbog važnosti dobara i usluga koje isti pruža i činjenice da se to čini novcem poreznih obveznika. Vođe koji vole i upravljaju s ljubavlju, umiju biti u poziciji zaposlenika, razumjeti ih; znati pronaći najbolje u svakom od njih i potaknuti razvoj tog aspekta; oni su iskreni i topli; znati slušati zaposlenike i impresionirati ih; oni ih poštuju; nadahnjuju ih osjećajem sigurnosti i samopouzdanja; šire pozitivnu energiju i znaju donositi odluke.
U tekstu se govori i o o povezanosti ljubavi prema sebi i socijalnog modela održivog razvoja. Zbog jednostrane orijentacije naše civilizacije prema materijalnom razvoju, pojedinci su gotovo eliminirali potragu za duhovnim razvojem iz svog života. Međutim, ljubav i sreća mogu se postići samo obostranom ravnotežom. Sastavno načelo održivog razvoja, koje uz gospodarski rast obuhvaća i duhovni rast, model je koji nam nudi izlaz iz našeg (lošeg) stanja - u svijetu i u Sloveniji. Od osobite je važnosti - prvenstveno zbog dugog zapostavljanja - duhovna strana koju ljudi trebaju ponovno uvesti u svoj život. Pritom bi se država i zakon trebali „iskoristiti“ tako da im se kao glavni zadatak nametne osiguravanje uvjeta za (uz ekonomski) duhovni rast, a time i ljubav i sreću.
Autor smatra da je opravdani koncilski naglasak na središnjosti liturgije za duhovni život vjernika, često shvaćen na isključiv način, što je jedan od razloga pada interesa za individualnu molitvu, a ...još više za askezu u suvremenom eklezijalnom kontekstu.
Zadanu temu razrađuje na temelju nauka troje karmelskih naučitelja. Tereziji Avilskoj, daje veći prostor u govoru o molitvi, dok u razradi askeze veću pažnju pridaje Ivanu od Križa i Tereziji iz Lisieuxa. Jednu i drugu temu predstavlja kroz četiri perspektive: teologalnu, apsolutnu, dinamičku i perspektivu prilagodbe. Teologalnoj pridaje središnju važnost jer sve ostale na određeni način proizlaze iz nje kao logične posljedice.
Karmelska duhovnost prožeta je idejom bliskosti i sjedinjenja s Bogom, koja se postupno ostvaruje po ljubavi. Sjedinjenje pritom nije samo cilj, nego i polazište. Čovjek po Božjem nastanjenju u duši već jest u zajedništvu s njim. Živjeti u toj svijesti Božje blizine i prijateljstva trajna je čežnja karmela. Molitva nije drugo doli ostvarivanje toga druženja s Bogom, a askeza je proces suobličenja Prijatelju, otklanjajući pritom sve ono što mu se ne sviđa.
PDF
