Karantena je kot spopad z epidemijo prinesla transformacijo prostorsko-časovne dimenzije vsakdanjega življenja. Porušila se je fizična in družbena diferenciacija prostorov v vsakdanjem življenju ...(delo, počitek, zabava, zasebno, javno, ospredje, ozadje ...). Obenem so bili ukinjeni običajni interakcijski rituali, ko je digitalno komuniciranje potisnilo ob stran telesni vidik družbenosti in utelešeno interakcijo med ljudmi. Življenje v karanteni se tako prevladujoče dogaja v sintetičnih situacijah. Avtorji analizirajo medijske prakse »komunikativne figuracije« skupine študentov – sošolcev, pri čemer se osredotočajo na spremembo komunikacijskih praks v obdobju najstrožnjih omejitev v času epidemije v kontekstu intenzivne mediatizacije. Ugotavljajo, da je permanentna raba medijev okrepila integracije tehnologije in praks občinstvenja v vsakdanje življenje, naturalizacijo digitalne družbenosti in fragmentacijo pozornosti. To je spletna predavanja na platformi Zoom spremenilo v eno od številnih enakovrednih medijskih praks. Predavanja so tako zaradi tesne integracije v siceršnjo medijsko pro-trošnjo izgubila svojo ritualno distinktivnost in lokacijo zunaj komodificirane digitalne kulture.
Povijest čovječanstva blisko je povezana s pojavom pandemija koje su pustošile svijet mijenjajući sociekonomska obilježja te utjecala na ishode ratnih sukoba i promjene državnih granica, ozbiljno ...prijeteći ljudskoj vrsti, budući da su zarazne bolesti bile uvjerljivo vodeći uzrok smrtnosti. Pandemija COVID-19 šokantno se odrazila na razne aspekte ljudskog postojanja, a svijet se našao pred izborom između scenarija koji se aktivno bori protiv virusa uvođenjem snažnih protuepidemijskih mjera, brojeći mrtve u tisućama i scenarija koji uslijed blagih mjera pušta virusu da se širi populacijom brojeći mrtve u milijunima. Dubrovnik je prvi grad u Europi koji je 1377. g. uveo preventivnu mjeru protiv širenja bolesti izoliranjem ljudi, životinja i dobara koji su tamo stizali iz sumnjivih zaraženih zemalja, što predstavlja prijelomni događaj u povijesti europske medicine, socijalne politike i pomorske trgovine. Revolucionarno otkriće cjepiva zauvijek je promijenilo tijek prirodne selekcije i omogućilo sadašnju razinu zdravlja i duljinu ljudskoga vijeka, pa se zasluženo smatra civilizacijskim postignućem, budući da je tom javnozdravstvenom mjerom spašeno više života nego nekom drugom intervencijom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je, uz potporu zemalja i partnera, podržala novu globalnu viziju i strategiju pod nazivom Agenda imunizacije 2030, kako bi se suočila s izazovima tijekom sljedećeg desetljeća u spašavanju više od 50 milijuna života, omogućivši cjepivo svima i svugdje.
Mankind’s history is closely linked to the emergence of pandemics that ravaged the world by changing socioeconomic circumstances, affecting the outcomes of war conflicts, thus changing state borders, seriously threatening the human race as infectious diseases were convincingly the leading cause of death. The COVID-19 pandemic has had a shocking impact on various aspects of human existence, and the world has been faced with a choice between a scenario that actively fights the virus by introducing strong antiepidemic measures, counting thousands of dead and a scenario that allows the virus to spread due to mild anti-epidemic measures, counting the millions of dead. In 1377, the first prophylactic measure against disease spread was introduced in the city of Dubrovnik by isolating people, animals and goods which arrived from suspicious, contaminated countries and represents a breakthrough in European history, social policy and maritime trade. The revolutionary discovery of the vaccine has changed the course of natural selection forever, enabling the current level of health and length of human life. Since this public health measure saved more lives than any other medical intervention it has deservedly been regarded as civilizational achievement. The World Health Organization (WHO), with the help of countries and partners, has endorsed a new global vision and strategy called the 2030 Immunization Agenda (IA2030) to meet the challenges over the next decade in saving more than 50 million lives by making vaccines available to everyone, everywhere.
Epidemija covida-19 je po dostopnih podatkih podobno kot epidemije nalezljivih bolezni pred njo povzročala tudi posledice na duševnem zdravju prebivalstva. Posebej so bile ogrožene ranljive skupine ...prebivalstva, kot so ljudje z duševnimi motnjami, migranti in neposredno izpostavljeni stresnim okoliščinam v času epidemije. Dolgotrajna osamitev ali karantena lahko poveča simptome anksioznosti, depresije in samomorilnost. Primeri, ki jih predstavljamo, so povezani, čeprav jih gotovo ni enostavno povzročila zdravstvena kriza med epidemijo covida-19. Zato je torej treba v času krize covida-19 in po njej, kot tudi v času drugih naravnih katastrof, oblikovati smernice za delo na področju duševnega zdravja najbolj ranljivih in izpostavljenih skupin, predvsem na področju preprečenja samomorilnosti. Gre za krizno ukrepanje, ki zahteva široko mobilizacijo služb in strokovnjakov.
Pojmovi pandemijskih društvenih praksi, kapitala i ekonomije brige uokviruju ovaj
rad koji se bavi osjećajima, mislima i praksama žena tijekom karantene u prvom valu pandemije
bolesti COVID-19 u ...travnju 2020. godine u Hrvatskoj. Temelji se na uvidima dobivenima
online istraživanjem u kojem je sudjelovalo 213 visokoobrazovanih žena različite dobi.
Postavljena pitanja bila su otvorena i omogućavala prikupljanje osobnih narativa: tražene su
ključne riječi za koje sudionice smatraju da dobro opisuju svijet, njihovu obitelj i prijatelje te
njih same za vrijeme pandemije kao i iskustva svakodnevnice i razmišljanja o vlastitom životu
i budućnosti u kontekstu pandemije. Nalazi ovog istraživanja pokazuju da responzivne pandemijske
prakse prožimaju svakodnevnicu žena u karanteni, da su njihovi životi u karanteni
rutinirani, emotivno kompleksni, kao i da su žene s malom djecom premorene i preopterećene
te da karantena naglašava rodne nejednakosti. Odgovori sudionica također ilustriraju otpornost
u kriznoj situaciji zahvaljujući dostupnim materijalnim resursima, ali i kako su neke od
njih u prekarnim pozicijama i zabrinute za moguću nepovoljnu promjenu svog ekonomskog
statusa. Otpornosti nekih od njih doprinose i kvalitetni odnosi s drugima kao i njihovi hobiji,
koji uključuju vježbanje online joge ili pak online kulturne sadržaje. Učinci pandemije prema
našim sugovornicama mogu uključivati ekonomsku krizu, produbljivanje nejednakosti, ograničenja
ljudskih sloboda te otuđenost među ljudima, ali i veću brigu za prirodu, politički i
ekonomski zaokret prema održivijem društvu te jačanje solidarnosti.
Po brzini primjene i osmišljenosti inovativnih rješenja za suzbijanje
zaraza pojedini elementi dubrovačkoga modela smatraju se pretečom protuepidemijskih
mjera u Europi. U radu se razmatraju ...okolnosti nastanka toga modela u prvom
stoljeću kuge i utvrđuju najvažnija obilježja temeljnih elemenata dubrovačkoga
sustava za suzbijanje zaraza. Polazeći od spoznaje da su mjere za obranu od
zaraza djelo vlastelina-poduzetnika, pokazuje se ključni utjecaj gospodarstva
na oblikovanje tih mjera.
As
for the speed of implementation and the innovative solutions in controlling
infectious diseases, certain elements of the Dubrovnik model are considered to
be the forerunners of anti-epidemic measures in Europe. This paper discusses
the circumstances of the emergence of this model in the first century of the
Black Death, identifying the most important features of the basic elements of
Dubrovnik’s system for controlling infectious diseases. Starting from the
insight that the measures for protection against infectious diseases resulted
from the efforts of entrepreneurial noblemen, the key impact of economy on
these measures is discussed.
The paper focuses on the interrelation between epidemics and spatial mobility (migration) of people, along with the subsequent development of medical prevention regulations and actions in the ...Croatian historical territories, primarily during the Early Modern Period. Historical epidemics are viewed from the perspective of social history in terms of their great demographic and economic impacts, since the diseases acted as both causes and results of migrations. The research was based on various archival sources, primarily from the State Archives in Zadar and the Croatian State Archives, correlated with the research of secondary literature (desk-study analysis). While evaluating the different measures of control and medical prevention of diseases, mainly the plague, in Slavonia and Dalmatia, the authors searched for several answers. The focus was on the reactions of two different early modern administrative systems to epidemical hazards. As a consequence of state-implemented measures, the mobility patterns of people and goods were changed. Additionally, the research revealed that the development and upgrading of the overall health system in the Croatian lands was highly influenced by these early anti-epidemic measures. Two differently organised early modern systems of population and economy protection (Habsburg and Venetian) were examined as examples of possible state responses to the spread of epidemic diseases. One was based on secluded quarantine stations in Adriatic harbours, such as lazarettos or quarantine buildings in Dalmatia, while the other was organised as a quarantine medical and custom chain of checkpoints along the Slavonian-Bosnian border (the Sanitary Cordon). Despite the different concepts of these more or less elaborate systems of public health measures in the Venetian and Austrian territories – from informing, legal and sanitary regulations, to the introduction of quarantine for the sick and potentially infected people – both countries sought to prevent the spread of epidemic diseases, while at the same time trying to ensure the flow of people and goods with as little obstruction as possible.
Smrt je kao dio svakodnevnog života u vrijeme pandemije češća i prisutnija, čime su njezina percepcija i doživljaj znatno intenzivniji. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 smrt je zbog svakodnevnih ...izvještaja o broju umrlih, njihovoj dobi, spolu i mjestu gdje su preminuli postala masovna i vidljivija, ušla je u našu svakodnevicu. Brojni su izazovi koji prate proces umiranja, suočavanja sa smrću i tugovanjem tijekom pandemije. Službene protuepidemijske mjere obuhvaćaju niz pravila o postupanju s pokojnicima. Osim smjernica za zdravstvene djelatnike, uvedene su promjene vezane uz pogrebe i ispraćaje umrlih osoba. Nova pravila ograničavala su broj sudionika, ali i ukinula neke obrede i običaje vezane uz smrt i postupanje s tijelom. Analizirali smo pravila koja su donesena u Republici Hrvatskoj s obzirom na poštovanje kulturnih specifičnosti, tradicija sahrane i pogrebnih običaja. Preporuke su uključivale tihi sprovod u najužem obiteljskom krugu i žalovanje u samoći i izolaciji. To je dovelo do promjena u pogrebnim obredima i običajima te u obrascima tugovanja. Koristeći kvalitativnu metodologiju i pristup u radu iznosimo iskustva i osjećaje osoba koje su tijekom epidemije bolesti COVID-19 i karantene u Hrvatskoj (od 20. ožujka do 6. svibnja 2020. godine) doživjele smrt i pogrebe bliskih osoba. Ožalošćeni članovi obitelji prihvatili su nova pravila i prilagodili im se modificirajući postupak tugovanja, ali i uvodeći nove prakse. Umiranje i tugovanje u samoći istaknuti su kao najspornija mjesta, a nedostatak poznatih običaja, tradicija i praksi tugovanja uzrokovao je osjećaj nesigurnosti, pa čak i krivnje kod ožalošćenih.
Rad prikazuje kratak povijesni pregled zastava koje su se koristile kao upozorenje,
kontroliranje, odnosno oblik borbe protiv epidemija. Prikazuje se uporaba zastava kao simbola
zdravstvene opasnosti ...i karantene, njihov razvoj te se donose primjeri zastava državnih službi
koje su nadležne provoditi zdravstveno-sanitarni nadzor i karantenu kroz povijest. Posebna
pozornost posvećena je aktualnoj pandemiji teškog akutnog respiratornog sindroma nazvanog
COVID-19 i predstavlja primjere uporabe nacionalnih zastava kao simbola solidarnosti
s pogođenim zemljama te razvoj novih zastava koje simboliziraju solidarnost sa zdravstvenim
djelatnicima i drugima koji se bore protiv korone, koja je eskalirala u 2020. godini.
Pandemija infekcije COVID-19 predstavlja neviđene izazove i prijetnje za pacijente i zdravstvene sustave u cijelome svijetu. Akutne respiratorne komplikacije koje zahtijevaju liječenje u jedinicama ...intenzivnog liječenja (JIL) glavni su uzrok pobola i smrtnosti kod pacijenata sa infekcijom COVID-19. Pacijenti s najlošijim ishodima i većom smrtnošću su imunokompromitirani bolesnici, posebice starije dobi te polimorbidni, kao i pothranjeni bolesnici. Trajanje boravka u JIL-u, polimorbiditet i starija dob obično su povezani s visokim rizikom pothranjenosti, što je samo po sebi relevantan čimbenik rizika za veći pobol i smrtnost u bolesnika s kroničnim i akutnim bolestima. Za bolesnike s infekcijom COVID-19 često je potreban produljeni boravak u JIL-u u svrhu stabilizacije, a to može izravno uzrokovati ili pogoršati malnutriciju, uz pridruženi gubitak skeletne mišićne mase i funkcije koji vode ka invaliditetu, smanjenoj kvaliteti života i dodatnom morbiditetu. Prevenciju, dijagnozu i liječenje malnutricije stoga treba rutinski uključiti u liječenje bolesnika s infekcijom COVID-19. U ovome dokumentu Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) ima za cilj pružiti sažete smjernice za nutritivnu potporu bolesnika s COVID-19 te predlaže 10 praktičnih preporuka. Praktične smjernice usmjerene su na bolesnike u JIL-u ili u slučaju starije dobi i polimorbiditeta, koji su neovisno povezani s malnutricijom i njezinim negativnim utjecajem na preživljavanje bolesnika.
PDF
