The paper focuses on the interrelation between epidemics and spatial mobility (migration) of people, along with the subsequent development of medical prevention regulations and actions in the ...Croatian historical territories, primarily during the Early Modern Period. Historical epidemics are viewed from the perspective of social history in terms of their great demographic and economic impacts, since the diseases acted as both causes and results of migrations. The research was based on various archival sources, primarily from the State Archives in Zadar and the Croatian State Archives, correlated with the research of secondary literature (desk-study analysis). While evaluating the different measures of control and medical prevention of diseases, mainly the plague, in Slavonia and Dalmatia, the authors searched for several answers. The focus was on the reactions of two different early modern administrative systems to epidemical hazards. As a consequence of state-implemented measures, the mobility patterns of people and goods were changed. Additionally, the research revealed that the development and upgrading of the overall health system in the Croatian lands was highly influenced by these early anti-epidemic measures. Two differently organised early modern systems of population and economy protection (Habsburg and Venetian) were examined as examples of possible state responses to the spread of epidemic diseases. One was based on secluded quarantine stations in Adriatic harbours, such as lazarettos or quarantine buildings in Dalmatia, while the other was organised as a quarantine medical and custom chain of checkpoints along the Slavonian-Bosnian border (the Sanitary Cordon). Despite the different concepts of these more or less elaborate systems of public health measures in the Venetian and Austrian territories – from informing, legal and sanitary regulations, to the introduction of quarantine for the sick and potentially infected people – both countries sought to prevent the spread of epidemic diseases, while at the same time trying to ensure the flow of people and goods with as little obstruction as possible.
Pretilost u dječjoj dobi Rojnić Putarek, Nataša
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
04/2018, Volume:
27, Issue:
1 Debljina i ...
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Debljina u djece i adolescenata postaje važan javnozdravstveni problem koji ugrožava njihovo zdravlje i duljinu života u odrasloj dobi. Nastaje kao rezultat kronične kalorijske neravnoteže u kojoj je ...svakodnevni kalorijski unos veći od potrošnje. Nasljedni faktori, okoliš, metabolizam, navike, kulturna obilježja i socioekonomski faktori imaju važnu ulogu u nastanku debljine. Endokrini uzroci debljine rijetki su i obično praćeni zaostajanjem u rastu. Genetički probir (skrining) rijetkih sindroma potreban je samo ako su prisutni specifični simptomi i znakovi koji upućuju na određeni sindrom. Komplikacije debljine započinju već u dječjoj dobi tako da je potrebno provoditi skrining za njihovo rano otkrivanje radi prevencije nastanka teških posljedica. Debljina utječe na kvalitetu života i psihosocijalno funkcioniranje osobe pa su psihološka procjena i savjetovanje djece i njihovih obitelji važan dio liječenja. Pristup liječenju debljine trebao bi biti multidisciplinaran te uključivati dijetu, fizičku aktivnost i bihevioralnu terapiju, a najučinkovitiji je ako su intervencije usmjerene prema cijeloj obitelji. Prevencija debljine u dječjoj dobi promjenom životnih navika djeteta i njegove obitelji, ali i težnja promjeni životnih navika populacije koje pogoduju debljanju ključne su pri sprječavanju epidemije debljine.
V prispevku predstavljamo rezultate raziskave o učinkovitih prilagoditvah pouka na daljavo za učence s priseljenskim ozadjem v drugem valu epidemije v Sloveniji. Odgovori majhnih vzorcev učiteljev (N ...= 29) na spletno anketo nakazujejo upad težav z opremo IKT v primerjavi s prvim valom, medtem ko so se še vedno prisotne težave, povezane z učenjem in učnim jezikom ter posledicami socialne izolacije. Učitelji so individualizirali način poučevanja in učne pomoči glede na zaznane jezikovne in učne težave ter osebne stiske. Raznojezični pristopi so se izkazali za učinkovite pri zagotavljanju inkluzivnega poučevanja v večkulturnih okoljih in bi jih veljalo krepiti tudi pri pouku v šoli.
U radu se analizira rukopis Stjepana Žiže Običaji hrvatskog naroda Istre te rukopis Narodni život Hrvata i Slovenaca u Istri Josipa Ptašinskoga. Oba rukopisa nastala su koncem 19. stoljeća te opisuju ...magijske radnje istarskih stanovnika s početka stoljeća. Opisane magijske radnje mogu se grupirati na one kojima se ljudi osvećuju, kojima zadovoljavaju požudu, olakšavaju krađu te osiguravaju zdravlje i neranjivost. Sve analizirane magijske radnje podrazumijevale su svetogrđe, brutalnost i suradnju s vragom. Krećući od komentara samih autora rukopisa, koji ističu svoju zabrinutost nad bezbožnim postupcima vršitelja magijskih radnji, u radu se analizira period u kojemu su te radnje prakticirane. Ukazuje se na dramatično socioekonomsko stanje u Istri u prvim desetljećima 19. stoljeća te se raspravlja o magijskim radnjama kao mogućim postupcima pomoću kojih su pojedinci pokušavali premostiti svakodnevne nedaće.
V članku poskušamo orisati idejni okvir razlage telesnih sprememb, povezanih z zdravjem, na podlagi etnografskih primerov iz makedonske ljudske kulture in ga primerjati z biomedicinskim »uradnim« ...znanjem v zvezi s tem pojavom. Pri tem želimo ugotoviti, ali se ljudsko in uradno znanje prekrivata. Poudarek je na družbenem položaju človeka, ki trpi za določeno boleznijo, še posebno za vrsto nalezljive bolezni, kot je bila v srednjem veku kuga in kot je v današnjem času aids.
Dok traje pandemija bolesti COVID-19, u ostvarivanju, ponajprije individualnih radnih odnosa (jer su kolektivni radni odnosi „na čekanju“) javljaju se brojna pitanja na koja nema odgovora (osobito u ...sudskoj praksi). Najčešće se obrazloženje traži u činjenici da je u pitanju pandemija i nemoći (pa i nespremnosti) svijeta rada, ali i nefl eksibilnosti autonomne regulative radnih odnosa i nespremnosti poslodavaca u svakodnevnom odgovoru na zahtjeve krize.
U posebnim okolnostima ne smiju biti dovedena u pitanje primjena načela suvremenoga, demokratskoga radnog prava (uz načelo zaštite osobe na radu, načelo in favorem laboratoris, načelo zaštite prava iz radnog odnosa, sve uz sveprisutno načelo ustavnosti i zakonitosti), ali i načelo pacta sunt servanda (načelo obveznog prava) u ugovornim radnim odnosima i dr. Pokušava se pronaći odgovor na sporna pitanja koja u praksi (primjeni) tijekom epidemije, najčešće utvrđuju sadržaj radnih odnosa: „intervencija“ u ugovor o radu, autonomna regulativa radnih odnosa, radno vrijeme, plaće i naknade, odmori i dopusti, zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, primjena načela najpovoljnijega prava za radnika i druga. Nužno je vrlo restriktivno primjenjivati svako ograničenje prava na radu, koje, inače može, u skladu s Ustavom države, biti uređeno samo zakonom, pa i mjere tijekom epidemije samo u okvirima zakona i Ustava.
During the epidemic of the disease COVID-19, in the realization of primarily individual labour relations (because collective labor relations are at the moment “on hold”), there are numerous questions to which there are no answers yet (especially in the case-law). The most common explanation we can fi nd in the fact that it is an epidemic (pandemic) but also, we should emphasis the “impotence” of the (unprepared) labour market, but also the infl exibility of autonomous regulations of labor relations and the “unprepared” employers to the regular response to the “demands of the crisis”. In “special circumstances” the application of the principles of modern, democratic labour law (among others, there should be highlighted the principle of protection of the person at work, the principle in favorem laboratoris, the principle of protection of employment rights, all with the ubiquitous principle of constitutionality and legality), the principle of pacta sunt servanda (principle of compulsory law) in contractual employment and others, should not be questioned. There is an initiative to fi nd the answers to controversial questions that in practice (in applicability) at the time of the epidemic, most often, determine the content of labour relations: the “intervention” in the employment contract, autonomous regulation of labour relations, working hours, wages and benefi ts, safety at work, application of the principle of the most favorable right for workers and others.
It is necessary to apply very restrictively any restriction of the right to work, which, otherwise, in accordance with the Constitution of the state, can be regulated only by law, but also by “measures” applied during the epidemic only within the law and the Constitution.
Full text
Available for:
NUK, ODKLJ, PRFLJ, UL, UM, UPUK
Mjere poduzete za suzbijanje širenja koronavirusa uvelike su utjecale na dobrobit i ponašanje ljudi, što je dovelo do vjerojatnosti porasta nasilja u obitelji, posebice nasilja nad ženama. U našem ...članku predstavljamo analizu policijskih podataka o prijavljenim slučajevima obiteljskog nasilja, koju smo proveli s ciljem uočavanja potencijalnih promjena u učestalosti obiteljskog nasilja koje se događalo u tom razdoblju. U usporedbi s desetogodišnjim prosjekom, prijave o ‘nasilju u obitelji’ kao kaznenom djelu bile su prosječne 2020., ali su bile oko 20 % manje u 2021. Broj prekršaja nasilja u obitelji bio je gotovo prosječan u 2020., dok je 2021. bio manji. Broj izrečenih mjera zabrane približavanja u 2020. i 2021. bio je blizu desetogodišnjeg prosjeka. U razdoblju od 11 tjedana prvog i drugog razdoblja ograničene slobode kretanja broj većine uočenih kaznenih djela i prekršaja bio je veći. Zabrane približavanja su u tim razdobljima izricane i kršene u manjem broju. Ovi su rezultati potvrđeni nizom t-testa. U razdoblju izolacije povećan je broj prijava nasilja u obitelji (kao kaznenog djela i prekršaja), dok je smanjen broj policijskih zabrana prilaska.
Measures taken to restrain the spread of the coronavirus have significantly impacted people’s well-being and behaviour, increasing thereby the likelihood of family violence, especially of violence against women. This paper tests the hypothesis that family violence has increased during the epidemic in Slovenia by analysing police datasets on reported cases of family violence in Slovenia during the pandemic. The results, which were confirmed by a series of t-tests, indicate that compared to a 10-year average, in 2020 there was an average number of reports of family violence, in contrast to a 20% lower number of reports in 2021. Similarly, the number of misdemeanours of family violence was almost average in 2020, and lower in 2021. Likewise, the number of restraining orders imposed in 2020 and 2021 was close to the above-mentioned 10-year average. Within a period of eleven weeks during both the first and the second lockdown period, there were higher instances of detected criminal offences and misdemeanours, whereas the number of restraining orders imposed and breached decreased.
Full text
Available for:
NUK, ODKLJ, PRFLJ, UL, UM, UPUK
Obrazovanje tijekom epidemije postavilo nam je velike izazove. Novo okruženje za učenje zahtijevalo je razne prilagodbe. U ovom radu pokušavamo prikazati prednosti i nedostatke obrazovanja na ...daljinu. Na temelju istraživanja nalazimo da obrazovanje na daljinu ima dobre posljedice u mnogim aspektima. Učenici su se mogli više prilagođavati vremenu posvećenom školskom radu, nisu morali nastupati pred drugim učenicima i imali su stalnu podršku roditelja u svom kućnom okruženju. Skrećemo pozornost i na slabosti obrazovanja na daljinu, koje su najviše osjetile ranjivije skupine učenika, među kojima su i učenici s posebnim potrebama koji imaju dodatnu stručnu pomoć u školi. Nedostaci obrazovanja na daljinu uključuju socijalnu distancu, puno vremena provedenog iza ekrana i ograničene mogućnosti komunikacije.
Utjecaj bolesti na povijest – primjer epidemija Barišić, Jelena
Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti,
10/2019, Volume:
5, Issue:
2
Paper, Journal Article
Open access
Povijest bolesti može se istraživati na različite načine. Istraživanje može ostati u striktno medicinskim okvirima i fokusirati se na oblik bolesti, pitanja prevencije, metode liječenja i drugo. ...Međutim, bolest nije samo medicinski fenomen zato što se njezine posljedice osjećaju na široj društvenoj razini. Stoga je važno uočiti na koji način bolest utječe na povijest. U radu se ovaj utjecaj promatra na primjeru triju epidemija koje su u različitim povijesnim periodima poharale različita područja. Spomenuti utjecaj promatra se kroz prizmu trajanja, geografskog dosega te pretpostavke bi li povijest bila drugačija da se bolest nije dogodila.
PDF
