Cilj rada je opisati ekološki princip uzgoja industrijske konoplje u svrhu proizvodnje cvata, odnosno CBD ulja. Kanabidiol (CBD) je jedan od 113 kanabinoida konoplje koji se sintetizira u cvatu ...biljke, nije psihoaktivan. U proizvodnji CBD ulja kao sirovina se koristi cvat neoplođene ženske biljke, stoga se sve muške biljke moraju prije cvatnje ukloniti iz usjeva. Konoplja za cvat se uzgaja u rijetkom sklopu da biljke više granaju i daju cvat bogat CBD-om. Pritom se mijenjaju njezina morfološka i fiziološka svojstva. Tehnologiju proizvodnje konoplje za cvat treba prilagoditi sorti, korištenom repromaterijalu (sjeme ili presadnice), mjerama njege usjeva te pravilima ekološke proizvodnje. Prilikom uzgoja konoplje za cvat često se primjenjuje tehnika zakidanja vegetativnog vrha (pinciranje) da bi se dobio veći prinos cvata po biljci. Berba cvata obično se obavlja ručno da se održi kvaliteta proizvoda. Osim pozitivnog učinka na okoliš, ekološka proizvodnja daje proizvodu dodatnu tržišnu vrijednost. CBD ulje se dobiva ekstrakcijom cvata konoplje, najčešće pomoću ugljikovog dioksida. CBD ulje je vrlo cijenjen proizvod na svjetskom tržištu, a koristi se u terapeutske i terapijske svrhe. Osim CBD ulja na našem tržištu se nalaze i drugi proizvodi na bazi CBD-a kao što je CBD pasta, CBD ulje s terpenima, suhi cvat konoplje, čaj od cvata konoplje te razni kozmetički proizvodi na bazi CBD ulja. Osnova proizvodnje ekoloških proizvoda u Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji (EU), određena je Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda, uključujući sve relevantne provedbene uredbe s važećim izmjenama i dopunama i relevantnim nacionalnim propisima s važećim izmjenama i dopunama.
The aim of paper is description of organic cultivation of industrial hemp for flower production, i.e. CBD oil and to present the range of products based on CBD. Cannabidiol (CBD) is one of the 113 hemp cannabinoids synthesized in the flowering plant, it is not psychoactive. For the production of CBD oil, the flower of an unfertilized female plant is used as a raw material, so all male plants must be removed from the stand before flowering. Hemp for inflorescence is grown in a low plant density so that the plants can develop more branches and produce inflorescence rich with CBD. At the same time, its morphological and physiological properties change. The technology of hemp production for inflorescence should be adapted to the variety, the reproduction material used (seeds or seedlings), crop care measures and the rules of organic production. When growing hemp for inflorescence, the technique of cutting off the vegetative top (topping) is often applied in order to obtain a higher yield of inflorescence per plant. Inflorescence harvest is usually done by hand to maintain the quality of the product. In addition to the positive effect on the environment, organic production gives additional market value to the product. CBD oil is obtained by extracting hemp flowers, usually using carbon dioxide. CBD oil is a highly valued product on the world market, and it is used for therapeutic purposes. In addition to CBD oil, there are other CBD-based products on our market, such as CBD paste, CBD oil with terpenes, dry hemp flower, hemp flower tea and various cosmetic products based on CBD oil. The basis for the production of organic products in Croatia, i.e. the European Union (EU), is determined by Regulation (EU) 2018/848 of the European Parliament and Council on organic production and labeling of organic products, including all relevant implementing regulations with valid amendments and relevant national regulations with valid amendments.
Industrijska konoplja se uzgajala prvenstveno kao sirovina za izdvajanje vlakna iz stabljike. Proizvodnja industrijske konoplje u Hrvatskoj zauzimala je u prvoj polovini 20. stoljeća je između 8.000 ...i 12.000 hektara. Najveće uzgojne površine bile su 1949. godine kada se industrijska konoplja uzgajala na oko 21.000 ha. Šezdesetih godina prošlog stoljeća industrijska je konoplja uzgajana na prosječno 7.165 ha, s prosječnim prinosom suhe stabljike 5,81 t ha-1 i vlakna od 0,88 t ha-1. U narednom desetljeću (1970.-79.), površine su se smanjile na prosječno 2.331 ha, a još manje industrijske konoplje bilo je zasijano u 1980.-im, odnosno prosječno 1.131 ha. Premda su površine smanjene, prinos stabljike povećao se na prosječno 8,79 t ha-1 (1980.-89.). Devedesetih godina prošlog stoljeća proizvodnja industrijske konoplje za izdvajanje vlakna postupno je napuštena u Hrvatskoj. Prema statističkim podacima, zadnje površine pod industrijskom konopljom namijenjenom za izdvajanje vlakna bile su 1995. godine na svega 30-ak hektara. U Slavoniji i Baranji u prvoj polovini 20. stoljeća veće kudjeljare bile su u Vukovaru, Vladislavcima, Osijeku i Dardi, dok su u drugoj polovini 20. stoljeća veliki pogoni bili u Viškovcima i Črnkovcima. Najduže je radila kudjeljara u Črnkovcima. Danas se industrijska konoplja uzgaja u Hrvatskoj prvenstveno zbog sjemena i/ili cvijeta iz kojih se izdvaja ulje. Promjenom zakona u Hrvatskoj, od 2019. dozvoljeno je koristiti cijelu biljku, što će zasigurno dovesti do razvoja novih proizvoda i proširiti interes poljoprivrednih gospodarstava za proizvodnjom i preradom industrijske konoplje.
The production of industrial hemp was primary for fiber extraction. In Croatia in the first half of the 20th century approximately occupied between 8,000 and 12,000 hectares. The largest sown areas were in 1949 when industrial hemp was grown on about 21,000 ha. In the 1960s, industrial hemp was grown on an average of 7,165 ha, with an average yield of dry stem 5.81 t ha-1 and 0.88 t ha-1 of fiber. In the next decade (1970-79) areas were reduced to 2,331 ha and even less, in 1980s harvested area reduced to 1,131 ha. Even the areas was reduced, the stem yield increase up to 8.79 t ha-1 (1980-89). In the 1990s production of industrial hemp for fiber extraction in Croatia was gradually abandoned. According to statistical data, the last areas under industrial hemp intended for fiber extraction were in 1995 on only 30 hectares. In Slavonia and Baranja in the first half of the 20th century larger hemp factories were in Vukovar, Vladislavci, Osijek and Darda and in the second half of the 20th century in Viškovci and Črnkovci. The factory in Črnkovci was active for the longest time (until 90‘s). Revitalization of industrial hemp production in Croatia began in 2012, when is primarily grown because of the seeds from which the oil is extracted. By changing the law in Croatia, from 2019 it is allowed to use the whole plant, which will certainly lead to the development of new products and expand the interest of farms in the production and processing of industrial hemp.
U 2018. godini industrijska konoplja, kultura višestruke namjene, uzgajala se u Republici Hrvatskoj na 857,27 ha. Cilj ovog rada je utvrditi agrotehničke mjere u ekološkom uzgoju industrijske ...konoplje, sorte „Felina 32“, za zrno na površini od 10 ha na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Nakon berbe kukuruza izvršeno je zaoravanje žetvenih ostataka i duboko oranje uz primjenu organskog gnojiva. Sjetva je izvršena 05. travnja 2019. godine uz utrošak sjemena od 20 kg/ha. Žetva je obavljena 20. rujna 2019. Prinos zrna konoplje iznosio je 930 kg/ha, što je uz poticaje, donijelo dobit od 13.524,80 kn po hektaru.
In 2018, industrial hemp, a multi-purpose crop, was grown in the Republic of Croatia on 857.27 ha. The aim of this paper is to determine agrotechnical measures in organic farming of industrial hemp, variety „Felina 32“, for grain on an area of 10 ha on a family farm. After harvesting the corn, plowing of crop residues and deep plowing were applied with organic fertilizer. Sowing was carried out on April 5, 2019 with a seed consumption of 20 kg ha-1. The harvest was performed on September 20, 2019. The yield of hemp grain was 930 kg ha-1, which, with incentives, brought a profit of HRK 13,524.80 per hectare.
Cilj istraživanja provedenih na pokušalištu Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima tijekom 2003.-2005. godine bio je utvrditi utjecaj gustoće sjetve i gnojidbe dušikom na samoregulaciju sklopa, ...odnos ženskih i muških biljaka i morfološka svojstva industrijske konoplje uzgajane primarno za vlakno. U pokusu je korištena mađarska sorta Kompolti. Istraživane su tri gustoće sjetve (100, 200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i četiri razine gnojidbe dušikom (0, 60, 120 i 180 kg N/ha). Postavljanje pokusa izvedeno je po split-blok metodi u pet ponavljanja. U sve tri godine istraživanja gustoća sjetve, gnojidba dušikom kao i njihova interakcija značajno su utjecali na sva istraživana svojstva. Povećanjem gustoće sjetve kao i povećanjem količine dušika u gnojidbi statistički značajno se povećao broj propalih biljaka u usjevu. U usjevu konoplje u sve tri godine istraživanja utvrđen je veći udio ženskih biljaka u odnosu na muške (57:43, 61:39, 57:43). Veća gustoća sjetve i veće količine dušika rezultirale su većim udjelom ženskih biljaka. Gustoća sjetve, gnojidba dušikom i njihova interakcija značajno su utjecali na sva istraživana morfološka svojstva. Gušća sjetva (200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i gnojidba s manjim količinama dušika (maks 60 kg/ha) pogodni su pri uzgoju konoplje za vlakno budući da rezultiraju optimalnom debljinom stabljike i zadovoljavajućom visinom, tehničkom dužinom te dužinom internodija.
Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi optimalnu gustoću sjetve i gnojidbu
dušikom za industrijsku konoplju sorte Kompolti uzgajanu primarno radi
stabljike. Istraživanja su provedena kroz poljske ...pokuse postavljene na
pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima u 2003., 2004. i
2005. godini.
Istraživane su tri gustoće sjetve (100, 200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i
četiri razine gnojidbe dušikom (0, 60, 120 i 180 kg/ha). Pokus je postavljen
po split-blok metodi u pet ponavljanja. Sorta Kompolti postigla je vrlo visok
prosječan prinos ukupne biomase (34,6 t/ha) i prinos zrako-suhe stabljike
(14,3 t/ha) u tri klimatski vrlo različite godine istraživanja.
Rezultati ovih istraživanja pokazuju da ukoliko nam nije važna količina i
kvaliteta vlakna, za ostvarenje visokih prinosa stabljike, trebalo bi sijati 300
klijavih sjemenki/m2 uz gnojidbu sa 180 kg/ha dušika.
