Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2019. donosi promjenu u sustavu obavljanja primarne zdravstvene zaštite zdravstvenih djelatnika koji su do stupanja na snagu tog zakona djelatnost obavljali temeljem ...koncesije sukladno prijašnjem zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Koncesija se mogla dati i obavljati u područjima obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, laboratorijske dijagnostike, medicine rada i zdravstvene njege u kući. Novine u području obavljanja zdravstvene zaštite odnose se na ukidanje koncesija u zdravstvu te na njihov preustroj u ordinacije pod uvjetom da koncesionar podnese zahtjev Ministarstvu zdravstva za obavljanje daljnje djelatnosti u ordinaciji u određenom roku. Pri tome postoje određene razlike kod onih liječnika koji će svoju djelatnost nastaviti obavljati u prostorima doma zdravlja, od onih koji će zdravstvenu djelatnost obavljati izvan prostora domova zdravlja. Prilikom transformacije koncesija u ordinaciji primarno je potrebno imati na umu da je riječ o javnoj službi koja se obavlja sukladno određenim načelima, međutim nezanemariva je činjenica da je potrebno raditi na usklađivanju visine zakupnine prostora u Republici Hrvatskoj u kojima će se obavljati zdravstvena djelatnost kako bi se doista moglo reći da se ona pruža svima pod jednakim uvjetima.
Rund 25 Jahre nach der letzten rechtsvergleichenden Analyse der Alterssicherung von Beamten ist am Max-Planck-Institut für ausländisches und internationales Sozialrecht in München eine neue Studie zu ...dieser Fragestellung konzipiert und unter Mithilfe von einigen externen Kooperationspartnern durchgeführt worden. Untersucht werden die grundlegenden Prinzipien der Alterssicherung von Beamten und ihre mögliche Veränderung im Laufe der Zeit. Dabei steht die aktuelle Situation in einer Reihe von europäischen Ländern im Vordergrund. Ausgehend von den in Deutschland über die letzten Jahrzehnte gesammelten Erfahrungen, wird die Alterssicherung von Beamten in Deutschland, Frankreich, Italien, Dänemark, Norwegen, Schweden, Rußland, der Schweiz, Slowenien, Tschechien und im Vereinigten Königreich dargestellt. Das Dienstrecht der Europäischen Union und der Vereinten Nationen wird ergänzend einbezogen.
S ukupnom radnom snagom od 5,5 milijuna (ili 20% ukupne zaposlenosti), za 67 milijuna stanovnika, Francuska bi mogla biti "superuprava" zemlja. Međutim, Francuska mora paziti na međunarodne usporedne ...elemente javnog službovanja. Naime, iste funkcije mogu, prema društvenoj i administrativnoj organizaciji država, osigurati institucije i osobe s vrlo različitim statusom. Osim toga, spomenuti je ukupan broj podijeljen u četiri kategorije: državni službenici u strogom smislu (3.850 milijuna, ili 70% od ukupnog broja), ugovorni službenici (930.000), vojska (300.000) i složena kategorija različitog pravnog statusa (360 000). Bez obzira na različitosti njihovog pravnog statusa, svi su u službi općeg interesa, te su podložni strogim deontološkim pravilima, osobito političkom i vjerskom neutralnošću, nepristranosti i pravičnosti.
Država nije samo pravna konstrukcija niti se može sažeti na njene procedure i legitimna ograničenja. Država se sastoji od fizičkih osoba koje na različite načine usmjeravaju njenu djelatnost. Načini ...opsluživanja države prije svega se temelje na stalnom razmatranju važnosti tih dužnosti i filozofije države. Stoga se stalno javlja ovo pitanje: služimo li državi kao što smo to činili prije? Odgovor na ovo pitanje svakako nije isti svugdje. Dužnosnici u Republici Hrvatskoj sigurno neće odgovoriti na to pitanje kao dužnosnici u Republici Francuskoj. Dajemo li tim riječima isto značenje u: Parizu, Bruxellesu, Zagrebu ili Washingtonu? Bez sumnje odgovor je ne. Odgovor na ovo pitanje uvjetovan je poviješću određenog stanja i njegovom konfiguracijom. Međutim, bez obzira na postojeće razlike, smatramo da su izazovi koji nas danas suočavaju isti kao i oni prije, s obzirom na to da je jedan zahtjev i dalje isti, a to je: osjećaj pripadnosti javnoj službi i profesionalni primjer. Evolucija je svakako još uvijek u tijeku i povezana je s transformacijskim oznakama države koje nedvojbeno utječu na služenje državi. Stoga se u ovom članku raspravlja o klasičnom i suvremenom konceptu javne službe.
Glavni problem u organizacijskom dizajnu je problem određivanja optimalnog broja potrebnih zaposlenika. Javne službe u zemljama u razvoju i pružatelji usluga posebno su suočavaju s ovim izazovom. Uz ...zapošljavanje koje se ne temelji na zahtjevu organizacije javlja se prevelik broj zaposlenih. U ovom je istraživanju struktura proizvodne organizacije u državnom vlasništvu redizajnirana pomoću modela iskoristivosti kadra u svrhu optimizacije radnih uvjeta. Korištenjem metode trenutačnih opažanja utvrđeni su godišnji sadržaj rada i optimalni broj zaposlenika na operativnoj razini. Dinamički parametri ljudske interakcije određeni su za tri razine upravljanja i korišteni su za dobivanje optimalnih raspona kontrole za upravljačke pozicije. Čimbenici iskoristivosti kadra i godišnji troškovi rada izračunati su za postojeće i redizajnirane strukture. Rezultati pokazuju da bi se čimbenik iskoristivosti kadra tvrtke mogao povećati za 0,4787 do 0,8063 te bi uštede na godišnjoj razini mogle iznositi N8 018 544. Može se zaključiti da se pomoću kvantitativnog pristupa organizacijskome dizajnu mogu učiniti značajne uštede. Gubitci se mogu smanjiti, što rezultira poboljšanjem produktivnosti.
U radu je problematizirana važnost restrukturiranja hrvatskog javnog sektora.Također predočene su informacije o veličini i troškovima hrvatskog javnog sektora u ukupnoj hrvatskoj ...zaposlenosti.Hrvatski javni sektor mora se restrukturirati zbog smanjenja proračunskog manjka ,što bi trebalo pridonijeti povećanju produktivnosti privatnog sektora i veće konkurentnosti zemlje,te poboljšanju troškovne efikasnosti i učinkovitosti hrvatske javne službe.
As citizens of a country that has recently become a member state of the European Union, we believe that the process of accession and membership of the Republic of Croatia has fulfilled all formal and ...other criteria required from every country wishing to join the European Union. If we look at the European Union through the prism of four economic freedoms, the free movement of people, goods, services and capital, it is obvious that this construction of freedom has to be fully implemented in every member state of the Union by means of national laws and other positive legal regulations to ensure the realisation of the main purpose of the creation of the Union. This freedom of movement and employment of workers as citizens of member states in public/state services of other member states has enabled the European Union to grant national legislations a certain "freedom" to protect specific jobs and services important for a particular country and its security. In order to prevent any possible abuse of that "freedom", the rulings of the European Court of Justice and its judicial activism, which in this case includes the Republic of Croatia too, send a clear message that such a freedom cannot be broadly interpreted, thus violating work and social rights as well as fundamental human rights. By joining the European Union, the Republic of Croatia has taken on all legal obligations of the membership, but the question remains whether the Croatian legislative and executive branches are in perfect harmony with the acquis communautaire of the European Court of Justice. Considering the facts, it is obvious that there is a broad interpretation of regulations regarding the free movement of workers in terms of employing foreign citizens (citizens of EU member states) in public/state services or administration, which is done unknowingly or is due to the existing legislation not in harmony with the practice and directives of the European Court of Justice.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, PRFLJ, SAZU, UL, UM, UPUK
Ideja temeljite reforme cjelokupnoga sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj svoje je najpotpunije ozbiljenje doživjela tijekom rada na projektu “Strategija reforme sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj”, ...a koji je pod vodstvom Ministarstva rada i socijalne skrbi te uz financijsku i stručnu pomoć Svjetske banke, Odjela za međunarodni razvoj Vlade UK te Vlade Japana trajao od travnja 2002. godine do travnja 2003. godine Na projektu su bili angažirani brojni strani i domaći stručnjaci čiji je rad bio fokusiran na pet područja: radna politika i zapošljavanje, socijalna pomoć, socijalne usluge, povećanje sposobnosti praćenja siromaštva te fiskalna pitanja i decentralizacija. Završna izvješća svih timova te sažeti opis reformiranoga sustava socijale skrbi u Hrvatskoj objavljeni su u radnom materijalu Ministarstva rada i socijalne skrbi u lipnju 2003. godine. Iako su unutar opisa novoga sustava socijalne skrbi predviđene mnogobrojne i dalekosežne promjene, u mnogim su dijelovima te promjene samo naznačene, ali ne i detaljno razrađene. Predviđeno je, također, da se u nekoliko sljedećih godina niz prijedloga ispita i dalje razradi putem pilot-projekata. To znači da je implementacija reforme usko vezana uz kritičku valorizaciju i primjenu predviđenih promjena, a takvu je valorizaciju i primjenu nemoguće izvesti bez punog angažmana onih koji rade u sustavu socijalne skrbi. Objavljivanje ovog dokumenta u časopisu povezano je, stoga, i sa željom da se unutar sustava još više potakne diskusija o predloženim promjenama te stimuliraju promjene. Iz završnog izvješća tima za socijalne usluge ovdje su objavljeni dijelovi dokumenta koji tematiziraju socijalno planiranje na lokalnoj razini, javnu službu za socijalni rad te pitanje transformacije institucija. Cjelokupni dokument o socijalnim uslugama sadrži još uvod, poglavlje o standardima i regulaciji, zaključak te niz priloga. Iako nepotpun, ovdje objavljeni dokument jasno naznačuje kako se socijalna intervencija ne može planirati ni izvoditi bez jasne strategije socijalnog planiranja na lokalnim (i svim drugim razinama), kako se način rada u centrima za socijalnu skrb mora reformirati kako bi se korisnicima socijalnih usluga mogla pružiti adekvatna ponuda te kako je institucije potrebno postupno transformirati u smjeru većeg korištenja alternativnih resursa skrbi. Tim za socijalne usluge činili su Paul Stubbs i John Warwick te su oni autori dionice o socijalnim uslugama koji je izvorno napisan na engleskom jeziku. Redakturu prijevoda te njegovu prilagodbu potrebi objavljivanja u časopisu izvršio je Siniša Zrinščak.
Povijest obrazovanja za javnu upravu u Rusiji sastoji se od tri dijela: institucionalnog razvoja, tj. razvoja ruskog sustava škola za javnu upravu (1993. bile su četiri, a 2012. bilo ih je više od ...300); razvoja obrazovnih programa za javnu upravu, koji je utjecao na državne standarde visokog obrazovanja za javno i lokalno upravljanje (preddiplomski (BA) i petogodišnji specijalistički te diplomski (MA) programi) te razvoja ruskog tržišta poslodavaca. Potonji je vrlo fragmentiran i neuravnotežen zbog toga što poslodavci ne razumiju koje kompetencije njihovi zaposlenici trebaju imati, zbog toga što postoje ogromne razlike u plaćama zaposlenika u državnom i privatnom sektoru te zbog toga što su nevladini i analitički dijelovi tržišta slabo razvijeni. U radu se analiziraju temeljni suvremeni trendovi razvoja svih triju komponenti, uključujući i prijelaz s petogodišnjeg specijalističkog programa obrazovanja na sustav preddiplomskih i diplomskih programa te stvaranje »izvornih standarda« tijekom razvoja pristupa »segmentiranih kompetencija« za različite kategorije poslodavaca. U radu se navodi primjer razvoja preddiplomskog obrazovnog programa za javnu upravu Više ekonomske škole Nacionalnog instituta za istraživanja.
PDF
