The paper analyzes the motivational factors and their impact on the behavior and performance of employees in the public sector. The survey of public sector employees was conducted on the territory of ...Banat. The collected data were subjected to a descriptive and comparative statistical procedure. The results of the research showed that there is a certain deviation in terms of employees' attitudes about motivational factors. The results confirmed the specificity and at the same time the difference in terms of the attitudes of public sector employees in the territory of Banat in relation to the region and the world.
The City of Bakar has transformed part of its waterfront which until recently was used exclusively for industrial purposes. Intervention resulted in a modernly designed public space. Although it ...seems that there are no comparable features with a developed and large city like New York, this paper will present two case studies that prove the opposite. The aim of the paper is to present the comparison and results of two waterfront brownfield transformations. The research includes methods of transforming waterfront areas in such a way that they become accessible to citizens and significantly improve the residents' life and urban space quality. The paper presents the application of certain methods during planning, designing, and landscaping, as well as the comparative results of different scales of coastal transformation.
Grad Bakar je uređenjem dijela obale kao javnog prostora na suvremen način transformirao prostor obale koji se donedavno koristio isključivo u industrijske svrhe. Iako se čini da s razvijenim i velikim gradom poput New Yorka nema usporedivih značajki, u ovome će se radu prikazati dvije studije slučaja koje dokazuju suprotno. Cilj rada je prikazati usporedbu i rezultate dviju transformacija industrijskog obalnog područja. Istraživanje obuhvaća metode transformacije obalnih prostora na način da postanu građanima dostupni i značajno utječu na poboljšanje kvalitete života stanovnika i urbanog prostora grada. U radu se prikazuju primjene određenih metoda prilikom planiranja, projektiranja i uređenja prostora, kao i usporedivi rezultati različitih mjerila transformacije obale.
Javni sektor u suvremenom poslovnom okruženju biva izložen isti m utjecajima globalnog poslovanja, društvenih i kulturnih promjena kao i privatni sektor, te se sukladno tome prilagođava postojećim ...socio-ekonomskim potrebama. Zadaća je javnog sektora da zajedno s privatnim sektorom unaprjeđuje društvo, stvara predispozicije društvenog
rasta i razvoja, utječe na pozitivno određenje nacionalnih ekonomija i rada poslovnih subjekata u svrhu stvaranja novih vrijednosti. Također, kao javni servis, javni sektor osigurava pravovremeno, kvalitetno i sadržajno ostvarenje interesa građana. Stoga je nužno definirati i razvijati oblike javnog menadžmenta
koji se mogu odgovarajuće prilagoditi promjenama okruženja i djelotvorno upravljati različitim aspektima internih funkcija javnog sektora. Cilj rada je istražiti temeljna obilježja suvremenog javnog sektora i na temelju toga odrediti potrebne modalitete javnog menadžmenta. Metodologija istraživanja temelji se na analizi strukture javnog sektora s osvrtom na Republiku Hrvatsku, uz pregled javnih upravljačkih odnosa koji u njemu trenutno postoje. Pritom se uvažava diverzifikacija javnog sektora na opću državu (javnu upravu) i javna (društvena) poduzeća. Svaka razina javnog sektora ima svoje podrazine djelovanja u različitim vidovima djelatnosti sa specifičnim ciljevima i zahtjevima, što pred javni menadžment postavlja uvjet uske specijaliziranosti, multidisciplinarnosti i interaktivnosti s različitim subjektima poslovnog okruženja. Rezultati istraživanja očituju se u predlaganju razvojnog modela menadžmenta s ciljem povećanja reagibilnosti javnog sektora na promjene u suvremenom društvenom i poslovnom okruženju. Istovremeno se kao glavni zaključak nameće da je razvoj transparentnog javnog menadžmenta preduvjet razvoja javnog sektora koji može uspješno zadovoljavati potrebe i pratiti interese svih njegovih korisnika u 21. stoljeću.
The public sector operating in the modern business environment is exposed to the impacts of global business, social and cultural changes to the same extent as the private sector and is, therefore, equally adjusting to the existing socio-economic requests. The general objective of the public sector is, in alignment with the private sector, to improve society, create predispositions to social growth and development, influence the positive determination of national economies and business entities in order to create new values. With the notion of a ̋public service ̋, the public sector ensures timely engaged, high quality and content realization of citizens' public interests. Therefore, it is necessary to define and develop models of public management that will adapt to changes in the social environment and effectively manage various aspects of the public sector's internal functions. The aim of this paper is to explore modern aspects of the public sector and to determine adequate public management modalities. The research methodology is based on analysis of the public sector structures in the Republic of Croatia, accompanied with a review of current public governance relationships. Respectfully, the public sector is divided into the general government (public administration) and public (social) companies. Each level of the public sector has its own sub-sectors with different activities, specific goals and requirements. This also requires public management to set the conditions for specialization, multidisciplinary approach and interactivity with different subjects from the business environment. Research results indicate the development of a public management model intended to increase public sector responsiveness to contemporary changes in the social and business environment. The main conclusion states that developing transparent public management is a prerequisite for developing an efficient public sector that can successfully meet the needs of all its users in the 21st century.
U svakodnevnoj komunikaciji,
svjesno ili nesvjesno, koristimo se neverbalnom komunikacijom kako bismo
prenijeli poruku sugovorniku na što efektivniji način, izrazili emocije,
dojmove ili ga uvjerili ...u vlastite stavove. Neverbalna komunikacija
podrazumijeva kontakt očima, izraz lica, stav i položaj tijela, gestikulaciju
rukama, ton glasa kao i dodir. Osobni izgled također spada u jednu vrstu
neverbalne komunikacije. Stil odijevanja ostavlja dojam na sugovornike koji
može imati veliki utjecaj na cjelokupno izlaganje. Javni govor podrazumijeva
izlaganje određenih informacija većoj skupini slušatelja. Takvo izlaganje može
biti pripremljeno, nepripremljeno, formalno, neformalno, spontano ili pak
strukturirano. Kod javnog govora osim verbalnih veliki značaj imaju i neverbalni
parametri izlaganja. Oni predstavljaju ključan alat korišten kako bi, ne samo
uvjerili slušatelje u pouzdanost i ispravnost onoga što se govori, već kako bi
pridobili njihovu pažnju sa ciljem da interes slušatelja ostane prisutan
tijekom cijelog izlaganja. Iz navedenog razloga neverbalna komunikacija je
izuzetno bitna kao predmet izučavanja u sklopu tematike javnog nastupa. Ukupna
neverbalna komunikacija kao i govorne sposobnosti mogu se vježbanjem usavršiti.
Korištenjem različitih tehnika uvjeravanja moguće je utjecati na slušatelje i
približiti im stavove i poruku koja im se pokušava prenijeti. Ovim radom
nastojao se istražiti utjecaj neverbalne komunikacije kao alata uvjeravanja u
javnom nastupu. U radu se analizira kakav i koliki utjecaj ima neverbalno
izražavanje na cjelokupni dojam o govorniku. Empirijski dio rada temelji se na
analizi mišljenja i stavova ispitanika prikupljenih anketom o neverbalnoj
komunikaciji. Rezultati dobiveni obradom anketnog upitnika ukazuju kako
neverbalno izražavanje ima znatan utjecaj na cjelokupni dojam o osobi koja
javnim govorom prenosi određenu poruku. Stečeni dojam u konačnici može ostaviti
generalno negativan ili pozitivan stav o govorniku te se potvrdila činjenica
kako neverbalna komunikacija često ostavlja snažniji dojam na stav slušatelja o
govorniku od verbalne komunikacije.
In everyday
communication, consciously or unconsciously, we use non-verbal communication to
convey the message to the interlocutor in the most effective way, express
emotions, impressions or convince him of our views. Nonverbal communication
involves eye contact, facial expression, posture and body position, hand
gestures, tone of voice, and touch. Personal appearance also belongs to one
type of nonverbal communication. For example, the dressing style leaves an
impression on the interlocutors, which can significantly impact the overall
presentation. Public speaking involves presenting certain information to a larger
group of listeners. Such presentation may be prepared, unprepared, formal,
informal, spontaneous or structured. In public speech and verbal speech,
non-verbal parameters of presentation are also of great importance. They
represent a crucial tool used to not only convince listeners of the reliability
and correctness of what is being said but also to gain their attention to keep
the listener's interest present throughout the presentation. For this reason,
non-verbal communication is essential as a subject of study within public
speaking. Overall nonverbal communication, as well as speaking skills, can be
improved through practice. By using different persuasion techniques, it is
possible to influence the listeners and bring them closer to the views and message
being conveyed to them. This paper sought to explore the impact of nonverbal
communication as a tool of persuasion in public speaking. The paper analyzes
what and to what extent nonverbal expression impacts the overall impression of
the speaker. The empirical part of the paper is based on the analysis of
opinions and attitudes of respondents collected by the survey on nonverbal
communication. The results obtained by processing the survey questionnaire
indicate that non-verbal expression significantly impacts the overall
impression of a person who conveys a specific message through public speech.
The impression gained may ultimately leave a generally negative or positive
attitude towards the speaker, and the fact that nonverbal communication often
leaves a stronger impression on the listener's attitude towards the speaker
than verbal communication has been confirmed.
Trajnostni promet v Prištini HOXHA, Visar; BRAHUSHI, Viola
Urbani izziv,
12/2023, Volume:
34, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Avtorja sta proučevala neučinkovitost, mogoče izboljšave, izzive in vplive trajnostnih prometnih rešitev v Prištini, da bi na podlagi izsledkov oblikovala strategije za razvoj tovrstnih rešitev v ...majhnih hitro urbanizirajočih se mestih in prispevala k znanju na področju trajnostnega prometa v majhnih državah v razvoju. Pri raziskavi trajnostnega prometa v Prištini sta uporabila kvalitativni pristop in polstrukturirane intervjuje z dvanajstimi anketiranci, njihove odgovore pa sta proučila s tematsko in prečno analizo. Izsledki raziskave so pokazali, da je prištinski prometni sistem zelo neučinkovit, kar je posledica zastarele infrastrukture in različnih pogledov deležnikov. S tematsko in precno analizo sta avtorja opozorila na večplastne izzive pri uvedbi trajnostnega prometa v mestu. Njuna raziskava dopolnjuje literaturo s tega področja, saj daje vpogled v prometni sistem v Prištini in ponuja uporabne napotke za prometne načrtovalce. Z vidika družbe pa izsledki poudarjajo nujnost celostnega pristopa, ki bi združeval infrastrukturne izboljšave in spremembe v navadah ljudi ter tako omogočal vzpostavitev trajnostnega urbanega okolja v Prištini.
Javni spomeniki predstavljajo odsev našega kolektivnega spomina in odnosa do preteklosti ter s svojo likovno podobo in sporočilnostjo pomembno sooblikujejo sodobni javni prostor. Območje Velikih Lašč ...z okolico, ki je sicer pretežno ruralno, zaradi pomembnega prispevka k razvoju in uveljavljanju slovenskega jezika prek Primoža Trubarja, Frana Levstika, Josipa Stritarja in Jožeta Javorška, premore nekaj kvalitetnih javnih spomenikov, ki so od druge polovice 19. stoletja do danes zaznamovali pomembnejše obletnice, povezane z domačimi literati. Sedemdeseta obletnica postavitve spomenika Primožu Trubarju na njegovi rodni Rašici ponuja priložnost za sistematični pregled in oris javnih spomenikov na Velikolaškem ter njihovo širše kontekstualiziranje v navezavi na lokalno okolje.
Prispevek analizira dostopnost javnega potniškega prometa ( JPP) v Sloveniji glede na oddaljenost postajališč od prebivališč in pogostnost voženj. S povezovanjem podatkov iz Centralnega registra ...prebivalcev in podatkov o ponudbi JPP smo z geografskim informacijskim sistemom izračunali delež prebivalstva, ki živi v 500- in 1000-metrski oddaljenosti od postajališč z zadevnim številom dnevnih voženj. Avtorji so analizirali prostorske razlike v dostopnosti do postajališč JPP, na podlagi podatkov o gostoti prebivalstva so prepoznali glavne vrzeli v ponudbi JPP in analizirali razmeščanje novejše poselitve v navezavi na današnje omrežje JPP.
Odluke u javnim poduzećima ne donose se isključivo na temelju kriterija profitabilnosti, već je riječ o objedinjavanju kriterija tržišnosti i javnosti. Unatoč raznolikosti ciljeva koje projektima u ...javnom sektoru treba zadovoljiti te činjenici da se odluke donose političkim procesom pregovaranja između dionika, podloga donošenju odluka treba biti analiza troškova i koristi. Pri tome treba uključiti sve koristi: materijalne i nematerijalne, izravne i posredne. Valja imati na umu da projekt treba biti troškovno pokriven kako u fazi izgradnje, tako i u fazi korištenja i održavanja. U ovome radu analiziraju se odluke u javnom poduzeću HAC s naglaskom na upravljačke odluke pri izgradnji autoceste A1. Ciljevi izgradnje ove autoceste bili su povezivanje državnoga prostora, povezivanje s europskom mrežom autocesta, razvoj turizma te povećanje sigurnosti prometa. Ti su ciljevi ostvareni. No nisu ostvareni željeni ciljevi povećanja razvoja, posebno gospodarskoga razvoja ruralnih i slabije naseljenih područja te zadržavanja i povećanja broja stanovnika. Tržišni ciljevi projekta također nisu ostvareni. Troškovi izgradnje dionice od Bosiljeva do Splita premašili su planirane troškove za 3 milijarde kuna. Prihodi su od 2015. do 2017. godine bili u prosjeku 500 milijuna kuna manji od projiciranih. Na temelju ovih podataka nameće se pitanje je li autocestu A1 trebalo graditi s pomoću kredita ili putem javno-privatnog partnerstva. S obzirom na pogreške u projekcijama, može se pretpostaviti da bi model javno-privatnog partnerstva podrazumijevao realniju procjenu prometne dinamike, nižu cijenu gradnje, bolje upravljanje prihodima, ali i postupniju gradnju.
O javnom umu i načelu razlike Zelič, Nebojša
Filozofska istraživanja,
12/2023, Volume:
43, Issue:
3
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Jedno je od važnih pitanja interpretacije Rawlsove filozofije ono o povezanosti dvaju problema o kojima je pisao cijeli svoj život – pravednost i legitimnost. U ovom radu kao posebnost Rawlsove ...teorije pravednosti uzimam načelo razlike, dok kao poseban aspekt njegove teorije legitimnosti uzimam ideju javnog uma, te pokušavam pokazati da su oba aspekta povezana, odnosno da ih ne trebamo gledati kao dva odvojena projekta. Pokušavam pokazati da bismo opravdanje načela razlike trebali oblikovati kao opravdanje određenog socio-ekonomskog uređenje prije nego kao apstraktno načelo, ono koje je bolje od drugih legitimnih uređenja. Za Rawlsa su demokracija vlasničkog tipa (engl. property-owning democracy) i liberalni socijalizam (engl. liberal socialism) ona socio-ekonomska uređenja koja realiziraju načelo razlike. Glavna je razlika između ta dva sustava ta što je u prvom dopušteno privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, ali je ono široko disperzirano. U ovom radu pokušavam pokazati na koji način takav sustav može biti javno opravdan. Opravdanje koje pri tome trebamo koristiti upravo je ono koje Rawls oblikuje kroz ideju javnog uma, pozivanjem na političke vrijednosti sadržane u našoj javnoj političkoj kulturi.
One of the important questions in the interpretation of Rawls’s philosophy is the connection between the two problems he wrote about throughout his life – justice and legitimacy. In this paper, I take the difference principle as a special feature of Rawls’s theory of justice, while I take the idea of the public reason as a special aspect of his theory of legitimacy, and I try to show that both aspects are connected, that is, that we should not see them as two separate projects. I am trying to show that we should formulate the justification of the difference principle as a justification of a particular socio-economic arrangement rather than as an abstract principle, one that is better than other legitimate arrangements. For Rawls, property-owning democracy and liberal socialism are socio-economic arrangements that realize the difference principle. The main difference between the two systems is that in the first one, private ownership of the means of production is allowed, but it is widely dispersed. In this paper, I try to show how such a system can be publicly justified. The justification that we need to use is precisely the one that Rawls formulates through the idea of the public mind, by referring to the political values contained in our public political culture.
"This book offers a comprehensive global examination of the relationship between public transport and tourism as well as exploring other sustainable transport modes. It offers a unique view by ...analysing tourism through the public transport lens and vice versa. The volume provides an account of how the public transport experience can be improved for tourists so that its value can be maximised and a greater number of people can be encouraged to shift modes. It features a wide range of case studies and examples showing how the tourism industry, as well as regional economies, communities and the environment, benefit when public transport is widely used by tourists. The book will be of interest to researchers and students in the fields of tourism and transport as well as destination marketing organisations and tourism, transport and urban planners."
PDF
