U gradu Cresu održana je u organizaciji Instituta za filozofiju u Zagrebu (tada Odjela za povijest filozofije Centra za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu) i njegova predstojnika Vladimira ...Filipovića od 24. do 26. travnja 1979. prva međunarodna konferencija o Frani Petriću. Time je obilježena 450. obljetnica Petrićeva rođenja.
Na konferenciji su sudjelovali i značajni filozofi i drugi znanstvenici iz Njemačke, Italije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Većina izloženih referata objavljena je zajedno s uvodnom riječju glavnog organizatora simpozija Vladimira Filipovića u dvobroju 9–10 časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine za 1979. godinu. Ova konferencija predstavlja prekretnicu u povijesti istraživanja Petrićeva djela, ali i općenito hrvatske filozofijske baštine. Zahvaljujući njoj ta su istraživanja internacionalizirana. Na simpoziju je dominirao interdisciplinaran pristup istraživanju renesansne filozofije (uz primat povijesnofilozofijskog pristupa). Ova se konferencija mora ocijeniti i kao jedan od odlučujućih momenata pretpovijesti današnjih Dana Frane Petrića. Cij je ovog priloga da na temelju osobnih sjećanja, kao i arhivskih istraživanja i istraživanja relevantne literature rekonstruira kontekst i odredi značenje prve konferencije o Frani Petriću.
Govoreći iz perspektive hrvatske etnomuzikologije kao jedne od etnomuzikologija "kod kuće", autorica promišlja o poziciji etnomuzikologije na globalnoj razini, naročito što se tiče odnosa između ...mainstream etnomuzikologije na engleskom jeziku i drugih, rubnih etnomuzikologija, interdisciplinarnih povezivanja sa sestrinskim disciplinama (prvenstveno etnologijom i kulturnom antropologijom) te nastojanja za dekoloniziranjem etnomuzikologije. Uzevši u obzir pitanje recipročnosti (ili njezina manjka) među različitim disciplinama i (etno)muzikološku nepriliku s lingvocentrizmom, smatra da bi više intelektualne energije nego što je to danas slučaj trebalo uložiti u angažiranu usporedbu vlastitih terenskih i analitičkih procesa i rezultata istraživanja s kroskulturnom etnomuzikološkom literaturom, kao i literaturom u drugim disciplinama znanosti o glazbi. Povezan je s time i prijedlog da se pitanje dekolonijalnosti shvati ozbiljno. Stoga, umjesto pukog slavljenja različitih etnomuzikologija, predlaže kombinaciju "bietnomuzikologičnosti" i "udomaćujuće-pidžinizirajuće" etnomuzikologije kao načina da se etnomuzikologiju učini relevantnijom disciplinom na svjetskoj razini.
U suvremenom obrazovanju umjetnost i kulturno obrazovanje pružaju mogućnost
razvoja kreativnosti učenika, kritičkog mišljenja i kritičkog stava prema umjetnosti
i kulturi. U tom smislu predstavljamo ...interdisciplinarni projekt koji se temelji na
ostvarivanju ciljeva umjetničkog i kulturnog odgoja u didaktičkim jedinicama
glazbenog obrazovanja i povijesti te suradnji između učitelja glazbe i povijesti i
skladatelja. Eksperimentalni program izveden je u četiri razreda dviju slovenskih
osnovnih škola. Rezultati istraživanja potvrdili su pozitivne učinke primjene
umjetničkog i kulturnog obrazovanja na mišljenje učenika o glazbenoj kulturi
(klasična glazba, glazbenici, konzumerizam, glazbeno obrazovanje i klasična
glazba 20. stoljeća) i ukupnu popularnost povezanih osoba. Primjer dizajniranog
interdisciplinarnog projekta može poslužiti kao smjernica za sustavnu primjenu
umjetničkog i kulturnog obrazovanja u procesu učenja te doprinos podizanju
svijesti o važnosti suradnje između škola i umjetnika.
Ideja autentičnosti Emil Špirić
Prostor (Zagreb, Croatia),
01/2002, Volume:
10, Issue:
1(23)
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U tekstu se propituje utemeljenost arhitekture kao znanstvene discipline, razlaže njena pozicija u otvorenom polju diskursa te predlaže nacrt epistemološke podloge arhitekture kao autentične ...znanstvene discipline.
Problem koji se razmatra u članku važan je za postindustrijsko društvo koje želi osigurati odgoj profesionalno mjerodavnih i izrazito duhovnih tehničkih stručnjaka (specijalista). Proces ...humanitarizacije programa naprednog treninga teži porastu duhovnosti fakultetskog osoblja u odgojnoj okolini (okružju, sredini) nekoga tehničkog sveučilišta. Razvitkom odgojiteljeve duhovnosti, u odgoju se prevladava tehničko otuđenje u odnosu na moral. Cilj proučavanja: odrediti način razvitka duhovnosti odgojitelja u sustavu naprednog treninga. Metoda istraživanja: kulturozofijska, koja nam omogućuje pogled na duhovnost kao razvitak osjećaja za tu najvišu kulturnu vrijednost. Budući da je riječ o tehničkom sveučilištu, teorijski dio proučavanja uzima u obzir: multidimenzionalno poimanje duhovnosti; humanizaciju kao srž očitovanja »ljudskog duha« u odgoju, te humanitarizaciju kao put njegova iskazivanja; humanitarizaciju kao čimbenik u razvitku duhovnosti i strategiji pri oblikovanju i u razumijevanju značenja morala u inženjerskoj profesiji; humanitarnu okolinu (okružje) kao temelj duhovnog odgoja, morala i kulturnih osobnih svojstava; dijalog kao imperativ u razvitku duhovnosti. Praktičan dio rada opisuje rezultate autorova uvođenja novog programa s humanitarnom komponentom u Centru za napredne studije znanstvenih i pedagoških radnika Moskovskoga zrakoplovnog instituta (Nacionalnog istraživačkog sveučilišta): humanizacija i humanitarizacija stvaraju visoko duhovno okružje; tehnokratska ograničenost inženjerskog obrazovanja prevladava se interdisciplinarnošću; uočeno je povezivanje svih podsustava duhovnoga u društvu. Poteškoća u realizaciji programa bila je razlika u načinima mišljenja (tehničkog naprama humanitarnom) i u psihologiji nenaviknutoj na primanje informacije. Prevladavanje te spoznajne antinomije vodi dijalogu i razvija duh.
Članak je vezan uz radionicu održanu 28. rujna 2013. godine, na Županijskom stručnom vijeću nastavnika povijesti gimnazija Grada Zagreba. Tema radionice bila je upotreba glazbe u nastavi povijesti, ...prilikom koje su profesori slušali i analizirali glazbene primjere te ih stavili u povijesni kontekst. Cilj radionice bio je pokazati kako se glazba može koristiti u nastavi povijesti te da može poslužiti kao povijesni izvor. U radu su prikazani sljedeći glazbeni primjeri: Claude Joseph Rouget de Lisle: „Marseljeza“, Antun Mihanović: „Lijepa naša“ („Horvatska domovina“), Dimitrija Demeter: „Prosto zrakom ptica leti“, Vatroslav Lisinski: „Sva se bieli opet gora“ i Giuseppe Verdi: „Va pensiero“.1
U ovom radu želimo istaknuti izvedbu orijentacijskog trčanja i terenskog rada, u okviru kojeg je obuhvaćeno i međupredmetno povezivanje. Priprema orijentacijskog trčanja i terenskog rada je opsežna, ...a osobito zahtjevna je njegova izvedba jer je osim pripreme materijalnih pomagala bilo potrebno pripremiti i teren. Izvedba interdisciplinarne nastave i orijentacijskog trčanja sigurno su značile ‘’svježi” doprinos načinu učenja i poučavanja u isto vrijeme, koje je popraćeno s velikim entuzijazmom među učenicima. Međupredmetno povezivanje u ovom slučaju pokazalo se više nego
dovoljno te dokazalo da se nastavni sadržaj povezivao sa sadržajem većine školskih predmeta, a korak dalje od same integracije gradiva odvela je i “zdrava” konkurencija među učenicima. To je ponudilo veliku kombinaciju korištenja različitih metoda rada s učenicima na otvorenom.
Aktivnosti su se događale u bližnjoj okolini Osnovne škole Stopiče, a sudjelovalo je 115 učenika od 6. do 9. razreda. Okolina osnovne škole bila je jako primjerena za izvedbu aktivnosti zbog seoskog krajolika. Dužina, koju su učenici morali prijeći, iznosila je oko
5 kilometara te je učenike vodila kroz različit teren (šuma, naselje, polja).
Rezultati evaluacije dana aktivnosti pokazali su zadovoljstvo učenika, te da su učenici dobro rješavali zadatke na konkretnoj postaji. Pri tome su neki imali malih problema, ali općenito su rezultati bili dobri te su zadovoljili svrhu organizacije dana aktivnosti i očekivano znanje.
Ovaj rad ponovno istražuje pitanje je li izučavanje turizma znanost, disciplina ili područje. Problem se analizira u sedam faza. Rad prvo istražuje pojam znanosti turizma jer, ako se može dokazati da ...je turizam metadisciplina, onda ga više ne treba promatrati kao disciplinu. Međutim, s obzirom da je dokazano da to nije tako, treba se usredotočiti na turizam kao disciplinu. Stoga se u sljedećem dijelu daje kratak pregled etimologije discipline. U trećem dijelu opisano je kako je pokrenuta rasprava o turizmu kao disciplini. Četvrto, nakon što smo istražili programe dva vodeća fakulteta društvenih znanosti i sadržaj jedne enciklopedije koja se bavi društvenim znanostima, mogli smo identifi cirati ključne discipline u društvenim znanostima i uvidjeti po čemu se razlikuju od područja koja nastaju preklapanjem više područja i od njihovih primjena. U petom dijelu rad istražuje problem “društvene znanosti turizma”. Šesto, rad analizira ideje intradisciplinarnosti, multidisciplinarnosti, interdisciplinarnosti i postdisciplinarnosti, koja se nedavno pojavila. Tamo gdje je u stvaranje kumulativnog znanja o turizmu uključeno više disciplina društvenih znanosti, takav pluralistički pristup sagledavanju tog fenomena naziva se interdisciplinarnost.
Full text
Available for:
BFBNIB, CEKLJ, NMLJ, NUK, ODKLJ, PNG, UL, UM, UPUK
U radu se polazi od pitanja razlikuje li se u kontekstu dječje književnosti pripovijedanje s pomoću aplikacija od drugih načina pripovijedanja te se pripovjedne aplikacije istražuju u usporedbi s ...drugim pripovjednim platformama. Interdisciplinarnim se pristupom izgrađuje originalni model pripovjednih mehanizama te se na temelju njega razmatra mehanički pripovjedni sloj u različitim medijima. Predlaže se izvorna tipologija pripovjednoga teksta koja se sastoji od 64 tekstualna položaja. Uz pomoć četiriju odabranih tekstualnih položaja pokazuje se da su pripovjedne strategije uočene u pripovjednim aplikacijama razvidne i u drugim pripovjednim modusima. To otkriće upućuje na zaključak da, iako pri razmatranju pripovjednih aplikacija naglasak može biti na dodirnome ekranu i njegovim prednostima, nije nužno baviti se dodirnim ekranom želimo li razumjeti načine funkcioniranja pripovjednih aplikacija. Razlog je tomu taj što je ovakve dječje pripovijedi moguće istraživati i poučavati neovisno o mediju kojim se posreduju
Rad propituje interdisciplinarne metodološke „odmake“ suvremene umjetnosti i fotografije u kontekstu istraživačke prakse etnologije i kulturne antropologije i postmodernoga disciplinskog obrata. ...Etnografski obrat u umjetnosti ovdje je unificiran kao širi pojam na razmeđi interesa sociologije, etnologije, urbane geografije, filozofije i ostalih društveno-humanističkih znanosti. Kroz primjere suvremenih fotografsko-umjetničkih praksi triju domaćih umjetnika mlađe generacije kritički se analiziraju metodološke prakse umjetničko-znanstvenih istraživanja, novi prostori interpretacije, kao i prezentacijski, etički i strukturni problemi koje takav pristup otvara. U radu odabranih autora ujedno se lociraju odmaci od tradicionalnih istraživačkih antropoloških interesa; bavljenje suvremenim i urbanim, autokritičnost i autorefleksivnost te izmicanja jednosmjernom pristupu Drugome.