Nedovršnik (tudi) v slovenščini lahko ne izraža eksplicitno potekanja, iztekanja in s tem trajanja dejanja ali njegove ponavljalnosti, pač pa o dejanju le poroča, ga zgolj poimenuje - in tako izraža ...zgolj njegov obstoj. Taka raba nedovršnika je zlasti trojna: a) splošno poročanje ali poizvedovanje o dejanju (To smo že delali; ali si danes že jedel?), b) nikalnost (Tega nisem nikoli pisal), c) raba nedovršnikov ali glagolov kategorialno obojega vida, ko je nedovršnosti težko pripisati jedrni pomen potekanja, iztekanja (trajanja) dejanja (To jim je zelo škodovalo; kaznovali jih še bodo; podatke so natančno analizirali).
U
suvremenom se hrvatskom jeziku pravi jednostavni niječni imperativi u pravilu
tvore od nesvršenih glagola (Ne dirajte mi ravnicu!). U prvom slavenskom
književnom jeziku, starocrkvenoslavenskom, ...niječni su se imperativi mogli
tvoriti od svršenih glagola, pri čemu se u literaturi navodila djelomična podudarnost
s grčkim jezikom, odnosno s grčkim konjunktivima prezenta i aorista. U radu se
ispituje odnos svršenih i nesvršenih pravih niječnih imperativa u prvom
hrvatskom književnom jeziku, hrvatskom crkvenoslavenskom, s posebnim naglaskom
na odnos s latinskim jezikom predložaka. Komparativno
korpusno istraživanje provedeno je na tekstu hrvatskoglagoljskoga II.
beramskoga brevijara(15. st.). Analiza je podataka pokazala da se glagolski vid
upotrebljava neovisno o latinskom predlošku. Osim toga, kvantitativni podaci
sugeriraju da u hrvatskom crkvenoslavenskom razdoblju nije još došlo do
zapaženijega potiskivanja uporabe svršenoga vida s pravim niječnim
imperativima
In the
contemporary Croatian language the true simple negative imperative is, in
general, formed by using the imperfective aspect of a verb:
(1) Ne dirajteIPFV mi ravnicu!
*Ne dirnitePFV mi ravnicu!
Not mess-2PL I-DAT.SG plain-ACC.SG
‘Don’t mess with my plain!’
In the first Slavic literary language, Old
Church Slavonic, it was also possible to form a true simple negative imperative
by using the perfective aspect of a verb. However, it was noticed in the
literature that a partial congruence between the Old Church Slavonic
imperfective and the perfective true negative imperative, on the one hand, and
the Old Greek present and aorist subjunctive, on the other, existed. This paper
looks at imperfective and perfective negative imperatives in the first Croatian
literary language, Croatian Church Slavonic, with emphasis on the relationship
with the Latin source texts. A comparative corpus analysis has been conducted
on the Second Beram Breviary, a Croatian Glagolitic manuscript from the 15th
century. The analysis shows that the usage of verb aspect in the Croatian
Church Slavonic true simple negative imperative was independent of the
influence of the Latin language. Also, the quantitative data suggest that no
notable decline of perfective aspect with true simple imperative had occurred
during the Croatian Church Slavonic period.
Brojni radovi posvećeni glagolskom vidu u različitim slavenskim, ali i u drugim jezicima u kojima ova kategorija nije morfološki obilježena, proizveli su obilje naziva te doveli do nejasnoća koje ...predstavljaju prepreke u razvoju aspektologije. U tradiciji radova koji opisuju glagolski vid i aspektna značenja u slavenskim jezicima pojedini se nazivi redovno pojavljuju, dok noviji nazivi nemaju nužno isto značenje pod perom svih autora koji ih koriste. No uz iznimku rijetkih članaka koji opisuju pojedine teme, nijedan autor nakon Đure Grubora nije pokušao razraditi cjelovito nazivlje koje bi udovoljilo potrebama za opisom aspektnih značenja u hrvatskome. Iz toga proizlazi potreba za preispitivanjem postojećih naziva i definicija pojmova koje označavaju kako bismo mogli ponuditi precizno osnovno nazivlje kao poticaj za nastavak istraživanja o aspektologiji. U prvom dijelu istraživanja ponudit ćemo pregled do sada korištenih naziva i pojmova u radovima posvećenim glagolskom vidu. U drugom dijelu predložit ćemo usustavljeno osnovno nazivlje i harmonizirane definicije u njemu označenih pojmova.
Numerous works devoted to the verbal aspect in the Slavic languages, as well as in other languages in which this category is not morphologically marked, have produced an abundance of terms, that is, terminological systems that vary, depending on a particular description. This abundance, encouraged by the progress of research, but also by the personal work of linguists dealing with different language families, has produced ambiguities that are obstacles to the development of aspectology and which are maintained in the very core of the Croatian language terminology (Novak Milić 2010: 131). In the tradition of works describing verbal and aspectual meanings in Slavic languages, certain terminological pairs commonly appear, describing ways of doing things such as “duration / punctuality”, “performing / accomplishment” etc. Newer terms, which are the fruits of personal work or which stem from the tradition of language schools, do not necessarily have the same meaning in the works of all the authors who use them. However, with the exception of the few articles describing some topics (Mršić 1999, Novak Milić 2010), no author after Đuro Grubor (1953a, 1953b) has attempted to elaborate a complete terminology that would meet the needs for describing aspects in Croatian. We assume that a systematized terminology would create a basis for deeper study of verbal aspect and, in general, aspectology, and would help to improve research on that subject in Croatian. This leads to the need for reviewing the existing terms and definitions of the concepts that they signify, so that we can offer a precise basic terminology as an incentive to continue the research on aspectology. In the first part of our work, we will provide an overview of the terms and concepts used so far in the works devoted to verbal aspect. In the second part, we propose a set of terms and harmonized definitions of designated concepts. We will try to introduce useful and, from the Croatian point of view, new descriptive elements by specifying the types of actions (state / activity / event) more clearly, including concepts of aspectual value, verb meaning and telicity, proposing to redefine the distinction between perfective and imperfective actions and ultimately representing equipollency of aspectual oppositions.
The paper deals with the phenomenon of orphan secondary imperfectives in the Croatian language. Orphan imperfectives are secondary imperfectives that are either semantically different from their ...perfective partner or whose perfective partner is unattested in contemporary Croatian. These two types of orphan secondary imperfectives can be further divided into three subtypes. This study is the first account of this phenomenon in Croatian. The proposed classification is based on an analysis of some 60 Croatian verbs that were extracted from dictionaries of contemporary language as well as dictionaries of older language. The complexity of the phenomenon is underscored in the paper and the need for further research into the phenomenon is addressed. Finally, the paper demonstrates that orphan secondary imperfectives are not dealt with in a satisfactory manner in dictionaries of contemporary Croatian, and more attention ought to be paid to this phenomenon in lexicography.
3.1 S stevilnimi predponami tvorijo glagoli detenniniranega premikanja nove dovrsnike, ki imajo svoje sekundame nedovrsnike. Nepreneseni pomen teh glagolov je krajevni. Zanimivo je, da je pri ...nekaterih glagolih premikanja {udmu, necmu, ee3mu, necmu) osnova sekundamega nedovrsnika identicna glagolu nedetenniniranega premikanja. Nastejmo torej tvoijenke glagola udmu, ceprav velja tak nacin tvorjenja novih glagolov za vso skupino. Prvi clen je dovrsni, dmgi nedovrsni: npuùmu - npuxodumb ('priti'), eoùmu - exodumb (Vstopiti1), ewùrnu - euxodumb ('iti ven, izstopiti'), 3aùmu - 3axodunib ('zaiti, stopiti v kaj'), oôoùmu - oôxoàunib ('obiti, iti okoli cesa'), omoùmu - omxoàumb ('oditi stran, umakniti se'), noàoùmu - nodxodumb ('stopiti k cemu, priblizati se'), eoùmu - exodumb ('stopiti s cesa, spustiti se'), nepetmiu - nepexoàumb ('preiti, preckati, iti cez kaj'), npoùmu - npoxodumb ('iti cez kaj, mimo cesa'),vùmu -yxoàumb ('oditi'). 1 Vrste glagolskega dejanja (cnocoö raarojitHoro ^encTBHU, .Aktionsart) razlicni avtorji pojmujejo nekoliko razlicno. Toporisic pris va glagole premikanja med vrste glagolskega dejanja in se torej v tem pogledu uvrsca med jezikoslovce, ki pojmujejo vrste glagolskega dejanja sirse V RG (1982: 585) so vr-s ste glagloskega dejanja opredeljene ozje: kot » ji e kh c ko - r paM m ara u e c kh e paspanti marojioB« in »TaKne ceMaHTHKO-cjioBooöpasoBaTejiBHBie rpynnnpoBKH marojioB, b ocHOBe KOTOpBix necear MO/jHcjmKanHH (npeoöpasoBaHHu) 3HaueHnn 6e3npe<|)HKCHBix (npenMymecTBeHHO HeMOTHBHpoBaHHBix ) rjiarojioB c TOUKH 3peHHU BpeMeHHBIX, KOJIHUeCTBeHHBIX H Cnen;HaJlBHO-pe3yJlBTaTHBHBIX XapaKTepHCTHK. Ba^KHO npn 3T0M, uto Taxne MOUHc})HKau;HH 3HaueHHH Bceraa h oöusaTejiBHO (popMajibuo ebipaotceubi npec})HKCOM, cyc})(J)kcom hjih npe4>HKcajiBHO-cy4)4>HKcajiBHBiMH 4>opMaHTaMH.« (poudarek A. D.). Zgledi so nemb-sanemb kot zacetna vrsta glagolskega dejanja in drugi. V tej definiciji se torej poudarjajo tudi formalne znacilnosti posameznih vrst glagolskega dejanja. Tudi isAcenko (1960: 209), ki imenuje to kategorijo 'coBepmaeMOCTB raarojiBHoro uencTEHu', poudarja, da so za posamezne vrste glagolskega dejanja pomembne formalne la-s stnosti. Isacenko opozarja, da nekateri avtorji ne smatrajo, da bi morale biti posamezne vrste glagolskega dejanja tudi formalno besedotvomo oznacene, ampak mednje pristevajo poleg takih tudi samo pomenske skupine, za katere je znacilen ta ali oni znacaj ali nacin dejanja (xapaKTep ^encTHBHu). Po Isacenku druzi skupino glagolov premikanja ravno 'xapaKTep ^encTHBu' (Hcauehko 1960: 301, 309). Na vlogo predponskih obrazil pri tvorjenju vrst glagolskega dejanja opozarja vidovic Muha (1993: 162), tako razvrsca glagole v svoji raziskavi glagolov v slovenskem knjiznem jeziku 16. st. M. merse (1995: 286-313).
Prispevek obravnava status glagolov na -irati v današnji slovenski leksiki in njihove besedotvorne in skladenjske lastnosti in zmožnosti. Zlasti z vidika glagolskega vida je opozorjeno na nekatere ...posebnsoti in vprašanja.
Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik jednojezični je mrežni rječnik koji ima tri modula: modul za odrasle izvorne govornike, modul za djecu i modul za osobe koje uče hrvatski kao ini jezik. U ovome se ...radu prikazuje opis i obrada prefigiranih glagola u Mrežniku. Posebna se pozornost posvećuje modulu za osobe koje uče hrvatski kao ini jezik, koji trenutačno ima 1000 natuknica. Taj se modul uspoređuje s osnovnim modulom i na odabranim primjerima pokazuje se kako se u njemu obrađuju prefigirani glagoli, kako se povezuju vidski parnjaci te kako se povezuju glagolska tvorbena gnijezda. Pri analizi pozornost ćemo posvetiti i odabiru dobrih korpusnih primjera i kolokacija. Mrežnik je hipertekstni igrificirani rječnik. Stoga se u završnome dijelu rada prikazuju jezične igre osmišljene za učenje prefigiranih glagola i glagolskoga vida. Prefigirani glagoli koji se nalaze u igrama ekscerpirani su iz Mrežnika. Na temelju obrađenih glagola napravljeni su kvizovi za učenje uporabe prefigiranih glagola u kontekstu, igra za uvježbavanje glagolskih prefikasa, kviz za učenje definicija, igra upisivanja vidskoga parnjaka zadanoga glagola i igra dovlačenja glagola u odgovarajuću rečenicu.
5 Zanimivo dejstvo, ki osvetljuje blizino glagolov determiniranega premikanja z dovrsniki, je pogled v korpus Nova beseda in iskanje povezave med 'zaceti' in glagoloma 'iti' in 'hoditi'. Kot je dobro ...znano, se dovrsnik ne povezuje z glagolom 'zaceti'. Glagol iti je dovrsen in nedovrsen, zato povezava 'zaceti' in 'iti' ni vnaprej izkljucena, kadar 'iti' nastopa v nedovrsnem vidu. In vendar pogled v korpus Nova beseda pokaze za zvezo 'zacel iti' 5 zadetkov, v nobenem iti ne nastopa v neprenesenem pomenu, 'zacela iti' - 6 zadetkov, v enem primeru v neprenesenem pomenu ( Bela ovca se je prestopila in zacela iti vzdolz laza ), 'zaceli iti' - 5 zadetkov (2 primera v neprenesenem pomenu). Na drugi strani dobimo za 'zacel hoditi' 175 zadetkov, 'zacela hoditi' - 94 zadetkov in 'zaceli hoditi' - 75 zadetkov. Ne da bi sicer preverjala pomene oblike 'hoditi', je razlika v stevilu zadetkov pomenljiva.
V članku se opozarja na to, da je v primerih, v katerih nastopa v posplošeno-dejanskem položaju v ruščini nedovršnik, v slovenščini nedovršnik večkrat nesprejemljiv. Namesto nedovršnika je treba ...uporabiti dovršnik, saj nedovršnik ohranja pomen procesnosti ali iterativnosti.
Rad razmatra klasifikaciju vidski neuparenih glagola u hrvatskome jeziku, odnosno glagola koji svoje leksičko značenje ostvaruju samo kroz jedan vid, bilo svršeni ili nesvršeni. Neuparenost se ...promatra kroz svoje kanonske i nekanonske manifestacije. Kanonskim se manifestacijama smatraju one oko kojih nema spora u literaturi, a nekanonskim slučajevi glagola i glagolskih razreda za koje dio autora smatra da su neupareni, a dio da se mogu ostvariti upareno. Neuparenost se dijeli u dva tipa, morfološku (apsolutnu) i semantičku (djelomičnu). Morfološka je neuparenost predstavljena tradicionalnim skupinama glagola imperfectiva tantum i perfectiva tantum. Značenjska neuparenost opisuje slučaj kod kojega između dvaju tvorbeno povezanih glagola suprotnoga vida postoji potpuno ili djelomično nepoklapanje u značenju.
PDF
