Digitalna povijest umjetnosti najčešće se dovodi u vezu s digitalnim alatima koji se primjenjuju za obradu velikog broja podataka, a praćeni su sučeljima za vizualizaciju koja omogućavaju da se ...rezultati vide tako što se otkrivaju uzorci. Time vizualizacija podataka dobiva jednu od ključnih uloga u analizi velike količine podataka. Postavlja se pitanje na koji se način vizualizacija može primijeniti na interpretaciju umjetničkog rada kao specifične „informacije“, a ne samo u analizi velike količine podataka. Teza teksta jest da je jedan od načina za kvalitativno unaprjeđenje interpretacije povezivanje vizualizacije s teorijom mreža koja korespondira s metodologijama digitalne humanistike, ali i sa suvremenom umjetnošću.
Novi mediji su otvorili nove mogućnosti u području obrazovanja, koje počivaju na inherentnim karakteristikama novih medija poput interaktivnosti i nelinearne naracije. Koncept društvenih “web 2.0” ...medija je omogućio korisnicima web-stranica da se od običnih korisnika transformiraju u kreatore informacija. Međutim, prijašnje studije su sugerirale da web 2.0 mediji nisu dovoljno integrirani u obrazovanje zbog nedostatka modeliranja za takvu integraciju i nedostatka opisa najboljih praksi integriranja. Kako bi pružili jedan takav model i slučaj studija integracije web 2.0 medija u obrazovanju, mi smo adaptirali model informacijskog ponašanja za dizajniranje aktivnosti učenja na jednom kolegiju na našem sveučilištu. Naša pretpostavka je bila da povezivanje kulture participacije u web 2.0 medijima s konceptima distribuirane kognicije i kreativnosti može biti efikasan način da se dizajniraju ambijenti učenja koji podržavaju kreativnost. Studij slučaja je potvrdio da korištenje web 2.0 alata može podržavati kreativnost u učenju. Međutim, nije dovoljno samo uposliti web 2.0 alate budući da stupanj kreativnosti ovisi o načinima kako se ti alati koriste. Ako interaktivnost medija nije u potpunosti iskorištena, i ako se umjesto toga alati koriste za jednosmjernu komunikaciju, mala je šansa da će takvi mediji stvoriti prostor za distribuiranu kreativnost.
Ovaj članak predstavlja dio doktorskog rada koji se fokusira na njemačku recepciju djela Messa da Requiem Giuseppea Verdija. Korpus teksta sadrži 320 tekstova iz njemačkih novina i glazbenih časopisa ...u razdoblju prvih nastupa u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj (1874-1878). S obzirom na to da su autori uglavnom nepoznati, a korpus se sastoji od heterogenih tekstova, u radu se predlažu dva načina olakšavanja historiografskoga rada. Prva je ideja analizirati metapodatke kako bi se upoznali sa strukturama korpusa, što je ilustrirano pregledom relevantnih publikacija i njihovih različitih geografskih područja. Druga ideja temelji se na semantičkim subjektima u tekstovima, kao što su osobe, mjesta, skladbe i izvedbe, a naziva se »horizontalno čitanje«, svrha kojeg je okupiti sve kontekste jedne zajedničke referentne točke u svim tekstovima (npr. početak skladbe) i usporediti ih jedne s drugima kako bi se upoznali s mogućim aspektima recepcije, kao i s općim tendencijama ili individualnim interpretacijama. To je prikazano kroz dva dijela, Mors stupebit iz Dies irae, te Requiem aeternam s početka Messa da Requiem. Ovi dijelovi bili su sagledani vrlo različito: dok je kritičare zaprepastio Mors stupebit, Requiem aeternam je, čini se, savršeno pogodio utješnu notu za kojom je njemačka glazbena estetika žudila. Oba pristupa podržavaju izradu povijesne naracije i dovoljno su fleksibilna da ih se prilagodi bilo kojoj definiranoj točki podataka.
Rad opisuje specifičnosti istraživačkog rada humanističkih znanstvenika s naglaskom na potragu za znanstvenom literaturom te objašnjava zašto su humanisti nešto kasnije od drugih znanstvenika ...započeli koristiti elektroničke znanstvene izvore. Autorica donosi klasifikaciju elektroničkih izvora za povjesničare i raspravlja o najvažnijim predstavnicima svake vrste e-izvora, njihovim prednostima i ograničenjima. Nadalje, upućuje na znanstvene knjižnice (općeznanstvene, visokoškolske, specijalne) kao mjesta koja stvaraju svoje elektroničke zbirke, osiguravaju pristup drugim elektroničkim zbirkama i humanistima nude i tradicionalne i nove usluge kao pomoć u snalaženju u suvremenom informacijskom okruženju.
Istraživanja genetičara u Hrvatskoj, posebice profesora Jurića i Primorca,
pokazala su da je današnja hrvatska populacija genetički 50%
nasljednica izvornog stanovništa (haploidna grupa I ...“Croatian”), 25%
slavenskog (R1A “Slavic”) i 25% “ostalog” gdje je najprominentnija
grupa “Basque” (R1B). Što to nači za istraživanja na području hrvatske
humanistike i društvenih znanosti?Ne mnogo, jer prirodni geni ne igraju
osobitu ulogu u formiranju glavnih duhovnih markera – jezika i kulture.
Ipak postoji prostor za dobro smišljene zajedničke pothvate, no za njih
nam treba prvo i prvo međusobno razumijevanje i tolerancija. Kako je
lijepo napisao oko 1650. Blaise Pascal, ljudi posjeduju ili l’esprit de finesse
(humanizam) ili l’esprit de géometrie (prirodne znanosti) i ti se
“duhovi” teško sporazumijevaju. Srećom, pojedinaca koji posjeduju oba
bilo je tijekom povijest, od Aristotela do Einsteina, a sam Pascal je sjajan
primjer takva svestrana uma.
Autorica je u Cape Bretonu (Nova Scotia, Kanada) inicirala digitalni multimedijalni istraživački projekt, kojemu je glavna sastavnica mrežni portal diversitycapebreton.ca. Kontinuirano se razvija u ...tijesnoj suradnji sa samim zajednicama o kojima je riječ — onima podrijetlom iz istočne i srednje Europe, a obuhvaća digitalni repozitorij, virtualno uključivanje u njihove svjetove i druge interaktivne edukativne sadržaje. Namjera mu je nadoknaditi manjak u postojećim interpretacijama baštine Cape Bretona, usredotočenima na škotske i akadske karakteristike, predočujući raznolikost etnokulturnog profila ovoga otoka. Korisnici portala mogu pristupiti arhivskom gradivu kao što su fotografije, raznovrsni dokumenti te zvučni i video zapisi. Dostupni su i mnogobrojni interaktivni sadržaji, uključujući prethodno oblikovane izložbe (npr. zbirke usredotočene na glazbu, na povijest zajednica, pa su tu virtualni obilasci izložbenih postava, panoramski obilasci arhitektonske baštine, virtualne šetnje po četvrtima spomenutima u arhivskoj građi), nastavne materijale namijenjene učiteljima i virtualni svijet Cape Bretona po kojem se korisnici, nakon što stvore vlastiti lik, mogu kretati i doći u doticaj sa zvučnom i video građom vezanom uz važne lokacije u regiji. Portal je zamišljen kao široko dostupan živi repozitorij s rastućim fondom građe, što će omogućiti njezinu dugoročnu zaštitu, istraživanje i daljnje osnaživanje dijaloga i razmjene među svim dionicima i drugim zainteresiranim stranama. Takvo multimedijalno istraživanje posjeduje znatan potencijal da potpomogne angažman zajednica jer im pristupa na razumljiv način, povezujući privatnu, obrazovnu i baštinsku sferu. Javljaju se međutim i izazovi istraživanja provedenog uz angažman zajednice i za nju, napose kad istraživač radi s različitim zajednicama i živi među njima. Nadalje, ograničene mogućnosti programiranja te različita infrastrukturna i financijska ograničenja mogu utjecati i na multimedijalne alate. No oni, s druge strane, omogućuju nove i inovativne načine predstavljanja i dijeljena rezultata istraživanja povrh pukog tekstualnog predstavljanja, pohranu i očuvanje prikupljene građe te primjenu istraživanja na dobrobit istraživanih zajednica. Usto takvi alati potiču povezivanje umjetnosti i znanosti te nove tehnološke primjene. Projekt o kojemu je riječ visoko vrednuje sve sudjelujuće pojedince i zajednice, stavljajući naglasak na učenje u oba smjera, izgradnju i dijeljenje informacija te širenja znanja. Predstavlja vrijedan javni izvor o etnokulturnim skupinama koje su u Cape Bretonu aktivne od potkraj 19. stoljeća, no do danas su ostale mahom nevidljive. Osvjetljavajući iz novog ugla što to znači istraživati na atlantskoj obali Kanade, projekt promiče dublje razumijevanje kulturnih identiteta, te time odjekuje i povrh svog nacionalnog konteksta.
U članku posvećenome digitalnoj humanistici autor objašnjava tri stručna i znanstvena projekta: Zanimljiva povijest, Thursday Things and Thoughts (TTT) i Mirror Studies realizirana u proteklom ...desetljeću. Svi su projekti dostupni na internetu i različitim platformama (YouTube, Twitter, projekta web stranica).Ova tri primjera samo su dio praktičnih mogućnosti koje digitalna humanistika nudi u vidu big data ili velikih baza podataka kao što je projekt Mirror Studies, društvenih mreža za promociju znanosti i arheologije kao što je Thursday Things & Thoughs (TTT) te besplatnih i javnodostupnih videomaterijala u vidu Zanimljive povijesti.
The aim of the paper is to identify the underlying assumptions of the digital transformation of research in the field of Glagolitic, and to examine the essential characteristics and significance of ...the AKM laboratories, also known as GLAM Labs. The purpose of this comparison is to analyze the similarities and differences between the AKM laboratory and a specialized digital laboratory designed specifically for researchers in the field of Croatian Glagolitic, using the case study of GlagoLab: portal and digital laboratory for collaborative research and promotion of Croatian Glagolitic. The objective of the research is to demonstrate the existing and planned characteristics of GlagoLab, to compare these characteristics with those of the AKM laboratory, and based on the findings of this comparison, to highlight additional possibilities and prerequisites that must be met to enhance its role as a digital laboratory for the field of Croatian Glagolitic. The study suggests enhancements and expansion of the GlagoLab portal, taking into account theoretical knowledge and understanding of the requirements of researchers in the Glagolitic field. This analysis is anticipated to provide the basis for the development of other specialized AKM laboratories.
U ovom radu predstavljena je ključna uloga metoda digitalne humanistike u očuvanju, istraživanju i revitalizaciji nematerijalne kulturne baštine. U tekstu se sagledavaju metode digitalizacije kroz ...perspektive dokumentacije i upravljanja podacima, zagovarajući standarde koji omogućuju interoperabilnost podataka na razinama strukture, sadržaja, vrijednosti i kodiranja. Rad kritički analizira postojeće podatkovne standarde i konceptualne referentne modele, uzimajući u obzir njihove mogućnosti i ograničenja pri dokumentiranju i predstavljanju nematerijalne kulturne baštine. Predstavljena je i raspravljena tipologija entiteta i procesa vezanih uz nematerijalnu kulturnu baštinu. Elaborirano je i mapiranje identificiranih entiteta i procesa na pojedinačne klase u CIDOC-CRM modelu s obzirom na objavljivanje podataka i semantičku interoperabilnost u kontekstu Semantičkog weba.
PDF
