Sociologija i ideologija Kalanj, Rade
Socijalna ekologija,
11/2009, Volume:
18, Issue:
3-4
Paper
Open access
Ovaj je rad pokušaj retematizacije međuodnosa sociologije i ideologije. U tom se smislu ponajprije navode razlozi zbog kojih se obično smatra da je takav zahvat suvišan i nepotreban. Potom se, ...polazeći od metodičke sumnje u takvo decidirano stajalište, iznose razlozi zbog koji je propitivanje navedenog međuodnosa teorijski relevantno i uvijek otvoreno. Uporišta za tu tvrdnju traže se u teorijama ideologije kakve su formulirali Louis Althusser, Michel Foucault, Norbert Elias i Jürgen Habermas, ali i neki drugi sociološki i fi lozofski mislioci. Osloncem na te teorijske koncepcije nastoji se pokazati neizbježna sprega između sociologije kao znanosti i ideologije kao empirijske činjenice društvenog imaginarija. Zastupa se teza da sociologija, čak i onda kada je scijentistički najsamouvjerenija, uvijek ostaje u „zagrljaju“ ideologije. To dolazi do izražaja ne samo u teorijskoj nego, na određeni način, i u empirijskoj sociologiji. U radu se, s tim u vezi, posebno inzistira na pojmovima društva i regulacije, koji su postali plijenom neoliberalne ideologije i doveli do raznovrsnih ideoloških priklona sociološkog diskursa. Ideologija nije samo puki predmet sociološkog mišljenja i istraživanja nego i skup više ili manje aktualiziranih, više ili manje dominantnih, lažnih ili istinitih ideja koje utječu na to mišljenje i istraživanje.
U polazištu ovog istraživanja dvije su pretpostavke: 1) da književna i kulturna periodika, napose u 19. stoljeću, predstavlja prikladan istraživački model za rekonstrukciju imaginarija pripadajućih ...komunikacijskih zajednica; 2) da tematizacija povijesti u takvim publikacijama otkriva neke od temeljnih atributa identiteta (autopredodžbe) zajednica u kojima su te tiskovine nastale i/ili za koje su bile namijenjene. U središtu je istraživačkog interesa analiza prisutnosti i obrade povijesnih tema u dvama vodećim preporodnim periodicima: Danici ilirskoj i Zori dalmatinskoj. Analiza pokazuje neke očekivane sličnosti – izrazitu prisutnost antiosmanskih i slavenofilskih tendencija – ali i neke u književnoj i kulturnoj historiografiji manje isticane ili elaborirane razlike kad su u pitanju druge povijesne teme poput upada Mongola u hrvatske zemlje 1242. godine, napoleonskih ratova i tematizacije mletačke povijesti. U konačnici Zora dalmatinska za razliku od Danice ilirske pokazuje izraziti interes za vlastitu »regionalnu«, dalmatinsku povijest.
U radu se, prvo, kratko izvješćuje o predodžbama Indije u starijoj hrvatskoj književnosti, a zatim se analizira roman Barlaam i Jozafat, kristijanizirana verzija života Buddhina. Roman je zapisan u ...dubrovačkom kodeksu Dubrovačke legende u 17. stoljeću, ali mu je provenijencija medievalna. Najvjerojatnije je preveden/prerađen s nekog talijanskog pučkog predloška. Naracija u romanu kompleksno je strukturirana, s brojnim pripovjedačima, a česti su u tekstu i brojni sekundarni žanrovi (eshatološke vizije, alegorije, poučne priče i drugo). Nakon naratološke analize samog romana slijedi usporedba s Buddhinim životopisom, poveznice i razlike, te se pokazuju modusi transpozicije budističkog izvornika na kršćanski zapadnjački kôd i ističu razlike između istočnjačkog i zapadnjačkog načina mišljenja i svjetonazora. Barlaam i Jozafat nije samo narativno kompleksan roman nego je i prvo tekstualno svjedočanstvo zapadnjačkog protoorijentalizma u hrvatskoj književnosti.
Proces raspada jugoslavenske države pratili su socijalni konstrukti Drugoga. Stereotipi, predrasude i stigme, koji su bili prisutni i u socijalističkom razdoblju, multiplicirani su u tranzicijskome i ...osobito ratnome vremenu. Simbolički imaginarij posebno je opterećen nacionalnim/nacionalističkim konstrukcijama zbilje na bivšemu jugoslavenskom sociopolitičkom prostoru, uključujući i Hrvatsku. Pritom je, kao zamjena za socijalističku ideologiju, snažno aktiviran nacionalni identitet. Favoriziranjem etnonacionalnoga identiteta u odnosu na sve ostale subidentitete u sociopolitičkom i simboličkom prostoru s prevladavajuće etničkim modelom nacije potisnuti su demokratski procesi, a na javnoj sceni na djelu je bila autoritarna nacionalna država. Stvoreno je kulturno i sociopsihološko ozračje pogodno za aktiviranje etničkih/nacionalnih stereotipa, predrasuda, a onda i stigmatizacije Drugih. U Hrvatskoj su u simboličkom, a djelomično i u praktičnopolitičkom prostoru aktivirani »ustaše« i »četnici«, što je samo pojačalo međusobnu stigmatizaciju Hrvata i Srba. Različiti akteri u ratnim su sukobima aktivirali simbolički imaginarij za svoje (često vrlo različite) ciljeve, a veličina zloporabe nacionalnoga ovisila je o (ne)legitimnosti političkih ciljeva i ponašanja političkih i vojnih organizacija i pojedinaca prema Drugima u danim situacijama. Empirijsko istraživanje provedeno u zapadnoj i istočnoj Slavoniji, Baniji i Dalmaciji na populaciji Hrvata starosjedilaca, Srba starosjedilaca i useljenika pokazuje da je stigmatizacija nacionalno Drugoga uvelike prisutna u prijeratnome razdoblju te da se intenzivirala u ratnome a vrhunac dosegnula u poslijeratnom razdoblju. Sve to otežava (re)konstrukciju lokalnih zajednica na bivšim ratnim prostorima. Postupna dekontaminacija sociopsihološkoga ozračja označit će odmak od ratnih »slika« i etničke čistoće države te okretanje prema multietničkoj koegzistenciji i tolerantnijemu komunikacijskom ozračju.
U ovom se radu, na temelju etnografskih podataka prikupljenih na regionalnim Instagram profilima koji promoviraju dolinu rijeke Ruhr, istražuju društveno-simboličke značajke karizme kao resursa kojim ...civilni akteri raspolažu u kontekstu upravljanja u postindustrijskom okruženju. Karizmatični korisnici Instagrama ne koriste prošlost samo kao resurs za figurativne prakse nego je i simbolički mijenjaju, kombinirajući je s elementima proizašlim iz kulturnog repertoara Berlina kao modela kreativnog grada. U socioekonomskoj preobrazbi doline rijeke Ruhr sudjeluju korisnici Instagrama kao i regionalni akteri u javnom marketingu, a objema je skupinama cilj stvoriti novi ekonomski imaginarij regije. Ipak, karizmatični korisnici Instagrama nova značenja žele generirati razigranim propitkivanjem i transformacijom industrijskih objekata u regiji, dok se akteri u javnom marketingu prvenstveno bave time kako potaknuti kulturni razvoj regije po uzoru na Berlin, budući da Berlin i dolinu rijeke Ruhr povezuje slična industrijska prošlost.
Tekst se bavi problematizačijom teze o kraju ideologije koja je izvedena iz okolnosti pedesetih godina i ostala kao referentni stereotip svih kasnijih razmatranja o funkciji ideoloških čimbenika ...društvenog života. Nakon povijesne rekonstrukcije samog pojma ideologije, iznose se argumenti koji dokazuju da je taj pojam jedna od “velikih priča” modernosti koja je doživljavala svoje metamorfoze kao i samo moderno društvo. Teza o kraju ideologije nije ništa drugo nego nova “velika priča” jer ideologija živi u suvremenom društvenom iskustvu i obavlja tri ključne funkcije: disimulacijsku, legitimacijsku i integracijsku. Može se govoriti o kraju ili krizi totalnih ideologija, ali i o vrlo vitalnom pluralizmu posebnih ideologija kao svrsishodnih sklopova ideja koje tvore dio ljudskih uvjerenja, orijentacija i simboličkih imaginarija.
