Delo z naslovom Bilingvizem v antični družbi je nastalo kot rezultat konference o dvojezičnosti, ki so jo leta 1998 pripravili na University of Reading.
Glede na čas, trajanje in vzroke preseljevanj so Slovence v Nemčiji poimenovali emigrant, zdomec, izseljenec, diaspora, v Nemčiji Gastarbeiter. Za Slovence, ki so po letu 1962 začasno prihajali v ...Nemčijo iz ekonomskih razlogov, se je uveljavil izraz zdomci. Kljub prvotno drugačnim načrtom se zdomci niso za stalno vračali in v novejših poročilih pogosto beremo tudi o izseljencih v Nemčiji. Čeprav je izraz zdomec v preteklosti pomenil »delavce na začasnem delu v tujini«, je raba upravičena tudi danes. V medijih izraz označuje tiste Slovence v tujini, ki ob večjih praznikih obiskujejo Slovenijo in se po tem ločijo od »pravih« izseljencev. Položaj in vlogo slovenščine je zaradi vedno spreminjajočih se političnih in gospodarskih okoliščin težko opisati. Opis povojnih selitev in življenja v Nemčiji ter Jugoslaviji pokaže, da moramo današnje jezikovno znanje in vzorce govornega vedenja gledati kot nezaključen proces, ki so ga v preteklosti zaznamovale politične spremembe, gospodarske krize, negativni odnos do dvojezičnosti, strah pred prisilnim odhodom iz Nemčije, integracija v nemško družbo in osamosvojitev Slovenije, v prihodnosti pa ga bo zaznamovalo članstvo Slovenije v Evropski uniji, gospodarski položaj v obeh državah in sposobnost izkoristiti nove okoliščine sebi v prid.
Poleg slovenščine ima na narodnostno mešanem območju Slovenske Istre status uradnega jezika tudi italijanščina kot jezik avtohtone italijanske manjšine. Raven dvojezičnosti med tamkajšnjimi ...prebivalci je razmeroma visoka. V prispevku opazujemo, kakšna je podrobnejša struktura sporazumevalne zmožnosti opazovanih govorcev slovenske narodnosti, ki jo sestavljata sporazumevalna zmožnost v prvem, slovenskem, in drugem, italijanskem, jeziku. Zanima nas, kakšno je ramerje med samooceno te zmožnosti in testno performanco, pa tudi, kakšno vlogo igra interferenca med obema jezikoma. Zanimiva je tudi ugotovitev, da sta sporazumevalna zmožnost v slovenskem in italijanskem jeziku medsebojno premosorazmerno povezani.
U ovome se radu, na primjeru dvojezičnih osoba koje koriste hrvatski kao prvi i njemački kao drugi jezik, istražuje na koji su način leksičke jedinice dvojezične osobe pohranjene u njezinoj memoriji, ...odnosno u njezinu mentalnom leksikonu. Pokušalo se otkriti posjeduje li svaki jezik vlastitu memorijsku pohranu ili oba jezika dijele isti reprezentacijski sustav. U radu se uspoređuju rezultati ispitanika s visokom razinom kompetencije u njemačkom jeziku s rezultatima ispitanika s niskom razinom kompetencije u njemačkom jeziku. Eksperiment opisan u ovom radu proveden je prema smjernicama iz istraživanja Kroll i Dufoura (1995), kojime se pokušala dokazati tvrdnja da dvojezični govornici s niskom razinom kompetencije u
drugom jeziku imaju ograničen pristup konceptu te da se njihovo ponašanje razlikuje od ponašanja dvojezičnih govornika s visokom razinom kompetencije u drugom jeziku. Ista tvrdnja će se pokušati dokazati i u ovom istraživanju, ali na primjeru drugih dvaju jezika
(umjesto engleskog kao prvog i francuskog kao drugog jezika, ovo istraživanje provodi se na primjeru hrvatskog kao prvog i njemačkog kao drugog jezika). Za potrebe istraživanja korišten je E-Prime program 2.0 (Psychology Software Tools, Pittsburgh). U ovome radu opisano istraživanje polazi od hipoteze da je dvojezični leksikon pohranjen u dvama memorijskim sistemima sve dok govornik ima nisku razinu kompetencije u drugom jeziku. Stoga se očekuje da će govornik u potrazi za riječi u drugom jeziku pristupati konceptima preko mentalnog leksikona prvog jezika. Porastom jezične kompetencije u drugom jeziku kod govornika očekuje se da će pristupati konceptima izravno, a ne preko prvog jezika. Istraživanje bi trebalo biti doprinos za bolje razumijevanje funkcioniranja
reprezentacijskog sustava kod dvojezičnih osoba kojima je hrvatski jezik prvi, a njemački drugi jezik. Rezultati istraživanja potvrđuju da se dvojezični govornici hrvatskog i njemačkog, s niskom razinom kompetencije u drugom (njemačkom) jeziku, primarno služe prevoditeljskom strategijom, a prilikom porasta kompetencije u drugom jeziku, oslanjaju se na svoju "slabiju" konceptualnu vezu između hrvatskog i njemačkog jezika. Za dvojezične govornike s visokom razinom kompetencije u drugom (njemačkom) jeziku dokazano je da mogu konceptualno posredovati između dvaju jezika.
Članek na primeru dvojezične pesnice Luize Pesjak problematizira pristop tradicionalne, nacionalno in lingvistično orientirane literarne zgodovine, ki je kot kultura naroda in literatura postala ...prostor konstituiranja narodne identitete, a pri tem večkrat pozabila na procese v književnosti, ki so bili kompleksnejši. Temu sledi umestitev dela nemškega književnega opusa Luize Pesjak v okvir slovenske literarne zgodovine kot komplementarnega pola njenega slovenskega pisanja. Umestitev je prestop v tradicionalni vedi prevladujočega jezikovnega kriterija in naglasitev književnih procesov, ki niso bili vedno nacionalno "čisti". Analiza in interpretacija pesmi opozarja na nekaj najbolj izstopajočih vsebinskih, motivno-tematskih in formalno-stilnih potez ter jim odmerja mesto v literarnem življenju.
Zbog visoke varijabilnosti unutar dvojezične populacije, poznavanje jezične dominantnosti ključno je i u istraživanjima i za prikladnu jezičnu procjenu. U istraživanjima je takvo poznavanje ključno ...radi usporedbe ispitanika koji formiraju ujednačenu skupinu, ili radi njihova promatranja s obzirom na jezičnu dominantnost. Za valjanu jezičnu procjenu važno je moći ispitati jezične vještine dvojezične djece te odrediti dominantni jezik. Djeca koja su od najranije dobi izložena dvama jezicima, mogu pokazivati kašnjenja u jezicima koje paralelno usvajaju. Neka djeca ne pokazuju gotovo nikakve razlike u razinama jezičnog znanja, a neka pokazuju značajnije teškoće. Bez spoznaje o jezičnim znanjima u drugom jeziku nemoguće je odrediti jesu li ti rezultati posljedica lošijeg znanja jednog jezika ili općenitih teškoća u jezičnom razvoju. To dovodi do teškoća i u dvojezičnim područjima u Hrvatskoj, kao što su dvojezična područja u Rijeci i Istri, gdje se govore hrvatski i talijanski jezik. Brojni su načini na koje se pokušavalo odrediti jezičnu dominantnost dvojezičnih govornika, ali ne i jedinstvena općeprihvaćena procedura. U ovom istraživanju temeljni kriterij je razlika u standardnim rezultatima hrvatske i talijanske inačice testa TROG. Ispitano je 56 sudionika koji pohađaju vrtićke skupine s programom na talijanskom jeziku, a prepoznati su kao kandidati za ujednačenu dvojezičnost (procjena odgojitelja). Primjenom odabranog kriterija, oko 70 % djece svrstano je u skupinu ujednačenih dvojezičnih govornika, a nisu se pokazale razlike između sudionika iz Rijeke i Poreča i okolice.
Usvajanje dvaju jezika u ranoj dobi utječe na lingvističko i nelingvističko funkcioniranje. Djeca koja usvajaju dva jezika od rođenja pokazuju slične uzorke usvajanja jezika (morfosintaktične ...strukture, prve riječi) kao i jednojezična djeca, međutim, postoje i neki vidovi jezičnog usvajanja koji su specifični za dvojezičnost. Osim sposobnosti da komuniciraju na dvama jezicima, dvojezična djeca pokazuju bolju kognitivnu fleksibilnost, metalingvističku svijest i kreativnost u upotrebi jezika. U nekim fazama jezičnog usvajanja njihova je jezik sličan jeziku djece s posebnim jezičnim teškoćama (PJT) pa je važno razlučiti razvojne obrasce ovih dvaju skupina i istražiti sličnosti u njihovom usvajanju jezika. Novija istraživanja sugeriraju da su najistaknutije razlike između ovih dvaju skupina brzina usvajanja ispravnih jezičnih struktura i kreativnost u jezičnoj upotrebi.
Uski obalni dio slovenskoga dijela Istre dvojezična je regija u kojoj koegzistiraju talijanski i slovenski jezik i kultura. U obalnom području talijanski i slovenski jezik su službeni jezici i ...koriste se u službene svrhe. Učenici uče oba jezika u školi i mogu se upisati u osnovnu ili srednju školu (u dobi od šest godina, u trajanju od 12 ili 13 godina) s talijanskim ili slovenskim jezikom nastave. U obama bi slučajevima, barem teoretski, trebali biti dvojezični pojedinci nakon završetka školovanja. U radu se obrađuje pitanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre i pritom se ukazuje na mogućnosti revitalizacije postojećeg položaja talijanskog jezika, posebice među učenicima. U radu je prikazan položaj dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre s naglaskom na osamdesete godine 20. stoljeća, kada je položaj talijanskog bio drukčiji i bolji u odnosu na danas (Kompara 2014). Predstavljamo i trenutni položaj talijanskog jezika, promatran iz perspektive nastavnika i učenika osnovnih i srednjih škola. U radu su predstavljeni i rezultati državne mature iz talijanskog jezika jer su rezultati iz godine u godinu sve slabiji (RIC 2017). U radu se predlažu moguće ideje za revitalizaciju talijanskog jezika u dvojezičnim područjima slovenskog dijela Istre, s naglaskom uglavnom na specifična područja revitalizacije, od osnovne škole do srednje škole. Proces revitalizacije orijentiran je na jačanje položaja Talijana u slovenskom društvu, uspostavljanje dobrih odnosa s talijanskom manjinom u Sloveniji i promicanje usvajanja talijanskog jezika. U radu su predstavljene opće ideje za promicanje i očuvanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre.
Rad se bavi mjerenjem lateralizacije jezičnih funkcija dihotičkim
slušanjem na primjeru hrvatskog i portugalskog jezika kod višejezičnih govornika kojima je materinski jezik hrvatski. Dan je kratki ...pregled definicija dvojezičnosti i višejezičnosti od Bloomfielda do današnjih dana. Lateralizacija mozgovnih funkcija promatra se kao jedno od četiriju načela organizacije mozga te se navode čimbenici koji utječu na lateralizaciju kod jednojezičnih i višejezičnih govornika. Rad se temelji na hipotezama da će zadaci na materinskom jeziku biti uspješnije riješeni od zadataka na stranom jeziku te da će indeks lateralizacije, kao mjera iskazivanja lateralizacije u dihotičkom slušanju, biti pozitivnog predznaka i za materinski i za strani jezik. To znači da će u obama jezicima aktivnost lijeve hemisfere biti veća u odnosu na aktivnost desne hemisfere, ali se očekuje da će vrijednosti indeksa biti više za materinski jezik. Dobiveni rezultati prate trendove novijih istraživanja u kojima se uglavnom male razlike u aktivaciji hemisfera tumače kao neupitna potreba suradnje dviju hemisfera u govorno-jezičnom funkcioniranju.
Polazeći od prikaza postojećih modela dvojezičnoga obrazovanja u svijetu, u ovome su radu prikazani rezultati istraživanja usporedbe poznavanja temeljnih odrednica interkulturalizma, stupnja ...zanimanja za teme iz područja interkulturalizma te mišljenja o njihovu uvođenju u pojedine nastavne predmete u osnovnoj i srednjoj školi između učenika polaznika dvojezičnih gimnazijskih programa i učenika polaznika redovitih gimnazija u Republici Hrvatskoj. Prema rezultatima dobivenim na uzorku od 630 učenika može se reći kako postoji statistički značajna razlika u poznavanju temeljnih odrednica interkulturalizma i to u korist učenika polaznika dvojezičnih gimnazijskih programa, što potvrđuje dosadašnja promišljanja kako se takvim obrazovanjem, uz višejezičnu kompetenciju, promiče i razvija i interkulturalna kompetencija. Rezultati ispitivanja osobnoga zanimanja učenika za interkulturalnu tematiku upućuju na činjenicu da učenici obaju uzoraka iskazuju zanimanje za interkulturalno učenje.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
PDF
