Pristupanje ukupnim preventivnim, dijagnostičkim, terapijskim i sveobuhvatnim rehabilitacijskim mjerama u bolesnika koji imaju razvijenu aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest (KVB) radi postizanja ...maksimalnog zdravlja, osobne, obiteljske i socijalne dostatnosti, kao i sprječavanja novoga kardiovaskularnog događaja, glavni su zadaci organizirane zdravstvene djelatnosti sekundarne prevencije. Uspješno provedeni, oni znatno produžuju preživljenje, poboljšavaju kvalitetu života, smanjuju potrebu za intervencijskim, kirurškim ili perkutanim zahvatima, uz veoma bitnu redukciju ukupnoga društvenog i ekonomskog opterećenja. Iako je tjelovježba samo jedna od sastavnica takvih programa, ona je s vremenom postala i njegovom paradigmom. Brojne studije kardiološke rehabilitacije koja uključuje program tjelovježbe pokazale su da je ona ne samo učinkovita već i sigurna metoda i u bolesnika s kroničnim srčanim zatajivanjem (KSZ). Aerobna tjelovježba poboljšava sveukupnu perifernu vaskularnu rezistenciju, perifernu perfuziju i endotelnu funkciju. Jedan od ključnih mehanizama takvoga pozitivnog učinka jest lokalna uzlazna regulacija enzima sintetaze dušičnog oksida. Tjelovježba poboljšava funkciju lijeve klijetke u bolesnika s KSZ-om. Navedeni učinci tjelovježbe ovise o njezinoj učestalosti, intenzitetu, trajanju i obliku. Rehabilitacija bolesnika s KSZ-om daje znatne kliničke prednosti: poboljšanje funkcionalnog kapaciteta, poboljšanje kliničkih simptoma i kvalitete života, uz smanjenje rizika od budućih kliničkih događaja. Unatoč nedavnom valu dokaza u području tjelovježbe i KSZ-a i dalje je prisutna znanstvena nepotpunost podataka, što nameće otrebu daljnjih istraživanja.
U procesu kardiološke rehabilitacije, fizikalna terapija primjenjuje se za postizanje što boljeg fizičkog, psihičkog i socijalnog stanja bolesnika te njegova povratka aktivnostima svakodnevnoga ...života u obitelji i zajednici. U tom procesu, koji provodi interdisciplinarni tim, fizioterapeuti i njihove kompetencije imaju bitnu ulogu. Proces fizikalne terapije i rehabilitacije obuhvaća procjenu, intervenciju i evaluaciju u svim fazama, od koronarne jedinice pa do završne faze rehabilitacije. Fizioterapeutska procjena bolesnika sastoji se od subjektivnog i objektivnog pregleda, analize medicinske dokumentacije, fizioterapeutske anamneze, plana intervencija, postupaka mjerenja i testova. U procesu kardiološke rehabilitacije, posebne kompetencije fizioterapeuta potrebne su u dijagnostičkim pretragama (ergometrijsko testiranje, spirometrija, kontinuirano snimanje 24-satnog elektrokardiograma, kontinuirano snimanje 24-satnog krvnog tlaka, EKG, TCD i ehokardiografija), kojima se evaluiraju rezultati intervencija i opseg koronarnih bolesti. Kardiološka rehabilitacija dijeli se u tri međusobno povezane faze. Prva faza obuhvaća akutno i rano postakutno liječenje nakon akutnog koronarnog sindroma ili kardiokirurške operacije u koronarnim jedinicama i kardiološkim odjelima. Druga faza obuhvaća kasno postakutno liječenje, a obavlja se stacionarno, u specijaliziranim ustanovama za rehabilitaciju. Treća je faza doživotna, a obuhvaća trajno praćenje i skrb za bolesnike, što se provodi periodički, ambulantno te u bolničkoj ili izvanbolničkoj službi. Bitnu ulogu ima i prevencija kardiovaskularnih bolesti, kroz kontrolu čimbenika rizika, tjelesnu aktivnost, odnosno provođenje strategija djelovanja na razini pojedinca i cijele populacije. U radu su detaljno opisane fizioterapeutske kompetencije u procesu rehabilitacije kardioloških bolesnika.
Uvod: Koronarna bolest srca praćena je negativnim psihološkim stanjima, osobito kod osoba podvrgnutih perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI), dok se kardiološka rehabilitacija pokazala učinkovitom ...u smanjenju simptoma i poboljšavanju kvalitete života.
Cilj rada: Ispitati postojanje depresije, rizičnih faktora uz subjektivnu procjenu kvalitete zdravlja pacijenta podvrgnutih PCI-ju te utjecaj ambulantne kardiološke rehabilitacije na njihovo smanjenje 5 tjedana od operativnog zahvata.
Metode: U prospektivnu kohortnu studiju uključeno je 50 muških ispitanika podvrgnutih PCI-ju podijeljenih u dvije jednake skupine. Pokusna skupina bili su ispitanici s provedenim PCI-jem koji nakon otpusta uzimaju medikamentoznu terapiju uz organiziranu ambulantnu rehabilitaciju. Kontrolna skupina su bili ispitanici s provedenim PCI-jem, po otpustu uzimaju medikamentoznu terapiju bez ambulantne kardiološke rehabilitacije. Anketiranje je provedeno neposredno nakon PCI-ja i nakon 5 tjedana od provedenog zahvata mjernim instrumentima: Beckov inventar depresije i SF-36 upitnik.
Rezultati: Nakon 5 tjedana rehabilitacijski program dovodi do statističkih promjena u sniženju krvnog tlaka, hiperlipidemije i pušenja. U skupini koja je provodila rehabilitacijski program došlo je do statistički značajnih promjena u ukupnom rezultatu Beckovog inventara depresije i njegovim sastavnicama (bolje raspoloženje, osjećaj prihvaćenosti, manjak krivnje, mržnje prema sebi, neodlučnosti i negativne slike o sebi, bolji san, poboljšan apetit i smanjena izraženost hipohondrije) te u SF-36 upitniku (bolje fizičko funkcioniranje, percepcije općeg zdravlja, energije i vitalnosti). Statistički značajne promjene pojavljuju se kod skupine bez ambulantne kardiološke rehabilitacije u sastavnici Beckovog inventara: neodlučnosti, te sastavnici SF-36 upitnika:npercepciji općeg zdravlja.
Zaključak: Ambulantna kardiološka rehabilitacija učinkovita je u smanjenju simptoma depresije, rizičnih faktora i poboljšanju kvalitete života kod pacijenata podvrgnutih PCI-ju.
U Republici Hrvatskoj tijekom 2010. godine zabilježeno je 25.631 smrti zbog kardiovaskularnih bolesti (KVB), s udjelom od 49,2% u ukupnom mortalitetu. Pristupanje ukupnim preventivnim, ...dijagnostičkim, terapijskim i sveobuhvatnim rehabilitacijskim mjerama u bolesnika koji imaju razvijenu aterosklerotsku KVB, s ciljem postizanja maksimalnog zdravlja, osobne, obiteljske i socijalne dostatnosti, kao i sprječavanja novog kardiovaskularnog događaja, glavni su zadaci organizirane zdravstvene djelatnosti sekundarne prevencije. Uspješno provedeni, oni dovode do značajnog povećanja preživljenja, poboljšanja kvalitete života, smanjenja potrebe za intervencijskim, kirurškim ili perkutanim zahvatima, uz krajnje značajnu redukciju ukupnog društvenog i ekonomskog opterećenja. U skladu s općeprihvaćenim konceptom kontinuuma u razvoju aterosklerotske bolesti i definicijom KVB kao izoliranog događaja unutar navedenog neprekinutog slijeda, temeljni pristup prevenciji treba donekle zanemariti tradicionalnu podjelu na „primarnu“ i „sekundarnu“ prevenciju, barem u načelnim razmatranjima ovog tematskog područja. Suvremena strategija nameće dva osnovna cilja: opću populacijsku preventivnu strategiju, te strategiju preventivnih mjera u visokorizičnih bolesnika izjednačenih s onima koji su već oboljeli od KVB. Navedeno je temelj profiliranja suvremenih općih i specifičnih preventivnih planova u zaštiti od KVB. U svjetlu porasta značaja prevencije kardiovaskularnih bolesti, rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika imat će sve veću važnost u cjelokupnom zbrinjavanju i sprječavanju pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, uz smanjenje troškova i povećanje kvalitete života.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Load filters
No result was selected!
Please select the results that you wish to export.
The search was successfully saved.
Editing
The search could not be saved.
Saved searches can be viewed in the list My searches.
The changes made to the saved search were saved successfully.
Save search
Shelf entry
No result was selected!
Adding material to shelf was successful.
Adding material to shelf was partly successful.
Adding material to shelf failed completely.
It was not necessary to add the material to the shelf.
Please select the results that you want to put on shelf!
On shelf the following records have been successfully added:
On shelf the following records have been successfully added:
PDF
