Hrvatska je uprava, od hrvatske samostalnosti, bila predmet ispitivanja domaćih i stranih stručnjaka. Ovdje se ukratko rekapituliraju rezultati tih ispitivanja, osobito u svjetlu procesa ...pridruživanja Hrvatske EU. Razmatraju se također upravna iskustva Slovenije u procesu pridruživanja i daju prijedlozi u vezi s pripremanjem za početak pregovora s Europskom komisijom.
Prilog obrađuje postupke upravljanja zapisima kod organa javne uprave u
Sloveniji od nastanka do predaje arhivskoga gradiva nadležnomu državnom
arhivu s naglaskom na različitim propisima, teoriji i ...praksi record managementa, uključujući elektroničko poslovanje i arhiviranje.
Autor u članku analizira kakav bi pravni sustav za oblikovanje e-uprave bio potreban (pored već postojećeg) u Sloveniji. Kao prvi element tog sustava autor vidi zakon, koji će regulirati pristup ...informacijama javnog značaja. U Sloveniji je pravo svakoga da dobije informaciju javnog značaja ustavna kategorja, pa bi zakon morao odrediti postupak na temelju kojeg će biti moguć pristup informacijama javnog značaja, a naročito detaljno odrediti iznimke kada pristup nije moguć. Kao drugi element spomenutog pravnog sustava i istodobno kao temeljni normativni okvir za oblikovanje e-uprave autor vidi poseban zakon o e-upravi. Takav bi zakon predstavljao pravnu obvezu za sustavan i organiziran način realizacije projekta e-uprave. Pored drugih pitanja e-uprave, koja slovensko pravo već uređuje, taj bi zakon uredio i brojna druga pitanja: jasno sadržajno opredjeljenje upravnih usluga koje će se staviti na Internet, jasno opredjeljenje nositelja projekta e-uprave (organizacijske strukture), određivanje poticaja i olakšica za prevladavanje “digitalne razdjelnice” i pitanje sigurnosti potrošača (korisnika).
Uprvom dijelu teksta raspravlja se o pojmu ljudskih potencijala i posebnostima upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi. Prikazuju se razlike između personalne funkcije koja je ...karakteristična za tradicionalni upravni koncept te funkcije upravljanja ljudskim potencijalima koji proizlazi iz doktrine novog javnog menadžmenta. U drugom se dijelu analiziraju odredbe novog Zakona o državnim službenicima s obzirom na njihovu prilagođenost standardima EU
i ciljevima programa CARDS te se uspoređuju sa službeničkim zakonodavstvom nekih postsocijalističkih zemalja koje su postale članice EU. Traže se odgovori na dva temeljna pitanja. Prvo, je li Zakon o državnim službenicima pridonio jačanju i modernizaciji službeničkog zakonodavstva, a prije svega profesionalizaciji i depolitizaciji službeničkog sustava? Drugo, je li u organizacijskom i institucionalnom
smislu usmjeren prema novom pristup upravljanja ljudskim potencijalima ili je zadržao stari pristup klasične personalne administracije?
Oprečna mišljenja o utjecaju poslova na ustrojstvo organizacija. Posebne determinante u razvitku organizacija državne uprave te mišljenja o tome u suvremenoj upravnoj znanosti. Zaključci iz te ...usporedbe o odnosu poslova i ustrojstva u organizacijama javne uprave.
Postoji li međuovisnost djelatnosti i ustrojstva u upravnim organizacijama i, ako postoji, na koji se način izražava?
Da bismo pokušali odgovoriti na ovo pitanje, moramo poći od šireg rodnog pojma upravnih organizacija, naime od pojma organizacije uopće. Najprije ćemo razmotriti dileme koje je o tome pitanju otvorila klasična teorija organizacije pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća (I), zatim vidjeti kako se svojstvene značajke državne uprave odražavaju na međuovisnost poslova i strukture u državnim upravnim organizacijama (II), pa usporediti mišljenja o tome u suvremenoj upravnoj znanosti (III), da bismo na kraju izvukli zaključke iz te usporedbe u sklopu pravilnosti koje vrijede za organizacije uopće i posebno za organizacije javne uprave (IV).
U radu se analizira specifična inicijativa uvođenja javnih povelja kao posebno područje u sklopu menadžerskih reformi javne uprave koje se provode u zadnjem kvartalu 20. stoljeća. Ta je inicijativa ...dovela do razvoja povelja javnih službi kao posebnog instrumenta koji treba poslužiti podizanju kvalitete javne uprave i jačanju uloge građana. U radu se posebno analiziraju pitanja promijenjene uloge građanina koji se promatra kao potrošač usluga javne uprave, definiranja kvalitete javne uprave, razlike između javnog i privatnog sektora te pitanje pravne naravi javnih povelja. Također, poseban naglasak stavlja se na službe od općeg interesa koji je izgrađen u okviru Europske unije. Drugi dio rada razmatra mogućnost uvođenja povelja javnih službi u upravni sustav Republike Hrvatske, analizira prepreke i mogućnosti takve inicijative te posebno razmatra ulogu politički odgovornog vrha uprave u procesu uvođenja takvih dokumenata u hrvatski upravni sustav.
Udžbenik Upravna znanost – Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu aktualno je i sveobuhvatno djelo koje na sistematičan način obrađuje najvažnije teme upravne znanosti. Riječ je o modernom ...udžbeniku koji naglašava važnost javne uprave za suvremeno društvo uzimajući pritom u obzir dinamičnost njezina razvoja te ističući nove tendencije koje znatno utječu na njezin razvoj, u prvom redu proces europeizacije i globalizacije.
Udžbenik se koristi kao osnovna literatura na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kolegiju Upravna znanost, ali i na nizu kolegija koji se izvode u okviru Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i na poslijediplomskim studijima iz područja javnog prava i javne uprave. Osim toga, udžbenik je i neizostavno štivo za sve koji se znanstveno ili praktično bave javnom upravom.
Autori knjige su profesori i docenti Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Ivan Koprić, predstojnik Katedre, predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije te predsjednik Instituta za javnu upravu, izv. prof. dr. sc. Gordana Marčetić, doc. dr. sc. Anamarija Musa, ujedno i povjerenica za informiranje, doc. dr. sc. Vedran Đulabić i doc. dr. sc. Goranka Lalić Novak.
Udžbenik, tiskan 2014. u izdanju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Studijskog centra za javnu upravu i javne financije, ima 408 stranica, od čega se 384 stranice odnose na devet glavnih poglavlja (Javna uprava – temeljni pojmovi, str. 1 – 26, Javna uprava u društvu i političko-upravnom sustavu, str. 27 – 78, Upravna organizacija i javni menadžment, str. 79 – 132, Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi, str. 133 – 172, Obavljanje poslova državne uprave, str. 173 – 215, Javne službe – službe od općeg interesa, str. 215 – 246, Lokalna i regionalna samouprava, str. 247 – 318, Europski upravni prostor, str. 319 – 344, Reforme i modernizacija javne uprave, str. 345 – 384), dok se na preostalim stranicama nalaze prateći dijelovi: opsežan pregled literature te kazalo pojmova koje olakšava snalaženje u gradivu knjige. Popis literature sadržava 213 jedinica, većinom na engleskom jeziku (113 jedinica). Preglednosti knjige pridonosi i kraća te duža verzija sadržaja i popis kratica korištenih u tekstu.
...
