Svrha rada je dati pregled financijskog ‘zdravlja’ hrvatskog nakladničkog tržišta u petogodišnjem razdoblju (2010.- 2015. godine) s obzirom na kontinentalni (EU), ali i širi kontekst (USA), a u ...odnosu na fenomen tzv. kanibalizacije. Provedena je statistička analiza gubitaka u prihodima od tiskanih knjiga, periodičnih publikacija i novina i dobiti od prihoda od online knjiga, periodičnih publikacija i novina u nakladničkoj industriji SAD-a u navedenom petogodišnjem razdoblju. Prema dobivenim rezultatima proliferacija alternativnih načina prihoda od nakladništva u SAD-u ne zamjenjuje odnosno ne kanibalizira evidentni pad prihoda uzrokovan smanjenjem prodaje tiskanih knjiga, periodičnih publikacija i novina. Naime, akumulirani gubitci u petogodišnjem razdoblju (2010.- 2015. godine) su više nego trostruko veći od rasta dobiti u novom sektoru. Budući da tržište nakladništva u Hrvatskoj prati trendove EU-a i SAD-a može se zaključiti da povećanje prihoda od e-knjiga ne zamjenjuje tj. ne kanibalizira pad prihoda od prodaje tiskanih knjiga.
The purpose of this paper is to investigate the relationship between the recommendations of the international library communities and the modern legislative framework in the Republic of Croatia on ...issues of copyright and related rights regarding libraries and e-lending. In 2021, a new Copyright and Related Rights Act entered into force in Croatia, and in recent years, especially in the context of the COVID-19 pandemic, more attention has been paid in the literature to the concept of the so-called Controlled Digital Lending (CDL) which helps fulfil the mission of libraries in supporting research, education and participation in cultural life within the limits of existing copyright laws. The CDL allows the library to circulate a digitized title instead of a physical copy, provided that the loan must take place in a controlled manner: the loan may contain as many copies of the title as the library has legally acquired. As a concept, CDL is an interesting and suitable solution for the uninterrupted provision of library services in cases of extraordinary circumstances such as a pandemic. Given that has its roots in the American legal system that is significantly different from European legal framework of copyright, IFLA in the Statement of controlled loan e-books (IFLA Statement on controlled digital lending) published in June 2021 recommends considering the application of the CDL in the framework of national legislation, so the paper will present the position of the international library community on lending e-books expressed in the Declaration and consider the possibilities of e-lending and digital copying of printed books and its lending according to the CDL concept in the context of the new Copyright and Related Rights Act and in general within the framework of contemporary Croatian and European legislation.
Razvoj e-knjige kao novog fenomena u nakladničkoj industriji od globalne je važnosti. Iako se najviše pozornosti pridaje tržištu engleskog govornog područja, s tvrtkom Amazon.com kao ključnim ...igračem, implikacije pojave e-knjige razvidne su na mnogim tržištima i na mnogim jezicima. Nakladništvo se do pojave e-knjiga moglo opisati kao sustav u kojemu su autori isporučivali tekstove nakladnicima, koji su iste tekstove vrednovali, uređivali, tiskali i distribuirali posredstvom knjižara i knjižnica sve do individualnih čitatelja. Takav se proces uobičajio od Gutenbergova vremena i traje posljednji 550-ak godina. Otkriće tiska pomičnim slovima također je primjer tehnološke prekretnice, koja je s vremenom dokinula sustav umnažanja knjiga prepisivanjem. Slično tome, potencijal e-knjige je raskidanje s uobičajenim praksama proizvodnje, distribucije i korištenja autorskog teksta, što je već postalo razvidno kroz sljedeće procese. Prvo, fenomen samostalnog objavljivanja djela postaje ozbiljna konkurencija tradicionalnom nakladništvu. Drugo, nakladnici usmjeravanjem na e-knjige mogu ostvariti veće uštede u troškovima tiska i distribucije, a stječu i mogućnost izravne prodaje knjiga kupcima posredstvom vlastitih mrežnih stranica. Treće, navedeni će razvoj dodatno smanjiti broj neovisnih knjižara, a taj je proces već otpočeo pojavom online knjižarstva. Četvrto, zahtjevi korisnika rezultiraju problemima s kojima se suočavaju knjižnice kada je riječ o organizaciji kolekcija e-knjiga i njihovu korištenju. Naposljetku, ponašanje čitatelja se mijenja budući da uređaji koji omogućuju čitanje e-knjiga postaju sve brojniji i jeftiniji. Samo bi osoba posve sigurna i pouzdana u predviđanju budućnosti mogla predvidjeti daljnji razvoj, ali jasno je da će e-knjige prouzročiti supstancijalne promjene u proizvodnji, distribuciji i korištenju knjige – a mnoge od tih promjena bi mogle biti iznenađujuće.
U članku se istražuje oblikovanje tipografije u e-knjigama kroz tri varijable: dizajner, e-čitač i čitatelj. Tipografija e-knjiga se razlikuje od tiskanih knjiga i web stranica te predstavlja zasebno ...područje struke sa novonastalim zahtjevima. Prikaz tipografije u e-knjigama zavisi o e-čitačima na kojima se knjiga renderira umjesto o stilskim postavkama koje uređuje dizajner knjige. Iako su se e-čitači u obliku aplikacija znatno razvili u podršci stilskih postavki u posljednjih nekoliko godina, tipografska podrška se jako razlikuje te onemogućuje dizajnerima da oblikuju e-knjigu prema tipografskim standardima struke. Čitatelji su, u većini slučajeva, u mogućnosti mijenjati postavke prikaza e-knjige čime se tipografija neočekivano mijenja, kreira vizualni nesklad i umanjuje čitateljsko iskustvo. Jedno rješenje je težiti potpunoj autorskoj kontroli onemogućavajući čitatelju mijenjanje tipografskih postavki što kod određenih e-čitača nije u potpunosti moguće. Drugo rješenje je izbjegavanje oblikovanja prepuštanjem prikaza svojstvima e-čitačima i čitateljevim preferencijama. Postoje situacije koje zahtijevaju ugrađivanje fontova gdje će dizajner biti prisiljen na kompromis između ta dva ekstrema. Ugrađivanje fontova također utječe na veličinu knjige te je potrebno fontove konvertirati u adekvatni format kako bi e-knjiga bila optimalne veličine.
Cilj je rada dati, barem djelomično, odgovor na pitanje kako studenti percipiraju e-knjigu vodeći računa o pojavnosti e-knjige s kojom se susreću te kako ju definiraju. Rezultati istraživanja ...provedenog na studentskoj populaciji pokazuju da se iskustvo e-knjige ispitanih studenata uglavnom odnosi na elektroničke pdfinačice tiskanih knjiga. Uređaji koji se koriste za čitanje uglavnom su računala, u manjoj mjeri tablet-računala, dok se e-čitači gotovo uopće ne koriste. Iskustvo čitanja, odnosno korištenja e-knjige, uvelike utječe na stavove o e-knjizi. Sam pojam e-knjige studenti uglavnom definiraju kao elektroničku inačicu tiskane knjige koja se čita na računalu, što se gotovo u potpunosti poklapa s oblikom e-knjige s kojim se najčešće susreću. U pogledu vrste literature studenti u značajno većoj mjeri u e-obliku čitaju znanstvenu, odnosno stručnu ili ispitnu literaturu nego književnost ili publicistiku. Od ispitanih karakteristika e-knjige ispitani studenti pozitivno ocjenjuju korisnost i praktičnost te dostupnost e-knjige, a negativno doživljaj čitanja.
Tiskana knjiga još uvijek je prisutna gotovo na svakom koraku našeg života. Nesumnjivo je u pet stotina godina postojanja bila od krucijalne važnosti u školama i fakultetima, odnosno u cjelokupnom ...odgojnoobrazovnom procesu. Zahvaljujući razvoju IC tehnologije u drugoj polovici 20. stoljeća knjiga je dobila novi oblik — nematerijalni. U ovom
radu se navode različite definicije i opisi elektroničke knjige, njezino određenje unutar konteksta IC tehnologije, pružen je osvrt na njen povijesni razvoj te povezanost s internetom, istaknute su njezine prednosti i nedostaci. Budući da je sve prisutnija na »policama« knjižnice u radu se navode neke promjene do kojih je dovela e-knjiga u poslovanju knjižnice i radu knjižničara.
Ulazak e-knjiga u švedske knjižnice ponajprije je potaknut idejom omogućavanja jednakog pristupa svim medijima za sve švedske građane, kao i željom knjižničara da osiguraju najbolje usluge svojim ...korisnicima u okviru vlastitog područja odgovornosti. Novi resursi i nove usluge promatrani su u svjetlu ispunjavanja specifične uloge knjižnica u demokratskom društvu, a u Švedskoj se pod tom ulogom podrazumijeva posredovanje (ili prijenos) znanja i kulture svim građanima. Na takvim su osnovama novi mediji i informacijski izvori (uključujući e-knjige) uključeni u švedske znanstvene i narodne knjižnice. Uz zajedničke osnove, postoji i niz drugih sličnosti u odnosu prema e-knjigama u dva navedena oblika knjižnica, ali i niz razlika, od kojih većina proizlazi iz specifičnosti same knjižnične kolekcije i njezine specifične uloge. Znanstvene su knjižnice iznimno važne u globalnoj znanstvenoj komunikaciji kao podupiratelji istraživanja te su kao takve uključene u međunarodnu razmjenu znanstvenih informacija i akademskih tekstova. Raspolažu sa znatnim resursima za nabavu građe koje im osiguravaju sveučilišta uz koja djeluju, te su im na raspolaganju brojni i različiti sadržaji nakladnika i drugih posrednika. Organizirane su u konzorciji nacionalnih knjižnica što im ojačava pregovaračke pozicije, te stoga imaju više slobode za eksperimentiranje s različitim poslovnim modelima koji se nude na međunarodnom tržištu, često se i same bave nakladništvom, a njihova uloga u istraživačkim procesima, pokretu otvorenog pristupa i sl. stavlja ih u poziciju da samim znanstvenicima često pomažu pri objavljivanju radova ili ih savjetuju u području intelektualnog vlasništva. S druge strane, narodne su knjižnice dio lokalnog kulturnog i obrazovnog miljea. Kao takve, ovisne su o medijima i sadržajima na nacionalnom jeziku kojima se zadovoljavaju zahtjevi i potrebe lokalnog stanovništva. Koriste se manjim nakladničkim područjem, usmjerenim na objavljivanje zabavnih i obrazovnih materijala. Budući da narodne knjižnice nude slobodan i besplatan pristup svojim uslugama i sadržajima svim stanovnicima nekog područja, a da mreža narodnih knjižnica eventualno može pokriti teritorij cijele države, smatra ih se igračima koji remete tržišnu ekonomiju, a takva se prijetnja aktualizira s jačanjem tržišta e-knjiga. Bez obzira na navedene razlike, i znanstvene i narodne knjižnice suočavaju se sa sličnim izazovima i problemima u upravljanu i organizaciji kolekcije, izradi metapodataka i osiguravanju pristupa resursima. Za sada još nije pronađeno rješenje koje bi u cijelosti zadovoljilo sve uključene strane.
U radu se daje pregled razvoja tržišta elektroničkih knjiga u Republici Hrvatskoj, još jednom europskom malom jezičnom tržištu. Pregled se temelji na istraživanju sedam najvećih nacionalnih ...distributera e-knjiga koje je provedeno u veljači 2013. i veljači 2014. Istraživanje je uključilo prikupljanje podataka iz mrežnih kataloga navedenih distributera, a vjerodostojnost prikupljenih podataka potvrđena je intervjuima s njihovim predstavnicima. Nakon prikupljanja podataka utvrđen je broj jedinstvenih naslova e-knjiga, udio nakladnika, vrste formata e-knjiga i njihove cijene. Rezultati pokazuju da je na sedam obrađenih platformi trenutno dostupno 1654 jedinstvenih naslova e-knjiga izdanih od 55 nakladnika. Najpopularniji format e-knjige je EPUB (55%), dok je prosječna maloprodajna cijena 5,86 EUR.
E-knjiga u srednjoj školi Keča, Marica
Knjižničar/Knjižničarka,
10/2012, Volume:
3., Issue:
3.
Web Resource
Open access
Polazeći od saznanja da elektronički oblik knjige postaje sve prihvatljiviji, prije svega u Americi i većini europskih zemalja, provedeno je istraživanje s namjerom da se provjeri postoji li takav ...trend i u hrvatskim srednjim školama. U radu se navodi pregled najznačajnijih rezultata istraživanja koji pokazuju kakva iskustva s novim tehnologijama, računalom i internetom, a prije svega e-knjigom imaju učenici srednjih škola u Primorsko-goranskoj županiji.
Sudjelujuće pismenosti novi su načini upoznavanja pripovijedi kao i „tumačenja, stvaranja, dijeljenja i pripadanja u sve izrazitije globalnim i digitalno posredovanim kulturama“ (Wohlwend 2017a: 62). ...Ovaj je rad usmjeren na materijalna obilježja digitalnih dječjih knjiga te razmatra do koje mjere one podupiru razvoj sudjelujućih pismenosti. Materijalna svojstva digitalnih knjiga promatraju se s obzirom na njihove vanjske i unutrašnje karakteristike. Na temelju teorijske rasprave i empirijskih zapažanja utvrđuje se da su određene unutrašnje materijalne karakteristike digitalnih dječjih knjiga, odnosno njihova interaktivnost i multimedijalnost, postavljene na jedinstven način tako da podržavaju sudjelujuće pismenosti i da stoga predstavljaju novost u dječjem iskustvu upoznavanja pripovijedi.
PDF
