Przepis art. 15 Kodeksu spółek handlowych ustanawia wymóg uzyskania zgody zgromadzenia wspólników albo walnego zgromadzenia na dokonanie wskazanych w nim czynności prawnych. Zawarty w przepisie ...katalog ma jednak charakter otwarty, a ustalenie jego zakresu budzi istotne wątpliwości interpretacyjne. W orzecznictwie sądowym wyłącza się z tego zakresu ustanawianie hipoteki, co budzi zastrzeżenia z punktu widzenia reguł wykładni funkcjonalnej, ochrony majątku spółki oraz uprawnień kontrolnych wspólników bądź akcjonariuszy.
Založno pravo na nekretnini kojim se osigurava buduća tražbina koja bi mogla nastati iz odobrenog kredita naziva se kreditna hipoteka, dok se buduća tražbina koja bi mogla nastati iz preuzetog ...poslovodstva, s naslova jamstva ili naknade štete naziva kauciona (jamstvena) hipoteka. U uvodnom dijelu autori daju pregled povijesnog razvitka instituta hipoteke kao i pregled pozitivnopravnih vrela u hrvatskom pravu. Slijedeći zakonsku regulativu autori analiziraju posebice institut kaucione (jamstvene) hipoteke, njenu definiciju i zaštitu, dok u završnom dijelu daju recentan prikaz slučajeva iz hrvatske sudske prakse u ovom području .
Przeobrażenia demograficzne wymuszają na starzejącym się społeczeństwie polskim poszukiwania alternatywnych sposobów oszczędzania na starość. W artykule wykazano problem wyzwań ...społeczno-ekonomicznych posiłkując się przykładem odwróconej hipoteki jako uzupełnienia świadczeń emerytalnych.
The main subject of the discussion concerns issues related to securing tax obligations before issuing a decision setting or determining the amount of tax liability. In such a case, the tax authority ...issues a decision determining the approximate amount of the tax liability (decision on securing), under which the order for the collateral is issued. First, issues related to the expiration and revocation of a decision on securing are discussed. Then, the impact of the revoked decision on the validity of the collateral order is presented, and the effects of the revocation of an administrative act in administrative proceedings on the land and mortgage register proceedings are discussed. The author also attempts to answer the question whether revocation of an administrative act constituting the basis for an entry of a compulsory mortgage may constitute a new fact or evidence in the appellate proceedings concerning the land and mortgage register.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, PRFLJ, UL, UM, UPUK
U članku se daje povijesni prikaz razvoja postupka upisa brodova (uz osvrt na upis jahti i brodica) i instituta hipoteke na brodu. Istaknuta je važnost razvoja hipoteke od koncepta ugovornog založnog ...prava, koje je vjerovniku omogućavalo pravo na naplatu svoje tražbine samo putem sudske prodaje broda, do hipoteke uvedene Pomorskim zakonikom iz 2004., koja se po sadržaju prava vjerovnika u cijelosti izjednačila s engleskim mortgageom. Uvedena je tzv. javnobilježnička hipoteka koja se zasniva u postupku javnobilježničkog osiguranja tražbine. Pomorskim je zakonikom određeno da je ugovor o hipoteci, koji ispunjava sve zakonom propisane uvjete, ovršna isprava temeljem koje se može provesti ovrha. Zadnjim izmjenama Pomorskog zakonika iz 2019., ovrha na temelju takvog ugovora ili isprave o hipoteci može se provesti i bez potvrde ovršnosti.
Postupak upisa brodova i hipoteka u početku je bio složen upravnosudski postupak. Pomorskim zakonikom iz 1994. ukinuta je nadležnost trgovačkih sudova u postupku upisa.
Do izmjena Pomorskog zakonika iz 2019. godine pomorski objekti upisivali su se u zasebne upisnike, i to prema vrsti pomorskih objekata i prema sjedištu lučkih kapetanija. Tako su se brodovi upisivali u upisnik brodova kod lučke kapetanije nadležne prema prebivalištu odnosno sjedištu vlasnika broda. Brodovi i jahte u gradnji upisivali su se u posebne upisnike brodova odnosno jahti u gradnji.
Članak navodi kriterije za upis brodova koji su se tijekom razdoblja od donošenja prvog hrvatskog Pomorskog zakonika do zadnjih izmjena Zakonika mijenjali.
Cilj je zadnjih izmjena Pomorskog zakonika iz 2019. bio osuvremenjivanje upisnika brodova kako bi upis broda u hrvatski upisnik bio učinkovit te da bi zadovoljavao potrebe vlasnika brodova, poslovođa, brodara i financijskih institucija. U organizacijskom smislu, to se postiglo uvođenjem jedinstvenog upisnika za sve pomorske objekte. Novina je poseban status uveden za brodove u međunarodnoj plovidbi i jahte dužine 24 i više metara u međunarodnoj plovidbi za čiji je upis, kao i za upis hipoteka na njima nadležna lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za upis ili ministarstvo nadležno za pomorstvo. Time se za ovu vrstu plovila odstupa od općeg načela nadležnosti prema prebivalištu ili sjedištu brodovlasnika ili vlasnika/korisnika jahte. Postupak se za ova plovila provodi bez odgode. Kao pravni osnov za upis prava vlasništva prihvaćena je jednostrana javnobilježnička isprava koja sadrži sve elemente glavnog ugovora, po uzoru na Bill of Sale, bez potrebe podnošenja glavnog ugovora. Nadalje, isprave na engleskom jeziku potrebne za upis prihvaćaju se bez prijevoda na hrvatski jezik.
Radi pojednostavljenja postupka znatno je smanjen broj isprava koje se prilažu zahtjevu za upis. Uvedena je elektronička isprava koja se, ako je izdana sukladno odredbama propisa o elektroničkim ispravama, smatra izvornikom isprave.
Novina u Zakoniku elektroničko je poslovanje jedinstvenog centraliziranog upisnika brodova. Zaprimanje zahtjeva dostavljenog elektroničkim putem evidentirano je u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje ministarstva nadležnog za pomorstvo.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Koncesije otvaraju vrlo osjetljiva politička, ekonomska i pravna pitanja u mnogim
državama svijeta. Samo definiranje pojma koncesije često je komplicirana i
ne sasvim jasna zadaća. OECD je prihvatila ...definiciju koncesije kao: ’’davanje
prava privatnom trgovačkom društvu da može gospodarski upravljati određenom
infrastrukturnim uslugama i za to zarađivati naknadu. Koncesionar dobija u posjed
određene objekte (ali vlasništvo na tim objektima ostaje u rukama države) te
ih koristi u svrhu obavljanja određene djelatnosti ili usluge sukladno odredbama
ugovora’’.2
Hrvatsko pravo definira koncesije načelno kao pravo stečeno temeljem ugovora
o koncesiji, a sukladno uvjetima sadržanim u odluci o davanju koncesije (koju je
donijelo odgovarajuće upravno tijelo), a u odnosu na pomorsko dobro, specifično,
kao pravo državne vlasti da može dio pomorskog dobra, koje je inače dobro izvan
pravnog prometa (res extra commercium), isključiti iz opće uporabe bilo dijelom ili
u cijelosti, i dati ga fizičkoj ili pravnoj osobi na gospodarsko korištenje sukladno
određenim prostornim planovima. Građevine i drugi objekti izgrađeni na pomorskom
dobru čine njegov sastavni dio.
Zakonom je jasno određeno da nikakva stvarna prava nisu dopuštena na pomorskom
dobru, uključivo i na objektima izgrađenima na njemu.
Projekti na pomorskom dobru često uključuju velike infrastrukturne projekte,
razvoje luka i marina, koji iziskuju značajna financijska sredstva. Banke koje financiraju takve projekte zahtijevaju organiziran i transparentan
zakonski okvir koncesija, slobodu ugovaranja, pravnu zaštitu svih strana uključenih
u projekt (uključivo i mogućnost međunarodne arbitraže).
Takvi se projekti uobičajeno financiraju putem modela projektnih financiranja
koja zahtijevaju značajni ulog kapitala i uključuju veliki broj sudionika kao što
su banke, građevinske firme, investitori, upravitelji projekata, razni dostavljači i
izvršitelji raznih usluga, javni sektor, itd. Projektna finaciranja ovise u cijelosti o
prihodu kojeg ostvaruje sam projekt, a koji prihod je jedini izvor otplate kredita, te
o ‘’dostupnosti za banku prihvatljivih instrumenata osiguranja na bazi imovine i
prihoda koncesionara, uključivo i pravo ‘step-in’, te mogućnosti državnih jamstava
za uredno ispunjenje obveza preuzetih od strane davatelja koncesije’’.
Svrha instrumenata osiguranja (uključivo i cesije prava koncesionara iz raznih
projektnih ugovora) za ispunjenje koncesionarevih kreditnih obveza je da u
slučaju neispunjenja koncesijskih obveza banka može ‘’uskočiti’’ u projekt i preuzeti
kontrolu nad njime kako bi ga dovela do kraja (umjesto ovrhe instrumenata
osiguranja). Zbog toga su projektni ugovori, uključivo ugovor o koncesiji, na prvom
mjestu, od izuzetne važnosti za banku.
Uobičajeno je da instrumenti osiguranja ne imovini koncesionara ne uključuju
hipoteku na objektima projekta izgrađenima na pomorskom dobru. Hrvatsko
pravo ne dopušta zasnivanje hipoteke na pomorskom dobru. Međutim, to nije prepreka
bankama da financiraju projekte na pomorskom dobru. S aspekta projektnih
financiranja nije potrebno mijenjati zakon da bi se dopustilo osnivanja hipoteke na
pomorskom dobru. Drugi, naprijed navedeni instrumenti osiguranja osnovani u
korist banaka, uključivo i izravni ugovori, dovoljni su bankama da bi učinkovito
kontrolirale projekt k ojega financiraju.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Artykuł porusza problematykę obowiązku informacyjnego poprzedzającego zawarcie umowy odwróconego kredytu hipotecznego. Usługa ta z założenia adresowana jest do osób starszych, które poszukują sposobu ...na zwiększenie dochodów ponad środki uzyskiwane ze świadczeń emerytalnych. W opracowaniu poddano analizie regulacje ustawowe normujące przedkontraktowe obowiązki informacyjne kredytodawcy wobec potencjalnego kredytobiorcy, które ograniczają się w zasadzie do przekazania formularza informacyjnego. Rozważania prowadzą do wniosku, że ustawowy obowiązek informacyjny jest niedostosowany do specyfiki kredytobiorców.
PDF
