Reforma javnih službi u Srbiji Đorđević, Snežana
Hrvatska i komparativna javna uprava,
12/2011, Volume:
11, Issue:
4
Journal Article
Open access
Tijekom 1980-ih, mnoge su demokratske zemlje reformirale svoj javni sektor (promjena iz države blagostanja u poduzetničku državu). Razvijena su tri modela – američki, westminsterski i skandinavski ...model. Svaki od njih ima određeni raspon intervencije, način primjene te različite rezultate u različitim zemljama. Reforma lokalnog javnog sektora posebno je zanimljiv i karakterističan dio tih procesa. Rad analizira spomenute procese u Srbiji, kao zemlji u tranziciji i
jednoj od zemalja nastaloj raspadom bivše Jugoslavije. Analiza je usredotočena na sve izazove reforme, probleme, te posebno na korijene otpora prema njoj, kao i na njene granice. Reforma zahtjeva demokratizaciju, modernizaciju i podizanje kvalitete upravljanja u cijelom sustavu. Studija je pokazala da su politički i gospodarski okoliš, politička klima, demokratske vrijednosti i (ne)sudjelovanje
građana u odlučivanju važni čimbenici (loše) reforme javnih (a pogotovo lokalnih) službi. Temelj ove studije su brojne prijašnje studije o različitim vidovima upravnih reformi, kao i opsežna empirijska istraživanja, primjerice Istraživanje kapaciteta lokalne vlasti u Srbiji 2009. i Istraživanje lokalnih javnih poduzeća u Beogradu, 2009. Završni dio rada je studija slučaja koja se bavi javnim poduzećima u Beogradu. Ona je posebno važna jer je Beograd metropolitansko područje i glavni grad Srbije s dva milijuna stanovnika. Ima dobre gospodarske, političke, obrazovne i upravljačke potencijale te bi trebao biti predvodnik reforme javnog sektora. Studija je pokazala lošu kvalitetu reforme javnih službi
analizirajući sve bitne vidove reforme, kao što su opće pravno i gospodarsko okruženje, organizacijski i upravljački kapaciteti javnih poduzeća, način funkcioniranja (profesionalni kriteriji nasuprot političkima), način pružanja javnih usluga, usredotočenost na potrebe građana i kvaliteta javnih službi.
Autorica analizira posljedice seljačke bune 1755. godine na promjene u kraljevinskoj javnoj upravi. Okosnicu rada čine prijedlozi upravnih promjena koje je u listopadu 1755. izradilo posebno za to ...formirano dvorsko povjerenstvo, a na temelju prijedloga kraljevskoga istražnog povjerenstva koje je djelovalo u Hrvatskoj tijekom ljeta iste godine. U radu su na temelju zapisnika dvorskoga povjerenstva, transliteracija kojega se nalazi u prilogu, te suvremenih narativnih izvora i arhivske građe preispitani mogući utjecaji na formiranje prijedloga reforme uprave, analizirani konkretni prijedlozi te utvrđene dugoročne posljedice djelovanja obaju povjerenstava.
U radu je prikazan društveno-povijesni kontekst konstitucije tržišta elektroničkih medija BiH, struktura današnjega RTV sektora, te način na koji se on regulira. Posebno je prikazana regulacija ...programske produkcije, ali nju se je pokušalo dovesti i u vezu s europskom regulativom u toj oblasti. Rad se osvrće i na utjecaj novih tehnologija i servisa na ovu oblast. Na kraju, dan je i prikaz utjecaja pojedinih elektroničkih medija, ali i njihov udio u raspodijeli ukupnog marketinškog kolača.
Analizira se institucionalni razvoj u obavljanju socijalnih i drugih javnih službi od njihovog početka u 19. stoljeću. U to su vrijeme određene društvene i druge javne službe obavljale lokalne ...samouprave i poduzeća u njihovu vlasništvu, pa se takav institucionalni aranžman može zvati lokalnom državom blagostanja.
Nacionalne države blagostanja bile su najrazvijenije 1960-ih. Od 1980-ih javne su službe pod utjecajem neoliberalnih politika, koncepta novog javnog menadžmenta, te politike tržišne liberalizacije Europske unije. Pravo EU je razvilo svoju definiciju javnih službi i nazvalo ih službama od općeg interesa. Analizira se razvoj u pet zemalja, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj,
Italiji i Norveškoj. Identificiraju se institucionalne sličnosti i varijante
razvoja javnih službi u njima, kao i faktori koji su utjecali na specifične nacionalne putove razvoja javnih službi. Rad se temelji na neoinstitucionalnoj teoriji, a usredotočuje na opskrbu energijom. Zaključuje se da sektor javnih službi u analiziranim zemljama pokazuje značajne znakove ponovne municipalizacije, tj. jačanja uloge lokalnih vlasti i njihovih komunalnih poduzeća u obavljanju
službi od općeg ekonomskog interesa, što je rezultat političkog jačanja lokalne samouprave u okviru nacionalnih država i Europske unije.
Analizira se stanje u komunalnim djelatnostima u Hrvatskoj. Posebno se analiziraju pojedine komunalne djelatnosti propisane Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Obrađene su javna vodoopskrba, odvodnja ...i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija, obavljanje dimnjačarskih poslova i javna rasvjeta. U razvoju tih službi vidi se potreba za privatizacijom,
stvaranjem velikih funkcionalnih sustava komunalnih službi, prilagodbom europskim standardima. Komunalne su službe važan element sustava upravljanja gradom i pružanja važnih javnih usluga građanima o čemu ovisi njihovo šire zadovoljstvo javnom upravom i javnim sektorom u cjelini. Iznose se prijedlozi za poboljšanje pravne regulacije u području komunalnih djelatnosti.
Rad se bavi reformom javne uprave u Mađarskoj u europskom kontekstu. U većini novih članica EU, bas kao i u Mađarskoj, ili je u tijeku strukturalna promjena javne uprave ili je provedena tijekom ...prošlih deset godina. Objašnjenje za takva kretanja je u činjenici da javne uprave u tradicionalnim, centraliziranim, unitarnim državama nisu u stanju suočiti se s izazovima modernizacije države, gospodarstva i društva te nisu u mogućnosti stvoriti odgovar ajuće kompetitivne
uvjete. Međutim, trenutačni negativni demografski trendovi primjetni
od 1990-ih prisiljavaju čak i gospodarski razvijene zemlje na pregled organizacije i djelovanja svoje javne uprave. Mađarska se bori s usitnjenim i skupim sustavom lokalne samouprave, dok novi zahtjevi Europske unije, poput načela jednake dostupnosti javnih službi za sve građane, od nje također traže nove reforme. Javna politika u pogledu državnih subvencija dovela je do integracije mikroregionalne razine sustava lokalne samouprave uspostavljene u skladu sa
standardima za NUTS 4 teritorijalnu razinu. Međutim, to rješenje nije stvorilo novu razinu javne uprave niti je utjecalo na (politički značajnu) autonomiju lokalnih jedinica. S jedne strane možemo govoriti o optimalnim granicama pri organiziranju temeljnih javnih službi, a s druge o stvaranju jednakih mogućnosti pristupa javnim službama za građane (u vezi s osnivanjem višenamjenskih mikroregionalnih asocijacija). Budući da je Mađarska snažno centralizirana
unitarna država, ozbiljna funkcionalna reforma trebala je odrediti međuodnose lokalne, regionalne i središnje razine vlasti. Drugim riječima, reforma je trebala rezultirati preraspodjelom javnih poslova te, u skladu s tim, premještanjem i regionalnom decentralizacijom određenih vidova vlasti. No, takvo je rješenje odbijeno uz objašnjenje da se u Mađarskoj može očekivati otpor regionalizmu,
budući da je prilagodba institucija zahtjevima EU uglavnom formalne Mravi.
Javne službe suočavaju se s nužnošću primjene poslovnih filozofija usmjerenih prema potrošačima i pristupu upravljanju kvalitetom. U radu se nastoji naglasiti važnost procjene potrošača o kvaliteti ...javnih usluga. Prema toj procjeni, razlika između percepcije i očekivanja potrošača odredit će se s pomoću SERVQUAL metodologije. Istraživanje je provedeno na 250 stanovnika Dubrovnika. Rezultati pokazuju da postoji značajan jaz između percipirane i očekivane kvalitete javnih službi. Takav uvid vodi k zaključku da bi se u upravljanju javnim službama trebala uzeti u obzir važnost praćenja kvalitete kao baze za primjenu ukupnog praćenja kvalitete.
Hrvatska je donijela Strategiju upravljanja vodama kako bi
svoju politiku u vodoopskrbnoj djelatnosti prilagodila relevantnoj europskoj regulaciji. U radu se obrađuju različiti modeli osiguranja ...konkurencije i određivanja cijena u sektoru vodoopskrbe. Hrvatska je usvojila politiku zadržavanja vodoopskrbne infrastrukture u vlasništvu lokalnih samoupravnih jedinica i reduciranje broja kompanija koje djeluju u vodoopskrbi. U Hrvatskoj se najavljuje utemeljenje posebnog nezavisnog regulacijskog tijela koje bi moglo pridonijeti
konkurenciji, jačanju efikasnosti i zaštiti potrošača u vodoopskrbnom sektoru. Autor se zalaže da takvo tijelo ima jake odlučujuće ovlas ti. Analiziraju se relevantna međunarodna iskustva i hrvatska Strategija upravljanja vodama
