Cilj je ovoga članka predstaviti osnovne pojmove digitalne humanistike u vezi s glazbom i muzikologijom, kao i pojam digitalne muzikologije, kako bi se potaknulo korištenje novih istraživačkih ...mogućnosti koje ovo područje nudi. U pregled su uključena sljedeća područja: programi za pisanje nota, uključujući optičko prepoznavanje glazbenih zapisa; tehnički standardi MIDI i MP3; baze podataka; računalne aplikacije za istraživanje glazbe; te sustavi za pristupanje podacima o glazbi. Za svako područje ponuđeni su osnovni izvori i materijali te su predstavljene neke od aktualnih aktivnosti i projekata.
The article discusses the relationship between universities as the idea of realizing scientific and technical possibilities of “progress” and “development” of man at the end of metaphysics and that ...which arises from understanding the technosphere as the rule of “artificial intelligence” and “artificial life” through the analysis of four basic concepts of cybernetics: information-feedback-controls-communications. By critically analyzing relevant approaches to this problem within the poststructuralist circle of thought from Jean-Francois Lyotard to Jacques Derrida, the author shows that preserving the “essence” of what we call the humanities as a thought-saying “on” the existential openness of man can only be done by its reduction to biogenetic processes. When life, in its last possibility of spiritualization, becomes an autopoietic system that loses the features of uniqueness and uncertainty in the technologization of Being and instead becomes singularity and calculability, the knowledge of the “cybernetic difference between man and the world” requires a radical transformation. But not the transformation of science and its historical and epochal place of world history as is the idea of the university from Humboldt to the so-called Bologna reforms. The last transformation with which the Western metaphysics as an onto-theo-cosmo-anthropology loses its own “essence” concerns the realization of the possibility of what Friedrich Nietzsche intended for the idea of man - to be a bridge between an “animal” and “superman.” The article intends to reconsider the consequences of the new paradigm of technological structure of “artificial life” for the future of the idea of the university and possibly new “missions” of the humanities in that context.
U prilogu se otvaraju pitanja načina upletanja ideologije u znanstveni diskurs. Ona se raspravljaju kroz usporedbu dvaju tekstova političke tematike koji razvijaju interes za sport, a metodološki su ...upu#eni na analizu medijskog sadržaja i diskursa. U prvome od njih, promovirano se viđenje kategorije identiteta iščitava kao ideologizacija identiteta, a davanje glasa stanovitim ideologijama, praćeno metodologijom lišenom ikakve interpretacije, tumači se kao oznanstvenjenje ideologije. U drugome pak tekstu, teorijska artikulacija teza i kritička interpretacija građe upozoravaju na mogućnost drukčijega znanstvenog pristupa temama, akterima i događajima s političkim predznakom. Temeljni je, naime, postulat znanstvenog rada proširivanje i produbljivanje znanstvene spoznaje, a ne zagovaranje vrijednosnih sudova, što vrijedi i kad je rije! o visokonarativiziranim tekstovima humanističke provenijencije. Zamućivanje granica među tim načelno različitim orijentacijama može se objasniti kao plod intencije da se znanstveni rad pretvori u instrument neznanstvenih interesa. Takva intencija nalaže pojačanu osjetljivost i unutar hrvatske etnologije i kulturne antropologije, čija se analitičnost i kritičnost ne bi smjele usmjeravati samo na predmet istraživanja, nego i na vlastitu znanstvenost podjednako. Inače raste opasnost da se ideologije iz sfere stvarnosti perpetuiraju u sferi znanosti, odnosno onoga što se za nju izdaje.
SLOVENIAN SPATIAL ORIENTED LITERARY STUDIES AND LITERARY INTERPRETATION
The paper examines how to interpret literature from the viewpoint of modern spatially oriented literary studies, more ...precisely, of its Slovenian academic ver-sion, which has established in the last decade. It draws on the tradition of literary geography from the beginning of the 20th century and updates it theoretically and methodologically with the concepts of postmodern spatial humanities. It is pro-ductively connected with the empirical studies of literature (ELW), which have a longer tradition in Slovenia, especially through the conception of literature as a social system. Slovenian spatially oriented literary studies are based on a particu-lar hypothesis about mutual influences between geospace, understood as a mesh of physical-natural and social conditions, and literature, understood as a literary communication. Slovenian literature is interpreted primarily through space. In literary studies, various types of spatial data come to the fore, which are, on the one hand, mainly relate to biographies of writers and the infrastructure of media and institutions, and, on the other, to literary texts that refer to geospace. Thematic literary maps – created using geographic information system technology (GIS) – are used to present, analyse and interpret the relations between geospace and the “life paths” of the most prominent Slovenian writers.
Podjela znanosti je znanstveno-političko pitanje uređenja i funkcioniranja institucija u kojima se znanstveno znanje stječe, predaje i primjenjuje. Humanističke i društvene znanosti bave se čovjekom, ...tj. stvarima čovjeka u interesu čovjeka. Teologija ga uzima u krilu stvorenja u perspektivi njegova odnosa s Bogom. U članku se ističe specifičnost tog odnosa i posljedice koje odatle proizlaze za shvaćanje čovjeka i njegova života; upozorava se na osporavanje tog pristupa u kontekstu prirodoznanstveno intonirane i tehnicizirane suvremene kulture; na kraju se tematiziraju intelektualni i kulturalni izazovi s kojima je pritom teologija suočena te se ističe važnost njezina priloga u suvremenim raspravama u kojima je u pitanju čovjek. Kroza sve to u članku se zastupa uvjerenja da vjernička religiozna opcija širi pogled na čovjeka i otvara nove perspektive njegova razumijevanja te se pledira u prilog neodrecivog mjesta teologije u humanističkim znanostima i za njezinu otvorenost kritici i raspravi o stvarima čovjeka radi čovjeka.
The division of science is a scientific and political question of constitution and functioning of institutions in which scientific knowledge is acquired, presented and applied. Humanities and social science deal with human i.e. with the matters of human in the interest of human. Theology takes him in the lap of creatures in the perspective of his relation to God.
This article emphasises the specificity of this relation and the consequences which arise out of it for the understanding of human and his life; it warns that such an approach in the context of scientifically intoned and technicistic contemporary culture is contested. In the end it deals with intellectual and cultural challenges theology is faced with and points out the importance of its contribution to contemporary disputes concerning human. Throughout all of this the article represents the convictions that the believers religious option broadens the prospect of man and opens new perspectives of understanding him so it pleads for an indisputable place of theology as one of the humanities and its openness to critic and debate about the matters of man for man.
Vodeći se razmišljanjima Nurie Rodríguez Ortega i Pamele Fletcher, u tekstu se razmatra odnos digitalne i tradicionalne povijesti umjetnosti kroz traženje dodira povijesti umjetnosti i računalnih ...tehnologija. Fokusirajući se na povijesne iskaze vrijednosti koje dijele digitalna humanistika i digitalna povijest umjetnosti, poput interdisciplinarnosti ili timskog i kolektivnog rada, analiza manifestacije tendencije 4 (kolovoz 1968. – kolovoz 1969.) s podnaslovom Kompjuteri i vizuelna istraživanja usredotočena je na doprinose znanstvenika i inženjera koji su aktivno sudjelovali u njezinoj organizaciji. Njihovi doprinosi programskim smjernicama manifestacije, kao i upotreba računala za vizualna istraživanja, promatrani su s obzirom na javnu dostupnost novih tehnologija te položaj tadašnje Jugoslavije u svjetskoj raspodjeli moći.
Avtorica obravnava usklajenost formalne izobrazbe z zaposlitvijo, ki je različna na različnih področjih dela in v različnih evropskih državah. Zaposlenost na svojem področju diplomantom omogoča, da ...ostanejo na delovnem mestu. Omogoča jim tudi boljši zaslužek. Za boljšo usklajenost izobrazbe z zaposlitvijo je pomembno izobraževanje odraslih in tudi to, kar počnemo v »resnem prostem času«. V nadaljevanju razprave Dušana Findeisen predstavi zbrana pričevanja o tem, kako individualizirano poteka življenjska in poklicna pot diplomantov s področja družboslovja in humanistike, in o pomenu izobraževanja odraslih pri tem.
U radu se predstavlja novi projekt Digitalni etimološki rječnik najstarijega finskog leksika (sveučilište u Helsinkiju, financira ga zaklada Kone) i prikazuje trenutačno stanje i izazovi (posebno u ...vezi s digitalizacijom) koji stoje pred etimološkim izvorima za finske i uralske jezike općenito. također se pokazuje kako se masovna podrška može primijeniti u etimologiji i kako prikazana platforma može biti upotrijebljena u etimološkoj leksikografiji drugih jezika i jezičnih porodica.
U radu se predstavljaju nedavni pomaci u tehnologiji prepoznavanja rukopisnoga teksta (HTR) namijenjenoj hrvatskoglagoljskim rukopisnim i ranim tiskanim knjigama. Nakon opisivanja općih načela ...strojne obuke HTR modela, iznose se značajke načela strojnoga učenja u platformi Transkribus, pogotovo modeli korištenja latinice u preslovljavanju glagoljskih tekstova. Pri tome se u većini slučajeva ispravno preslovljavaju ligature i razrješuju kratice. Dobivena čestota pogrešaka je manja od 6%, poput uobičajene čestote pogrešaka kada preslovljavanje provode stručne osobe. Primjena HTR modela u prvom stadiju preslovljavanja može uštedjeti puno vremena pri pripremi i uređivanju rukopisa za objavu, zahvaljujući pretraživanju (pretrazi po ključnim riječima), pa čak i neispravno HTR preslovljavanje može biti korišteno za različite raščlambe. Modeli su javno dostupni posredstvom platforme Transkribus. Potičemo sve znanstvenike koji obrađuju glagoljske rukopise i rane tiskane knjige da se njima koriste.
Klasično-humanistična izobrazba, ki jo je dajala humanistična (klasična) gimnazija, je že v času Avstroogrske doživljala številne napade s strani reformističnih struj. Po koncu l. svetovne vojne in ...ustanovitvi nove države je nekaj časa vladalo zatišje; kmalu pa so se ti napadi nadaljevali. Zato so zagovorniki klasične gimnazije l. 1920 ustanovili Društvo prijateljev humanistične gimnazije, ki se je postavilo v bran nasprotnikom klasike, si prizadevalo za ohranitev obeh klasičnih jezikov v šolskem sistemu ter skrbelo za uveljavljanje antične misli in antičnega humanizma v javnosti.
PDF
