Cilj je ovog članka analizirati ekonomsku efikasnost elektroničkog novca te identificirati različite čimbenike koji utječu na rast njegove upotrebe. Šira upotreba elektroničkog novca u konačnici može ...potpuno izbaciti gotovinu iz upotrebe. Međutim, budućnost te monetarne inovacije je neizvjesna zbog složenosti i neodređenosti elektroničkog novca.
Ovaj članak posebno identificira učinke stvaranja mreže i postojanost navika kao glavne činitelje prihvaćanja i šire upotrebe elektroničkog novca.
Eksternalije, kao ekonomski pojam, predstavljaju različite izvanjske učinke. Pojam eksternalija povezanih s fenomenom turizma, s obzirom na među utjecaje koje posljedično imaju u prostornoj i ...vremenskoj dimenziji okruženja, naglašen je brojnošću učinaka, njihovom snagom i oblikom, iz čega proizlazi potreba za ozbiljnim analitičkim pristupom. Brojni teoretičari turizma – oslanjajući se na analizu učinaka pozitivnog ili negativnog predznaka razvidnu u sociokulturnim, okolišnim i ekonomskim utjecajima, baziranu na svojevrsnim proizvedenim diverzificiranim aktivnostima subjekata u prostoru, prilagođenih turizmu posebnih interesa te praćenju dinamike kojom se prelijevaju na razinama države, regije i sektora – dali su znatan znanstveni doprinos ovoj domeni bogatom literaturom. Cilj je članka identificirati i sistematizirati utjecaje turizma sadržane u brojnim radovima teoretičara koji se bave ovom problematikom, što predstavlja doprinos usmjeravanju narednih istraživanja. U okviru pripadajućih radova koji se temelje na dosadašnjim spoznajama – okupljenim u pojedinim stavovima i prethodnim istraživanjima – rasvjetljuju se odnosi i predlaže alternativna dimenzija njihove klasifikacije.
U ovom se radu istražuju determinante životnog zadovoljstva na uzorku od 135 zemalja. Osnovni se doprinos rada sastoji u ispitivanju osjetljivosti životnog zadovoljstva na okolišne i društvene ...eksternalije. Rezultati analize, pritom, imaju implikacije i za nosioce javnih politika. Naime, oni pokazuju da neki faktori konzistentno utječu na razinu životnog zadovoljstva građana, bez obzira jesu li okolišne ili društvene eksternalije uključene u analizu. Postoji, međutim, i skup faktora čiji utjecaj na razinu životnog zadovoljstva oscilira ako se spomenute eksternalije uključe u analizu. Rezultati analize također pokazuju da je razina životnog zadovoljstva u tranzicijskim zemljama, uz ostale nepromijenjene uvjete, niža u odnosu na druge zemlje iz uzorka, upućujući na zaključak da u ovim zemljama nisu ostvarena ranija očekivanja građana.
Ovaj rad istražuje makroekonomske posljedice mikroekonomskih odluka u segmentu stanovanja. U radu se dokazuje teza da je posjedovanje stana ili kuće za pojedince i kućanstva cilj svih ciljeva, a za ...društvo je u cjelini put u nižu efi kasnost proizvodnih faktora. Postupnim analitičkim izvođenjem postaje poprilično jasno da (a) gospodarstvo postiže niže stope rasta u zemljama koje imaju veći postotak vlasnika stanova koji u njima žive, (b) što je iznajmljivanje stanova postotno veće, to je pokretljivost radnika veća, (c) što
je viši postotak vlasnika stanova koji u tim stanovima žive, to su negativne eksternalije snažnije, (d) što je porez na promet viši, mobilnost radne snage je manja, (e) što je više vlasnika stanova, to je potražnja za stanovima više funkcija prometne nego njihove upotrebne vrijednosti. U završnom se komentaru ističe da se i na ovom segmentu hrvatskoga društvenoga života, politika, shvaćena u užem smislu, pokazala kao maćeha ekonomskoj politici.
Ono što nam donekle može ublažiti nemoći i nesnalaženja jest činjenica da je u nekim aspektima stanovanja i drugdje slično, osobito u Europi. I tamo su cijene stanova i kuća neobično snažno sklone špekulacijama.
