U prvom dijelu rada prikazani su početci i razvoj ruralnosocioloških istraživanja
u Sloveniji te uključivanje ruralne sociologije u nastavu na sveučilištima u Sloveniji.
U drugom je dijelu izložen ...modelski pristup cjelovitom ruralnom razvoju i na temelju
slovenskih i međunarodnih iskustava iznijeto nekoliko prijedloga za poticanje razvoja
(slovenske) poljoprivrede i ruralnog prostora. U zaključku je naglašena potreba
interdisciplinarnog pristupa, prije svega većeg uzimanja u obzir društvenih znanosti u
razvojnome planiranju.
Procesi globalizacije unose velike promjene u sve segmente suvremenog društva i postojanja čovjeka pa tako i u visoko obrazovanje. Društvena odgovornost u posljednje vrijeme pojavljuje se kao ...značajan element održivog razvoja i društvenog napretka. Visoka učilišta kroz nastavne i istraživačke aktivnosti, odgovorna su za stvaranje i primjenu znanja, da bude u skladu sa sadašnjim i budućim potrebama i zahtjevima društva, a u svrhu priprema za tržište rada i društvenog razvoja zajednice. Suradnja studenata s društvenom zajednicom, razvijanjem osjećaja za društvenu odgovornost, kreiranjem bolje budućnosti. Društvena odgovornost studenta proizlazi iz društveno odgovornog visokog učilišta. 21. stoljeće je vrijeme promjena, nesigurnosti i kompleksnosti, predstavlja izazov visokim učilištima zadovoljavanjem zahtjevima pojedinaca i društva, stvaranjem obrazovnih programa koji će doprinijeti društvenim vrijednostima regionalnih i globalnih okruženja. Kroz obrazovanje visoka učilišta usmjeravaju na povezanost interdisciplinarnih aktivnosti razvojem svijesti o društvenoj odgovornosti studenata koju će nositi tijekom cijelog života. Konkurentska prednost gospodarstva temelji se na razvoju poduzetništva. U skladu s tim razvoj obrazovanja za poduzetništvo temelji se na potrebnim poduzetničkim kompetencijama na svim razinama obrazovanja. Znanja predstavljaju poznavanje informacija, dok su vještine sposobnosti pojedinca u primjeni stečenih znanja kod konkretnih situacija. Poduzetnička znanja koja studenti stječu na visokim učilištima trebaju biti na teorijskoj razini, ali primjenljiva za inoviranje i stvaranje novih poslovnih procesa u poslovnom svijetu. Osnovni ciljevi poduzetničkog obrazovanja su usvajanje znanja o poduzetništvu, razvijanje kompetencija za stvaranje prilika, unošenje promjena u uvjetima složenosti te poticanje poduzetničkog ponašanja. Očekivani ishod poduzetničkih programa je razvijanje poduzetničkih kompetencija za povećanje šanse mladim ljudima za zapošljavanje. U cilju definiranih ishoda učenja, povećanja zapošljivosti studenata te stvaranja okruženja za učenje te za poticanje kreativnosti, inovacija i poduzetničkih kompetencija. Cilj ovog rada je objasniti ulogu poduzetničkog obrazovanja u stvaranju interdisciplinarnog visokog učilišta, koje će biti u stanju rješavati probleme okoline u kojoj djeluje, razvijati društvo temeljeno na znanju, stvaranjem kompetentnih stručnjaka, zapošljivih na tržištu rada. U anketi studenata vidljiv je rastući interes za poduzetničkim obrazovanjem s društvenom odgovornošću.
U radu autor analizira koncept interdisciplinarnosti kao specifičan oblik znanstvenog pristupa koji integrira različite oblike znanja iz tradicionalnih akademskih disciplina. Navode se karakteristike ...po kojima se pojedine discipline međusobno razlikuju. Potom se iznose tumačenja o različitim oblicima znanstvenih pristupa s posebnim
naglaskom na razlike među njima, koje ovise o načinu na koji pristupaju povezivanju disciplina. Detaljnije se raspravlja o temeljnim karakteristikama koje određuju interdisciplinarnost, posebno različite forme njezine manifestacije koje se razlikuju ovisno o načinu i cilju pojedinog istraživanja. U završnom dijelu raspravlja se o čimbenicima koje prepoznajemo kao uzročnike razvoja i popularizacije interdisciplinarnosti (velika znanstvena otkrića, globalizacijski procesi, razvoj primijenjene znanosti), ali i o kritikama koje se upućuju ovom znanstvenom pristupu.
U radu se razmatra stanje postojećega obrazovnog sustava u suvremenim društvenim uvjetima, našim i inozemnim. Ujedno se tretira pitanje naše nepripremljenosti (na svim mogućim razinama) za utjecaje ...stranih „interesenata“. Poseban interes vezan je uz moguće inoviranje sveučilišne nastave uz kvalitetni aktivni angažman sveučilišnih nastavnika, ali i studenata.
Istraživačka pitanja konkretiziraju se preko interdisciplinarnoga i internacionalnog pristupa i orijentacije. Načelo interaktivnosti između nastavnika i studenata u visokom obrazovanju pitanje je jamstva kvalitetne izvedbe i korektne promocije značaja intelektualnosti. Posebna težina pridaje se sustavnosti profesionalnoga razvoja i usavršavanja nastavnika te odgovarajućega utjecaja na socijalne, mentalne i emocionalne kompetencije studenata. Iz toga proizlazi ukazivanje na potrebu intenzivnijega razvoja sveučilišnog visokog obrazovanja – profesora, asistenata i studenata preko programskih, organizacijskih, komuni-kacijskih i drugih oblika djelovanja.
Metodološki, spoznajama pomažu pokazatelji inozemnih i domaćih istraživanja te usporedna analiza podataka čiji rezultati egzaktno pokazuju činjenično stanje u visokom obrazovanju. Na osnovi takvih pokazatelja vidljive su i implikacije, nekontrolirano uključene, u praksu sveučilišne nastave i njezinih rezultata
U okviru suvremenih kliničkih i znanstvenih istraživanja, autori iz različitih disciplina ulažu napore u svrhu razumijevanja mnogih problemskih područja u svezi s kliničkim entitetom doživljaj slike ...tijela. S obzirom na važnost utjecaja doživljaja tjelesnog iskustva na doživljaj sebe u cjelini, defi niran je cilj istraživanja koji se odnosio se na ispitivanje međupovezanosti različitih dimenzija doživljaja slike tijela u pacijentica s rakom dojke tijekom postoperativnog liječenja i rehabilitacije. U skladu s tim postavljena je hipoteza istraživanja prema kojoj se slika tijela u osoba oboljelih od raka dojke stvara na osnovi sindroma reakcija na bolest, te je određena subjektivnim mehanizmima suočavanja s bolešću, karakteristikama ličnosti, fi zičkim statusom i utjecajima socijalne sredine. U svrhu ispitivanja korišteni su slijedeći instrumenti procjene: Ček-lista simptoma SCL-90, Upitnik za procjenu slike tijela i kvalitetu življenja (UPSTKŽ) i PD vizualno-analogne skale samoprocjene. Izvorni podaci obrađeni su kvazikanoničkom analizom. Rezultati istraživanja ukazuju na velik broj čimbenika koji mogu utjecati na defi niranje doživljaja slike tijela u žena s rakom dojke, kao i na kompleksnost njihove povezanosti. Na toj osnovi naglašena je potreba daljnjeg razvoja multidimenzionalnih modela kliničke procjene u području psihosocijalne onkologije, kao i u drugim srodnim disciplinama koje su uključene u dijagnostiku, edukaciju, terapiju i rehabilitaciju onkoloških pacijenata. Istraživanje je provedeno u okviru znanstvenog projekta “Komplementarne suportivne terapije i razvoj životnih potencijala” podržanog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
Što je politologija, koji je predmet političke znanosti i kakav je njen odnos s ostalim znanostima? Tekst se fokusira na aktualnu raspravu o „jednini i množini“ političke znanosti. Može li se ...politička znanost razračunati sa svojim „kolonizatorima“ i napokon zasjati u svojoj jednini? Članak prokazuje promašenost ovog pitanja i potrebe „izlaska iz množine”. Osnovna je teza da baš u suradnji sa drugim, poglavito društvenim znanostima, politologija može obnoviti svoj kraljevski epitet. Upozorava se na opasnosti svođenja političkog samo na sferu vlasti i države, a time konzekventno i politologe na puke „tehničare moći“.
U radu se razmatra novi pristup učenju i istraživanju na sveučilištu – onaj transdisciplinarni. Sveučilišta su se stoljećima razvijala koristeći tradicionalnu strukturu odvojenih odjela za odvojene ...discipline. Suvremeno sveučilište postaje do te mjere sve više razdijeljeno specijalizacijom akademskih odjela i fakultetskih interesa da ta fragmentacija potkopava sposobnost sveučilišta glede učinkovitog odgovora na šire potrebe i zahtjeve društva. Ako sveučilišta žele biti valjani sudionici u održivom razvitku, trebaju u prvom redu prepoznati pojavu novog tipa znanja – transdisciplinarnosti. Propusti li to, sveučilište će biti zamijenjeno obrascem škole te partikularizmom koji on za sobom povlači. Postizanjem transdisciplinarnoga pristupa sveučilište će moći njegovati ideju o znanosti kao obliku života, koja se zauzvrat pokazuje kao moralni oblik znanosti i akademskog obrazovanja. Transdisciplinarni pristup povezuje discipline, pretpostavlja sudjelovanje različitih sudionika, akademskih ili neakademskih, te uzima u obzir etičke vrijednosti u duhu suradnje i integracije.
Svrha je rada istražiti različite pristupe proučavanju molitvenika i katekizama, građi koja se uglavnom svrstava u pobožnu literaturu i veže uz Crkvu i njezino učenje. U uvodnom dijelu rada dane su ...definicije molitvenika i katekizma te njihove razlike i tipologije. U drugom dijelu rada predstavljeni su rezultati pretraživanja triju najvećih skupnih kataloga u Hrvatskoj (Crolista, Metelwina i Zakija), potom kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatske znanstvene bibliografije te portala HRČAK kako bi se dobio uvid u literaturu u kojoj su istraživani molitvenici i/ili katekizmi, a s ciljem izdvajanja znanstvenih polja i grana kojima su takve publikacije predmet bavljenja. Literatura dobivena pretraživanjem tematski je analizirana te su na temelju UDK klasifikacijskih oznaka utvrđena polja i grane odnosno pristupi navedenoj temi. Time se nastojalo utvrditi opseg interdisciplinarnosti istraživanja koje se u posljednje vrijeme sve više aktualizira u znanstvenim krugovima. Temeljni je doprinos rada dobivanje uvida u načine istraživanja i bavljenja molitvenicima i katekizmima koje primjenjuju različite znanosti i struke.
U članku autorica podastire kritički pregled književno teoretskih dostignuća u hrvatskoj komparatistici od njihovih začetaka do danas, s posebnim naglaskom na pregled problemskih punktova i lakuna u ...prvim teoretskim radovima inozemnih i hrvatskih komparatista. U raspravi se uspostavlja diferencijacija između tradicionalne
komparatistike često nazivane francuskom školom i suvremene komparatistike. Na iskustvima tih opisa i uvida u radu se predviđa daljnji razvoj komparativne književnosti posebno u svjetlu novih strujanja u teoriji književnosti, a sve s obzirom na termine interdisciplinarnosti i nadnacionalnog motrišta, kao i s obzirom na
aktualne književno teoretske i metodološke pravce kao što je novi historizam, te kulturološke i rodne studije.
U vrtlogu akademskog kapitalizma, marginalizacija humanističkih znanosti predstavlja osobit primjer. Slijedom podvrgavanja utilitarističko-pozitivističkim načelima i kriterijima, njihovu ugroženost ...pojačava taksonomijska razdvojenost od društvenih znanosti. No, dekonstrukcijska zadaća novih humanističkih znanosti nije zamisliva bez permanentnih transgresija propisanih akademskih granica. Naime, genealogija diskurzivnih struktura humanistike izvediva je jedino kroz prizmu njene upletenosti u historijsku genezu aktualnih struktura moći. Drugim riječima, potrebna je nova filozofija sadašnjosti/povijesti kao holistički okvir za istraživanje simultanog razvoja kako kapitalizma, kolonijalizma i eurocentričnog svjetskog sustava, tako i temeljnih kategorija modernih humanističkih znanosti. Na tragu Vattimove interpretacije Heideggerova pojma Verwindung, narečeni projekt dijagnozu i perspektivu humanistike stoga postavlja u adekvatniji horizont Dusselove »planetarne paradigme«.
PDF
