V prispevku smo s pomočjo sistema za avtomatizirano vrednotenje zlepljenosti (ABES) ugotavljali razvoj strižne trdnosti ribjega kleja pri lepljenju lesa. Uporabili smo bukov (Fagus sylvatica L.) ...furnir, ki smo ga lepili pri konstantnem tlaku 12 barov, medtem ko smo spreminjali temperaturo in čas stiskanja. Temperatura je znašala med 25 °C in 100 °C, z intervalom 25 °C, čas stiskanja pa od 1 minute do 60 minut. Dosežena maksimalna strižna trdnost je znašala okoli 10 N/mm2, dosegli smo jo pri vseh štirih proučevanih temperaturah stiskanja. Na podlagi rezultatov študije smo ugotovili, da strižna trdnost ribjega kleja pri različnih temperaturah segrevanja neenakomerno narašča. Pri višjih temperaturah segrevanja hitreje dosežemo maksimalne strižne trdnosti. Strižne trdnosti spoja lepila iz ribjega kleja smo ugotavljali tudi po standardih EN 204 in EN 205.
Na furnirima su provedeni kompresijski testovi u smjeru njihove debljine. Uspoređene su dobivene krivulje naprezanja-deformacije furnira s drugim poznatim krivuljama naprezanja-deformacija. Na osnovi ...mikroskopske studije tijekom kompresije furnira moguće je opisati deformacije furnira i objasniti odstupanje od dosad poznatih, tipičnih krivulja naprezanja-deformacija. Istraživanja su pokazala da se zbog valovitosti listova furnira i uzoraka velik dio deformacija pojavljuje pri ispravljanju furnira već uz relativno nisku razinu naprezanja.
U radu je istraživana hrapavost površine i kvaliteta rezanoga hrastova furnira te utjecaj kvrga i drugih nedostataka povezanih s kvrgama na hrapavost površine i kvalitetu tog furnira. Varijabilnost ...hrapavosti temeljito je ispitana duž hrastova debla te među susjednim furnirima rezanim na različitim dubinama istog debla u područjima s greškama i bez njih. Očekivana vertikalna varijabilnost morfoloških obilježja drva duž debla nije značajno utjecala na hrapavost površine furnira, što pogoduje primjeni i svojstvima rezanog furnira. Površina furnira uzetih s rubova paketa bila je vrlo hrapava. Površine s najmanjom hrapavošću bile su one s područja zdravih uraslih kvrga ili periferno od njih. Osim velikih ili mrtvih kvrga, koje pucaju i rezultiraju štetnim šupljinama, male zdrave kvrge ne povećavaju hrapavost površine furnira, a time ne utječu na zahtjeve obrade furnira ni na kvalitetu proizvoda od njih. Kako bi se poboljšala kvaliteta površine hrastovih rezanih furnira i istražio utjecaj područja s greškama i bez njih na hidrotermičku modifikaciju, primijenjena su dva blaga i kratkotrajna hidrotermička tretmana. Od tih tretmana samo je blaži (110 ºC) uspio znatnije poboljšati kvalitetu površine, kako područja s greškama, tako i područja bez grešaka, dok tretman pri 130 ºC nije bitno utjecao na promjenu hrapavosti površine furnira.
Ispitivanjem je potvrđena mogućnost uporabe furnira od borova drva s rupama od kvrga kao srednjeg sloja u proizvodnji višeslojnih podnih obloga. Ta je procjena napravljena na temelju mjerenja tvrdoće ...prema Brinellu gaznog sloja peteroslojne podne obloge s rupama različitih promjera (10, 20 i 50 mm) unutar strukture obloge koje simuliraju rupe od kvrga. Ovisnosti dobivene iz empirijskih rezultata potkrijepljene su računskom analizom. Utvrđeno je da je za proizvodnju podnih obloga od tri i više slojeva (brojeći od gaznog sloja) moguće upotrijebiti furnire s greškama (s neispunjenim rupama) promjera do 20 mm. Anatomski presjek izloženog drva na licu višeslojne podne obloge (radijalni i tangentni presjek) ne utječe na vrijednosti tvrdoće.
Tijekom proizvodnje furnirskih otpresaka furniri se gibaju jedan nasuprot drugome. Zbog toga gibanja nastaje trenje. Različiti uvjeti kao što su lijepljenje i smjer protezanja vlakanaca mogu utjecati ...na faktor trenja, a time i na proces izrade otpresaka. Za bolje razumijevanje procesa proizvodnje furnirskih otpresaka važno je znati koji čimbenici utječu na trenje i faktor trenja. U ovom su radu prezentirani rezultati istraživanja trenja između furnira. Varirani su sadržaj vode upotrijebljenih furnira, kao i smjer protezanja vlakanaca. Uzimajući u obzir i proizvodne uvjete, istraživanje se provodilo i s furnirima premazanim ljepilom. Rezultati su potvrdili utjecaj smjera protezanja vlakanaca, ali taj utjecaj ovisi o sadržaju vode u furniru.
U radu je predstavljeno istraživanje oslobađanja formaldehida iz uslojenih drvenih ploča proizvedenih od furnira bukve, topole, johe i običnog bora tretiranih s 5 %-tnim vodenim otopinama najčešće ...upotrebljavanih usporivača gorenja: cinkova borata, borne kiseline, monoamonijeva fosfata i amonijeva sulfata. Za lijepljenje furnira upotrijebljene su dvije vrste urea-formaldehidnog ljepila (UF) različitog omjera slobodnih formaldehida (0,16 i 0,20 %) u njemu. Oslobađanje formaldehida iz uslojenih drvenih ploča određeno je perforatorskom metodom opisanom u standardu EN 717-3. Istraživanja su pokazala da je oslobađanje formaldehida iz uzoraka ploča proizvedenih od furnira bukve, topole, johe i običnog bora i tretiranih cinkovim boratom i bornom kiselinom veće nego iz kontrolnih uzoraka ploča, dok je za ploče tretirane monoamonijevim fosfatom i amonijevim sulfatom ustanovljena manja količina oslobođenog formaldehida. To vrijedi za sve četiri vrste drva. Tretiranje ploča monoamonijevim fosfatom i amonijevim sulfatom rezultirala je znatnim smanjenjem emisije formaldehida iz proizvedenih uslojenih drvenih ploča. Stoga se u nekim područjima uporabe u kojima se ne zahtijeva velika čvrstoća ploča mogu upotrebljavati ploče od uslojenog drva izrađene od furnira tretiranih monoamonijevim fosfatom i amonijevim sulfatom jer se iz njih oslobađaju manje količine formaldehida.
Za ljuštene je furnire karakteristično da njihove dvije površine, tzv. otvorena i zatvorena strana, imaju različita svojstva. Za učinkovitu uporabu furnira važni su podatci o ponašanju dinamičkoga ...dodirnog kuta površina furnira. Stoga je cilj istraživanja bio ispitati utjecaj različitih temperatura i tlakova kompresije na ponašanje površina furnira pri kvašenju. Listovi furnira komprimirani su u vrućoj preši pri temperaturi 150 i 180 °C te uz primjenu sedam različitih tlakova, od 0,5 do 3,5 MPa. Ispitana je sposobnost kvašenja površine na obje strane toplinski komprimiranog furnira mjerenjem dinamičkoga dodirnog kuta primjenom destilirane vode. Rezultati su pokazali da toplinsko komprimiranje smanjuje površinsko kvašenje na obje strane furnira, posebice na uzorcima furnira koji su komprimirani pri temperaturi 180 °C. Zatvorena strana uzoraka furnira pokazala je manju sposobnost kvašenja nego otvorena, čak i nakon toplinske kompresije. Stoga se ljepilo ili neko drugo sredstvo za završnu obradu furnira može nanositi na obje strane toplinski komprimiranog furnira bez ikakve opasnosti od nepovoljnog utjecaja na kvalitetu lijepljenja i završnu obradu furnira.
U radu su predstavljeni rezultati istraživanja utjecaja različitih vrsta materijala za oblaganje na svojstva ravnih prešanih drvno-plastičnih kompozitnih (WPC) ploča. Za oblaganje ploča primijenjeni ...su ljušteni brezov furnir, rezani hrastov furnir, fenolni impregnirani papir, polietilenska (PE) folija i reciklirani polietilen (RPE). Oblaganje WPC ploča s jedne ili s obje strane obavljeno je istodobno s prešanjem ploča. Za proizvodnju ploča nisu upotrebljavana sredstva za kondenzaciju. Utvrđeno je da su svojstva ravnih prešanih WPC ploča poboljšana oblaganjem bilo kojim navedenim ispitivanim materijalom. Najveće vrijednosti modula loma (MOR) zabilježene su za WPC ploče obložene ljuštenim brezovim furnirom. MOR vrijednosti bile su veće uzduž vlakanaca furnira nego okomito na njihov smjer. Najveća otpornost na vodu zabilježena je u ploča obloženih polietilenskom folijom i recikliranim polietilenskim slojem. Oblaganje WPC ploče prirodnim furnirom utječe na smanjenje otpornosti na vodu. Osim toga, otpornost na vodu WPC ploča obloženih s jedne strane prirodnim furnirom bila je veća nego WPC ploča obloženih prirodnim furnirom s obje strane. Dvostrano oblaganje WPC ploča fenolnim impregniranim papirom, polietilenskom folijom i recikliranim polietilenskim slojem pridonosi smanjenju apsorpcije vode i debljinskog bubrenja.
U radu se prikazuju rezultati istraživanja s ciljem utvrđivanja stabilnosti oblika, modula loma (MOR) i modula elastičnosti (MOE) komponenti proizvedenih od iverice, koje su na vanjskoj strani ...furnirane dekorativnim furnirom američkog oraha (Juglans nigra) debljine 0,6 mm, a na unutarnjoj strani dekorativnim furnirom drugih vrsta (Picea abies i Fagus sylvatica) debljine 0,6 - 1,5 mm ili folijom površinske mase 85 - 90 g/m2. Nakon toga provedena su mjerenja stabilnosti oblika (izvitoperenosti) uzoraka pripremljenih od ploča različitih kombinacija površinske obrade. Ispitni uzorci klimatizirani su u tri različita okruženja. U isto vrijeme utvrđene su i vrijednosti čvrstoće na savijanje te modula loma s obzirom na smjer vlakanaca materijala kojim su iverice obložene. Utvrđeno je da su najniže vrijednosti izvitoperenosti izmjerene u ploča obrađenih furnirom američkog oraha debljine 0,6 mm na vanjskoj strani i furnirom johe (Alnus glutinosa) debljine 0,6 mm na unutarnjoj strani.
U radu su prikazani rezultati laboratorijskih istraživanja furnirskih ploča proizvedenih od furnira od drva breze (Betula pubescens Ehrh.) s visokim sadržajem vode (15 %) i uz primjenu modifi ...ciranoga fenolformaldehidnog PF) ljepila. Pšenični škrob, raženo brašno, rezorcinol i fenol-rezorcinol-formaldehidna smola izabrani su kao sredstva za modifi ciranje. Analizirane su dinamička viskoznost, koncentracija vodikovih iona, sadržaj krute tvari, vrijeme otvrdnjavanja, otvoreno vrijeme smjese za lijepljenje i smicajna čvrstoća uzoraka furnirskih ploča. ANOVA analiza pokazala je da vrsta, smjesa i težinski udjel sredstava za modifi kaciju ljepila značajno utječu na mehanička svojstva furnirskih ploča. Dobivene vrijednosti čvrstoće smicanja iznad su standardnih zahtjeva (1N/mm2), a svojstva uzoraka furnirskih ploča zadovoljavaju europsku normu EN 314-2 za kvalitetu lijepljenja klase 3 koja se odnosi na furnirske ploče koje se mogu rabiti u vanjskim uvjetima.
PDF