Izvođenje tunela u vodom zasićenom tlu izaziva u tlu promjene naprezanja i deformacija koje prije svega ovise o mehaničkim karakteristikama tla u zoni izgradnje tunela. U ovom radu su prognozirane ...kratkotrajne i dugotrajne deformacije tla te naročito slijeganja na površini terena nakon izvedbe tunela. Navedene prognoze su dobivene pomoću široko primjenjivanog numeričkog modela tla koji vjerno opisuje rezultate troosnih ispitivanja, uz primjenu postojećih postupaka određivanja parametara tla, ali uzimajući u obzir njegovu prirodnu heterogenost uočljivu kroz heterogenost prirodne vlažnosti gline.
Različiti čimbenici imaju utjecaj na petrofizičke značajke ležišta i njihov razvoj.
Istraživanja su pokazala da su za provjeru značajki ležišta, heterogenosti i najvažnije propusnosti, najvažnija ...teksturna i fizička svojstva stijena.
Varijacije u rasporedu veličine zrna i njihov razmještaj je jedan od čimbenika odgovornih za neusklađenost petrofizičkih značajki i u osnovi propusnosti i heterogenosti. Tako i u ovoj studiji slučaja, procjena kvalitete ležišta može biti podržana različitim izračunatim fizičkim svojstvima razmatranih uzoraka, radijusom pora R35 kao i Sgv (surface grain volume - specifična površina po jediničnom volumenu), koji mogu imati veliki doprinos mogućem ponašanju ležišta i bitnoj propusnosti ležišta. Oni mogu biti u relativnom neskladu s dobivenim rezultatima propusnosti.
Primjena Kozney Carman-ove jednadžbe koja povezuje mjerljiva svojstva stijena u odnosu na propusnost, također je provedena u ovoj studiji. Cilj je bio pomoći procjenu kvalitete stijene i održivost propusnosti. Ona je pokazala vrijednost ležišta na temelju korelacije između izmjerenih i teoretski određenih vrijednosti propusnosti. Od važnosti za ispitivanje utjecaja anizotropije ležišta na propusnosti su kasniji događaji, uglavnom dijagenetski, koji su djelovali na ta petrofizička svojstva. Oni se mogu prikazati kroz stupanj kompaktnosti koji djeluje na ispitivani materijal i vodi ka različitosti dobivenih vrijednosti propusnosti. U tu svrhu su napravljena mikroskopska ispitivanja koja su pokazala različite značajne učinke.
Ti učinci imaju neposredno djelovanje na put cirkulirajućeg fluida i promjenu geometrije ležišnih pora. Ovaj posljednji parametar ima direktne posljedice na ograničenja zavojitosti i cementacije, kao i na faktor otpora formacije. Dobiveni rezultati su u obrnutom odnosu prema vrijednostima propusnosti. Prema tome, ovi dobiveni rezultati ne samo da karakteriziraju evoluciju propusnosti u skladu s odabranim uzorcima pješčenjaka već i s kompleksnošću geometrije strujanja fluida. Kombinacija ova dva utvrđena svojstva omogućuju određivanje, u određenom omjeru povećanje, heterogenosti ležišta i njegovu procjenu.
U članku je izložena analiza organizacije strukture betona kao mreža interno povezanih procesa i fenomena na mikro i makro nivoima strukturne heterogenosti u pogledu deformacija različite prirode ...nastanka.
The mechanisms of hepatitis C virus infection (HCV) and replication in
targeted cells, the mechanism of persistent viral infection and the
pathogenesis of HCV hepatic disease are poorly understood. ...HCV is a
smallenveloped virus containing a positive-sense, singlestrained (RNA).
It is classified in the separate genus Hepacivirus in the Flaviviridae
family. HCV genome contains approximately 9600 nucleotides that encode
a polyprotein of around 3000 amino acids depending on the genotype. The
various genotypes are distributed into 6 main types (1-6) with various
subtypes (a-c). Within its hosts HCV exists as a pool of genetically
distinct but closely related variants called quasispecies. Hepatocytes
appear to be the major site of HCV replication, but peripheral blood
mononuclear cells and lymph nodes are also natural target cells.
Because of the lack of convenient in vitro tissue culture systems for
efficient virus propagation the current understanding of the molecular
mechanisms of HCV replication is mainly hypothetic.
Recentna istraživanja u svijetu pokazuju da je privrženost nekoj fizičkoj okolini povezana s nizom dobrobiti i za pojedinca i za okolinu za koju je vezan. Stoga se istraživači u svijetu sve više ...okreću istraživanju odrednica privrženosti neposrednoj životnoj okolini - susjedstvu. Nalazi novijih američkih istraživanja pokazuju da je za privrženost susjedstvu važna etnička odnosno rasna homogenost stanovnika tog susjedstva. Međutim, istraživanja provedena u Europi upućuju na zaključak da to ovisi o kontekstu te da je u europskom kontekstu često ekonomska nejednakost, odnosno niski (socio-ekonomski) status nekog susjedstva čimbenik koji je ključan za osjećaj privrženosti susjedstvu. U ovom istraživanju provjerili smo te nalaze u hrvatskom kontekstu, odnosno provjerili utjecaj socio-ekonomske strukture susjedstva na privrženost susjedstvu te utvrdili odrednice privrženosti susjedstvu u našoj sredini. Pri tome smo zahvatili emocionalnu i funkcionalnu privrženost susjedstvu te smo socio-ekonomsku strukturu susjedstva operacionalizirali dvojako – percepcijom udjela siromašnih u susjedstvu te percepcijom ekonomske heterogenosti susjedstva. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da postoji utjecaj socio-ekonomske strukture susjedstva na privrženosti susjedstvu. Pokazalo se da je percipirani udio siromašnih relevantniji od percipirane socio-ekonomske heterogenosti susjedstva te da djeluje izravno na smanjenje funkcionalne privrženosti susjedstvu, a preko osjećaja sigurnosti djeluje i na smanjenje emocionalne privrženosti susjedstvu. Rezultati također pokazuju kako je i za emocionalnu i za funkcionalnu privrženost susjedstvu najvažniji prediktor učestalost izlazaka u susjedstvu. Za emocionalnu privrženost su još značajni prediktori osjećaj sigurnosti, duljina života te broj prijatelja u samom susjedstvu, dok je za funkcionalnu privrženost jedini značajan prediktor uz izlaske percipirani udio siromašnih, i to u negativnom smjeru.
SAŽETAK
Mehanizam infekcije, umnažanje virusa u ciljnim stanicama, tvrdokornost infekcije, te posljedično patogeneza kronične jetrene bolesti, nedovoljno su poznati. Hepatitis C virus (HCV) tvori ...malena jednolančana pozitivna RNA koja se svrstava u rod Hepacivirus u porodici Flaviviridae.
Genom virusa sadrži 9600 nukleotida koji – u ovisnosti o genotipu – sintetiziraju poliprotein od
približno 3000 aminokiselina. Razlikuje se 6 glavnih HCV genotipova (1 – 6), te više podtipova (a – c). Tijekom godina infekcije, virus u domaćinu postoji u obliku genetski različitih čestica nazvanih kvazivrstama. Virus hepatitisa C jest hepatotropni virus, stoga se glavnina njegova umnažanja zbiva u hepatocitu. No, u manjim količinama može se naći i u mononuklearnim
stanicama periferne krvi, te u limfnim čvorovima, stoga su i to prirodne ciljne stanice virusa. Poznavanje životnoga ciklusa virusa uglavnom je hipotetsko, s obzirom na nedostupnost učinkovite kulture stanica za istraživanja in vitro.
Članak se bavi razlikama između ciljeva etnografije i antropologije, utjecajem koji oni imaju na kurikulum, te njihovim mogućim posljedicama na javno mišljenje. Naime, heterogenost kurikuluma i ...inzistiranje na primijenjenoj znanosti otvaraju prostor za širu raspravu o identitetu naših disciplina. Kako su produkcije etnologije i socijalne i kulturne antropologije bile razmjerno različite, tvrdim da bi se trebalo raspravljati o tzv. sinkronizacijskim procesima obiju disciplina. Većina etnološke literature iz srednje i istočne Europe slijedila je iste postavke kao europska etnologija, također i kao neke od škola kulturne antropologije na Zapadu. Istovremeno, različiti teoretski pristupi unutar antropologije bili su inkompatibilni s europskom etnološkom tradicijom bez obzira na geografski položaj pojedinih odsjeka/instituta. Stoga su različite škole unutar antropologije sličnije paralelnim pravcima koji se nikada ne sijeku, a takva mnogostrukost se može primijetiti i prilikom analize kurikuluma.
U posljednjih nekoliko godina, u kojima općenito primjećujemo mnogostrukost paradigmi u društvenim znanostima, postoje i sve veće razlike u kurikulumima, ponekad i unutar istog odsjeka. Bez obzira na to, postupne promjene u transformacijskim procesima prema istraživanju sadašnjosti i prema istraživačkim temama koje ne bi mogle biti izučavane tijekom komunističkog razdoblja, zapravo ne predstavljaju značajniji metodološki pomak. To možda jest proširivanje sadržaja istraživanja, ali nikako nije promjena temeljnih postavki, što je prepušteno pojedinim predavačima i njihovoj teoretskoj orijentaciji koja oblikuje tumačenje podataka. Fascinacija kompleksnim detaljima može biti samo dodatak konkretnom antropološkom tumačenju, ali u doba dostupnosti svih vrsta podataka njihovo detaljno izučavanje samo zbog njihove nekadašnje važnosti studentima je potpuno nezanimljivo. Ono po što su studenti došli na studij sasvim izlazi iz okvira rasprave "etnologija i/ili antropologija".
Etnologija i kulturna antropologija imaju sukladne, ali i suprotne povijesti i ciljeve. Biti svjestan ciljeva kurikuluma predstavlja izazov, kako za predavače, tako i za studente. Potraga za dosljednim kurikulumom potraga je za zajedničkom porukom koju želimo prenijeti. Potraga za profilom studenata jest posljedica potrage za identitetom naše discipline i njezinom mogućom uporabom. Dvije se vrste tumačenja dopunjuju – jedno komparativno i povijesno, drugo općenito, koje vrijedi za sve ljudske kulture, bez obzira na stalne povijesne mijene. Postupna sustavna promjena kurikuluma ne može se desiti samo putem promjene pristupa iz onih koji su bili orijentirani na sadržaj u one koji su orijentirani na primjenjivost, već i putem važnijih tematskih, teoretskih i metodoloških modifikacija uključenih u predavanja. Mogućnost discipline da javno djeluje jest ono što zanima studente. Ako je naša osnovna poruka moći postavljati pitanja kao što je "što to znači biti čovjekom?", tada se moramo upitati i koliko smo odmakli s primijenjenošću?
Na globalnoj razini, invazije stranih organizama predstavljaju jednu od najvećih prijetnji bioraznolikosti. Iz tog razloga, u posljednja tri desetljeća izrazito se intenziviraju istraživanja ...invazivnih vrsta, a fokus se najčešće stavlja na proučavanje invazivnih vrsta i njihovih staništa, utvrñivanje utjecaja na autohtone vrste i zajednice, te mogućnosti kontrole. Sustavna istraživanja invazivne flore Hrvatske započeta su relativno nedavno, stoga Hrvatska uglavnom oskudijeva znanstvenim radovima ove tematike. U ovom radu istražene su potencijalne alelopatske sposobnosti pojedinih invazivnih vrsta, povezanost načina rasprostranjivanja i okolišnih čimbenika, razina fenoplastičnosti i utjecaj na CSR strategije, te odnos izmeñu CSR strategija invazivnih vrsta i prostorne heterogenosti staništa. Kod pojedinih invazivnih vrsta uočen je trend inhibicije nicanja i rasta klijanaca pšenice i gorušice, odnosno postojanje alelopatskog potencijala. Istraživanje na Medvednici pokazalo je da okolišni uvjeti mogu utjecati pojavljivanje odreñenih tipova rasprostranjivanja, te da su anemohorne invazivne biljke češće rasprostranjene u područjima s većom nadmorskom visinom, dok antropohorne biljke češće dolaze u područjima s većom duljinom putova i cesta. Na primjeru vrste Erigeron annuus utvrñeno je da pojedine morfološke osobine pokazuju veliku fenotipsku plastičnost, kao i da različite populacije mogu imati različitu CSR strategiju. Osim toga, na primjeru Medvednice je utvrñeno da brojnost invazivnih vrsta raste sa raznolikošću staništa i vrsta, a opada sa nadmorskom visinom. U analizi zavisnosti CSR strategija o heterogenosti staništa izostala je očekivana veza izmeñu većeg udjela vrsta ruderalne strategije s većom heterogenošću staništa.
Na globalnoj razini, invazije stranih organizama predstavljaju jednu od najvećih prijetnji bioraznolikosti. Iz tog razloga, u posljednja tri desetljeća izrazito se intenziviraju istraživanja invazivnih vrsta, a fokus se najčešće stavlja na proučavanje invazivnih vrsta i njihovih staništa, utvrñivanje utjecaja na autohtone vrste i zajednice, te mogućnosti kontrole. Sustavna istraživanja invazivne flore Hrvatske započeta su relativno nedavno, stoga Hrvatska uglavnom oskudijeva znanstvenim radovima ove tematike. U ovom radu istražene su potencijalne alelopatske sposobnosti pojedinih invazivnih vrsta, povezanost načina rasprostranjivanja i okolišnih čimbenika, razina fenoplastičnosti i utjecaj na CSR strategije, te odnos izmeñu CSR strategija invazivnih vrsta i prostorne heterogenosti staništa. Kod pojedinih invazivnih vrsta uočen je trend inhibicije nicanja i rasta klijanaca pšenice i gorušice, odnosno postojanje alelopatskog potencijala. Istraživanje na Medvednici pokazalo je da okolišni uvjeti mogu utjecati pojavljivanje odreñenih tipova rasprostranjivanja, te da su anemohorne invazivne biljke češće rasprostranjene u područjima s većom nadmorskom visinom, dok antropohorne biljke češće dolaze u područjima s većom duljinom putova i cesta. Na primjeru vrste Erigeron annuus utvrñeno je da pojedine morfološke osobine pokazuju veliku fenotipsku plastičnost, kao i da različite populacije mogu imati različitu CSR strategiju. Osim toga, na primjeru Medvednice je utvrñeno da brojnost invazivnih vrsta raste sa raznolikošću staništa i vrsta, a opada sa nadmorskom visinom. U analizi zavisnosti CSR strategija o heterogenosti staništa izostala je očekivana veza izmeñu većeg udjela vrsta ruderalne strategije s većom heterogenošću staništa.
Invasions by alien biota are nowadays recognized as one of the major threats to global biodiversity. Accordingly, intensive studies of invasive species are continuously being performed during the last three decades, mainly focusing on invasive species traits and habitats, their impact on resident species and communities, and their efficient management. Until recently, there was no systematic research of the invasive flora of Croatia; therefore scientific literature on Croatian invasive plants is rather scarce. This study aimed to detect allelopathic potential of selected invasive species, to find connection between dispersal types of invasive flora and environmental factors, to detect the level of fenotypic plasticity and its impact on CSR strategies of invasive plants, and to explain the relationship between the occurrence of CSR strategies and habitat heterogeneity. As a result, inhibition of seedling emergence and growth of white mustard and wheat, i.e. allelopatic potential, was found in some cases. Study of Mt. Medvednica has shown that environmental factors can influence the occurrence of dispersal types, whereas anemochory was more common in higher altitudes, and anthropochory was more common in areas with more paths/roads. The example of Erigeron annuus has shown that some morphological traits are largely plastic, and different populations can have different CSR strategies. In addition, the analysis on Mt. Medvednica has shown that the number of invasive species is higher in areas with greater habitat and species diversity, while higher altitudes support less invasive species. The analysis of CSR strategies in dependence of habitat heterogeneity did not confirm the expected connection between R-strategists and greater habitat heterogeneity.
Mavro Vetranović u svom je obimnom i raznorodnom opusu
sintetizirao različite jezično-stilske, motivsko-tematske i strukturalne
osobine tradirane od različitih stilskih formacija i poetičkih sustava.
...Heterogenost i prividnu ambivalentnost njegova opusa isprva
se pokušalo tumačiti biografistički (J. Carić i M. Medini). Poslije
se njegova poetika određivala kao maniristička (N. Kolumbić i
P. Pavličić). Budući da sâm Vetranović nije napisao poetološki
traktat, pa čak ni kakvu posvetu u kojoj bi progovorio o namjeri i
očekivanim učincima djela, a različite poetološke misli (oponašanje
kanoniziranih uzora, pjesnički zanos, astrološki utjecaji na pjesnika,
orfejska snaga pjesništva) razasute u njegovom pjesničkom opusu
zapravo su pjesnički topoi, od iznimne je važnosti njegova Pjesanca
u pomoć poetam. Stoga se u članku pokušavaju detektirati mogući
humanistički i skolastički odrazi u spomenutoj Vetranovićevoj
pjesmi.
Mediteranski pjesnički diskurz u značajnoj se mjeri konstituira na tradicijskome mišljenju. Prije svega to znači kako se kultura formira na ideji legitimacije gdje upravo tradiciji pripada navedeno ...mjesto. Prenošenjem, oponašanjem, parafraziranjem određenog tipa hijerarhije (vrijednosti, ideje, objekta) pa čak i njihovim dekonstruiranjem s jedne se strane napušta ideologijska povijesna prisila dok s druge strane, u procesu petrifikacije, tradicijski diskurzi bivaju postav nove ideološke prakse. Mediteranski diskurz prije svega određuje skup heterogenosti (povijesnih, geografskih, jezičnih itd.) no s nekim zajedničkim vrijednostima koje ih drže relativno zaokruženim sistemom. Unutar tih okvira promatra se pjesništvo Petra Opačića, Srećka Diane te Andriane Škunce.
