Cilj. U ovom se članku nastoji pregledno i kritički prikazati razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u zemljama njemačkog govornog područja. Budući da do sada, osim na njemačkom jeziku, ...nije napisan cjelovit pregled o tome kako se razvijala dokumentalistika i kakav je bio njezin odnos prema knjižničarstvu te kako je i kada došlo do promjene paradigme prema informacijskoj znanosti, hrvatskim su stručnjacima takva saznanja uskraćena. Pristup/metodologija. Rad se temelji na kritičkom iščitavanju i interpretaciji objavljene literature, poglavito članaka, izvještaja i prikaza iz časopisa Nachrichten für Dokumentation (od 1990: Nachrichten für Informationswissenschaft), nekoliko drugih njemačkih časopisa i knjiga te proučenih svih sedam izdanja poznatog priručnika Grundlagen für Dokumentation (kasnije: Grundlagen für Informationswissenschaft). Rezultati. Pregledno je izložen razvojni put njemačke, austrijske i švicarske dokumentalistike i informacijske znanosti, ukazano je na probleme i dvojbe s kojima su se stručnjaci iz tih sredina susretali, kao i na nesigurnost oko definiranja novog polja. Rad obilježava i osvrt autorice na nedostatnu argumentaciju razloga koji su doveli do napuštanja izvorno njemačke dokumentalističke paradigme u prilog preuzimanja paradigmi koje su zagovarali stručnjaci iz angloameričke sredine. Ograničenja. Kako je ovaj rad zamišljen kao dio niza o razvoju dokumentalistike i informacijske znanosti u nekoliko utjecajnih sredina (američko-britanskoj, frankofonskoj, germanskoj, ruskoj, odnosno u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza) te utjecaja modela i trendova iz tih sredina na razvoj dokumentalistike i informacijske/ih znanosti na području bivše Jugoslavije, s naglaskom na Hrvatsku, za očekivati je da će do objave ostalih pregleda možda ostati nedovoljno jasne pojedinosti problematizirane u ovom članku. Društveni značaj. U Republici Hrvatskoj prihvaćene su informacijske znanosti kao akademska i znanstvena disciplina 1983. godine, pa je to potaknulo istraživačku znatiželju oko utvrđivanja najranijih izvora spoznaja o razvojnim trendovima u drugoj polovici 20. stoljeća. Ovim istraživanjem pridonosi se razumijevanju okolnosti izrastanja informacijske/ih znanosti kao mladog znanstvenog polja. Originalnost/vrijednost. Istraživanje je provedeno na izvornim materijalima na njemačkom jeziku, a obogaćeno je komentarima i saznanjima autorice koja prati ovo područje od njegova službenog prihvaćanja u hrvatsku akademsku i znanstvenu obitelj do današnjih dana.
Cilj. U ovom se članku nastoji pregledno i kritički prikazati razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u zemljama njemačkog govornog područja. Budući da do sada, osim na njemačkom jeziku, ...nije napisan cjelovit pregled o tome kako se razvijala dokumentalistika i kakav je bio njezin odnos prema knjižničarstvu te kako je i kada došlo do promjene paradigme prema informacijskoj znanosti, hrvatskim su stručnjacima takva saznanja uskraćena. Pristup/metodologija. Rad se temelji na kritičkom iščitavanju i interpretaciji objavljene literature, poglavito članaka, izvještaja i prikaza iz časopisa Nachrichten für Dokumentation (od 1990: Nachrichten für Informationswissenschaft), nekoliko drugih njemačkih časopisa i knjiga te proučenih svih sedam izdanja poznatog priručnika Grundlagen für Dokumentation (kasnije: Grundlagen für Informationswissenschaft). Rezultati. Pregledno je izložen razvojni put njemačke, austrijske i švicarske dokumentalistike i informacijske znanosti, ukazano je na probleme i dvojbe s kojima su se stručnjaci iz tih sredina susretali, kao i na nesigurnost oko definiranja novog polja. Rad obilježava i osvrt autorice na nedostatnu argumentaciju razloga koji su doveli do napuštanja izvorno njemačke dokumentalističke paradigme u prilog preuzimanja paradigmi koje su zagovarali stručnjaci iz angloameričke sredine. Ograničenja. Kako je ovaj rad zamišljen kao dio niza o razvoju dokumentalistike i informacijske znanosti u nekoliko utjecajnih sredina (američko-britanskoj, frankofonskoj, germanskoj, ruskoj, odnosno u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza) te utjecaja modela i trendova iz tih sredina na razvoj dokumentalistike i informacijske/ih znanosti na području bivše Jugoslavije, s naglaskom na Hrvatsku, za očekivati je da će do objave ostalih pregleda možda ostati nedovoljno jasne pojedinosti problematizirane u ovom članku. Društveni značaj. U Republici Hrvatskoj prihvaćene su informacijske znanosti kao akademska i znanstvena disciplina 1983. godine, pa je to potaknulo istraživačku znatiželju oko utvrđivanja najranijih izvora spoznaja o razvojnim trendovima u drugoj polovici 20. stoljeća. Ovim istraživanjem pridonosi se razumijevanju okolnosti izrastanja informacijske/ih znanosti kao mladog znanstvenog polja. Originalnost/vrijednost. Istraživanje je provedeno na izvornim materijalima na njemačkom jeziku, a obogaćeno je komentarima i saznanjima autorice koja prati ovo područje od njegova službenog prihvaćanja u hrvatsku akademsku i znanstvenu obitelj do današnjih dana.
Formalno obrazovanje knjižničara Lubina, Tihana; Erl Šafar, Marija
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
10/2018, Volume:
61, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Cilj. Rad daje sažet povijesni pregled formalnog obrazovanja knjižničara koje će od svojih početaka, a posebice posljednjih desetljeća, doživljavati značajne promjene na planu organizacije i ...realizacije nastavnih programa.
Metodologija. Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane uz razvoj knjižničarskoga obrazovanja, sintezi tih dosadašnjih istraživanja, povezivanju iskustava različitih autora i kritičkom promišljanju o temi.
Rezultati. Uvidom u relevantnu znanstvenu i stručnu ishodišnu literaturu uočeno je da je sama kurikularna jezgra obrazovnih programa prolazila kroz različite mijene: od knjižnične ekonomije i početne usmjerenosti na knjižnicu kao centralnu ustanovu pa sve do implementacije informacijske tehnologije koja je iznjedrila potrebu za novim profesionalnim profilima. Današnji je sustav obrazovanja knjižničara u Europi pak ustrojen na način da prati zahtjeve Bolonjskoga procesa, što svakako doprinosi kako informacijskoj i komunikacijskoj znanosti tako i društvu znanja u cjelini.
Vrijednost. Rad naglašava vrijednosti i napredak formalnog obrazovanja knjižničara kako u teoriji tako i u praksi, odnosno stavlja naglasak na primjere dobre prakse koji bi trebali poslužiti kao smjernice u budućem obrazovanju knjižničara.
Navigating Copyright for Libraries Jessica Coates, Victoria Owen, Susan Reilly / Jessica Coates, Victoria Owen, Susan Reilly
2022, Volume:
181
eBook
Open access
Much of the information that libraries make available is protected by copyright or subject to the terms of license agreements. This reader presents an overview of current issues in copyright law ...reform. The chapters present salient points, overviews of the law and legal concepts, selected comparisons of approaches around the world, significance of the topic, and opportunities for reform, advocacy, and other related resources.
Slijedom promjena u području sveučilišnog obrazovanja i niza novih zadaća suvremenih informacijskih ustanova u ovom se radu promišljaju mogući iskoraci prema sustavnom sveučilišnom obrazovanju i ...stalnom stručnom usavršavanju informacijskih stručnjaka. Neosporno je da je moguće uspoređivati i pronalaziti zajedničke karakteristike obrazovnih programa u području informacijske znanosti, bibliotečne znanosti, bibliotečne i informacijske znanost te programa koje nude tzv. i-schools. Uz to niz je novih ponuditelja obrazovnih programa za upravljanje ogromnim količinama podataka, ekonomiju informacija, digitalne biblioteke, i drugih u kojima sadržaji iz bibliotekarstva (na primjer, organizacija informacija, pretraživanje informacija, informacijsko ponašanje, informacijska pismenost) mogu imati bitno značajniju ulogu. Cilj rada je ukazati na trendove u europskom sveučilišnom prostoru s aspekta obrazovanja bibliotekara i drugih informacijskih stručnjaka te potaknuti na iznalaženje optimalnih rješenja unutar lokalnih, bosansko-hercegovačkih okolnosti. Namjera nam je ukazati na potrebu sustavnog promišljanja i djelovanja koje bi uvažavalo tradicionalno shvaćene kompetencije i kritički sagledalo nove mogućnosti s ciljem osmišljavanja atraktivnih i održivih sveučilišnih programa i programa kojima se stečene kompetencije nadograđuju novima. Ti programi trebaju biti dovoljno fleksibilni da odgovore na potrebe novih izazova poput, na primjer, upravljanja novom Univerzitetskom bibliotekom. Temeljem iskustva iz nedavno završenog Erasmus + projekta EINFOSE, nastojimo izdvojiti ključna pitanja za buduće rasprave i odluke.
Information Kennerly, Michele; Frederick, Samuel; Abel, Jonathan E
01/2021
eBook
For decades, we have been told we live in the "information age"-a
time when disruptive technological advancement has reshaped the
categories and social uses of knowledge and when quantitative
...assessment is increasingly privileged. Such methodologies and
concepts of information are usually considered the provenance of
the natural and social sciences, which present them as politically
and philosophically neutral. Yet the humanities should and do play
an important role in interpreting and critiquing the historical,
cultural, and conceptual nature of information. This book is one of
two companion volumes that explore theories and histories of
information from a humanistic perspective. They consider
information as a long-standing feature of social, cultural, and
conceptual management, a matter of social practice, and a
fundamental challenge for the humanities today. Bringing together
essays by prominent critics, Information: Keywords
highlights the humanistic nature of information practices and
concepts by thinking through key terms. It describes and
anticipates directions for how the humanities can contribute to our
understanding of information from a range of theoretical,
historical, and global perspectives. Together with Information:
A Reader , it sets forth a major humanistic vision of the
concept of information.
Scientometrično smo ocenili in pregledali globalne bibliografske podatkovne zbirke, kot so as ISI Web of Knowledge-Web of Science (WoS, Science Citation Index Expanded, Social Sciences, and Arts & ...Humanities), BIOSIS Previews (Biological Abstracts, biologija), CAB Abstracts (biotehnika-kmetijstvo), Chemical Abstracts (CA, CAplus; kemija, biokemija), Compendex+Inspec (fizika, elektrotehnika, tehnika, informacijske tehnologije), Francis (humanistika, ekonomija), GeoRef (geografija, geologija, pedologija), Medline (medicina, biomedicina), Pascal (naravoslovje na splošno, biologija, medicina), Sociological Abstracts (sociologija, družboslovje) glede na pojavnost imen mest Ljubljana in Maribor v bibliografskih poljih naslov/Title in izvleček/Abstract v obdobju 1990-2005 ter razkropljenost tematike v naštetih zbirkah. Pozornost smo namenili tudi zgradbi podatkovnih zbirk ter značilnostim in tehnikam iskanja. Pojavnost Ljubljane je precej višja kot pri Mariboru. Največ zadetkov je pri zbirki WoS (največja globalna podatkovna zbirka za vsa področja znanosti), sledita Francis ter CAB Abstracts. Tipični konteksti pojavnosti so npr. podnebje/klima, ekološke oz. okoljske razmere, tipizacija krajine, urbana krajina, prostorsko načrtovanje, urbani gozd, mednarodno sodelovanje, okolje, odpadne vode, onesnaževanje ipd. Mesta se lahko pojavljajo kot kraj razsikovanja pa tudi kot samostojni predmet raziskovanja. Omembe se lahko nanašajo na različne skupine populacije, kot so študenti, pacienti ipd. Podatkovne zbirke izkazujejo podobne značilnosti, vendar pa je potrebno paziti na posamezne značilnosti, kot so npr. odsotnost možnosti iskanja natanko po izvlečku (WoS) ali vnos podatkov za avtorjev poštni naslov v polje naslov/Title pri zbirkah Francis ter Pascal, zaradi česar je potrebno kar nekaj naknadnega ročnega urejanja, preden se lahko izvede končna scientometrična ocena.
Mnoštvo je dokazanih prednosti i koristi slobodnoga softvera (FLOSS) kao što su: bolja sigurnost i pouzdanost, smanjenje ovisnosti o dobavljačima, kontrola rukovanja osjetljivim podatcima itd. ...Uvidjevši to, EU pokušava potaknuti korištenje FLOSS-a u svojoj administraciji, koji je postao vrlo popularan u javnome sektoru država EU-a u posljednjih petnaestak godina. Njegova pak zastupljenost u jugoistočnoj Europi gotovo da i ne postoji. Fokus je ovoga rada istražiti korištenje FLOSS-a u javnoj upravi u Bosni i Hercegovini, odnosno ispitati zastupljenost FLOSS-a u odnosu na vlasnički softver u informacijskome sustavu gradova i općina u Bosni i Hercegovini. Nadalje, u radu su predstavljene i smjernice za mogući prijelaz na FLOSS te se raspravlja o glavnim prednostima primjene FLOSS-a u javnoj upravi.
Rad daje uvid u recentno obilje popularne literature o neuroznanosti s ciljem jačanja teorije u informacijskoj znanosti. Teorija informacije tradicionalno je zanemarivala ljudsku dimenziju u korist ...'znanstvene' teorije, često izvođene iz Shannon-Weavera modela. Neuroznanstvenici joj mogu dati osvježavajuće argumente na temelju dokaza izvedenih iz studija slučaja, eksperimenata i mjerenja dobivenih uporabom tehnologije koja uključuje elektroencefalografiju, pozitronsku emisijsku tomografiju (PET), funkcionalnu magnetnu rezonanciju (fMRI) i magnetoencefalografiju (MEG). Podudarnosti zaključaka neuroznanosti s idejama poput Kahnemanove o brzom i sporom mišljenju ili Csikszentmihalyijeve o toku promišljaju se kao poveznice prema informacijskoj znanosti, koje mogu dati teorijsku podlogu za promišljanje traženja informacija u mrežnom okruženju u odnosu na uspostavljene metode informacijskog pretraživanja.
S razvojem znanosti i tehnologije o geoprostornim informacijama i primjenama u brojnim područjima, obrazovanje o kartografiji i geoprostornim informacijama postaje sve važnije u osposobljavanju ...diplomanata opremljenih novim sposobnostima. Obrazovanje za kartografiju i geoprostorne informacije ključno je za kartografiju i geoprostornu informacijsku znanost kao disciplinu i profesiju. Sadržaji su se uvijek postupno mijenjali, kao i odgovarajući učinkoviti pristupi za pružanje održivog i elastičnog obrazovanja. U novoj normalnoj eri, nakon bolesti COVID-19, sažetci i razmišljanja o napretku dostupnih praksi i teorija mogu podržati bolji dizajn učinkovitog i kvalitetnog obrazovanja. U ovom se radu za praćenje puta koji su prošli edukatori kartografije i geoprostornih informacija koriste konferencijski radovi i sažetci o obrazovnim temama objavljeni na posljednjih 10 međunarodnih kartografskih konferencija. Bibliometrijska se analiza provodi prema obrazovnim temama, autorima i regijama. Nacrtana je karta znanja pojmova domene koja pokazuje da se broj publikacija o obrazovanju na međunarodnim kartografskim konferencijama povećava. Geografska je distribucija autora vrlo koncentrirana, s autorima iz europskih zemalja koji doprinose oko 50% publikacija, a onima iz prvih deset zemalja koji doprinose 60%. O radovima u mnogim drugim regijama manje se izvještava. Teme istraživanja uglavnom su usmjerene na preddiplomsko i diplomsko obrazovanje o geografskim informacijskim sustavima, srednjoškolsko obrazovanje, obrazovne atlase, teoriju učenja, učenje dizajna okoliša, online obrazovanje itd. Pedagogija i iskustvo učenja na daljinu te online obrazovanje u posljednjih 20 godina dobro su primijenjeni. Međutim, rijetko se navodi da najbolje prakse online obrazovanja i obrazovanja na daljinu podržavaju učinkovito novo normalno obrazovanje u kontekstu pandemije COVID-19.
PDF
