The extractive efficiency of phenolic compounds from plant material is greatly depended on the solvent. In our research, methanol and ethanol were used for taking out the phenols from green walnut ...fruits. The total phenolics and some individual phenolics, such as gallic, chlorogenic, ellagic, sinapic and protocatechuic acid, (+)-catechin and juglone were detected. Total phenolic contents were determined spectrofotometric but individual phenols using HPLC. Amounts of total phenolics were higher when for extraction methanol was used compare to ethanol, in both cultivars, Elit and Franquette. Similar effect of the solvents was observed in the case some individual phenols, such as juglone, (+)- catechin, gallic, protocatechuic and chlorogenic acid. On the contrary, for ellagic and sinapic acid the extraction was better when ethanol was used compare to methanol.
Učinkovitost ekstrakcije fenolnih snovi iz rastlinskega tkiva je v veliki meri odvisna od topila. V našem poskusu smo primerjali ekstrakcijo fenolov iz zelenih plodov orehov z etanolom in metanolom. Določali smo skupne in nekatere posamezne fenolne spojine, kot so galna, klorogenska, elagna, sinapinska in protokatehulna kislina, ter (+)-katehin in juglon. Skupne fenole smo določili spektrofotometrično, posamezne pa s pomočjo HPLC sistema. Vsebnost skupnih fenolov je bila pri obeh sortah, ‘Elit’ in ‘Franquette’, večja pri ekstrakcji v metanolu kot v etanolu. Podobne rezultate smo dobili pri nekaterih posameznih fenolih, kot so juglon, (+)-katehin, galna, protokatehulna in klorogenska kislina. Nasprotno je bila ekstrakcija pri elagni in sinapinski kislini bolj uspešna v etanolu kot v metanolu.
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) jedna je od najrasprostranjenijih i gospodarski najvažnijih vrsta drva u Europi i stoga je potencijalni izvor ekstraktivnih tvari visoke dodatne vrijednosti. Cilj ...rada bio je preispitati postojeće podatke koji se odnose na sastav lipofilnih i hidrofilnih ekstraktivnih tvari u tkivima bukve te sustave za ekstrakciju i analitičke tehnike koje se primjenjuju za njihovo istraživanje. Lipofilne frakcije koje se mogu ekstrahirati iz bukve uglavnom su zasićene i nezasićene masne kiseline, masni alkoholi i sterol, dok se hidrofilne ekstraktivne tvari iz bukve sastoje od topljivih šećera, tj. monosaharida, oligosaharida, šećernih alkohola i šećernih kiselina, kao i od jednostavnih fenola i flavonoida. Kromatografija je prepoznata kao prikladna i najčešće primjenjivana tehnika kemijske analize ekstraktivnih tvari. Ovaj je pregled pokazao da su podaci o sastavu niskomolekularnih ekstraktivnih tvari iz bukve zadovoljavajući, ali su podaci o oligomernim ekstraktivnim tvarima još uvijek fragmentarni.
Cilj istraživanja bio je ispitati sadržaj katehina u normalnim i traumatskim strukturama bukovine primjenom tekućinske kromatografije (HPLC). Od šest bukovih stabala ispiljena su po dva diska. Prvi ...je disk uzet iz donjega, ranjenog dijela stable, a drugi od gornjeg dijela svakog stabla. Diskovi koji su sadržavali baze živih i mrtvih grana uzeti su od krošnje. Uzorci ranjenog dijela drva, reakcijskih zona, bjeljike, kao i živih i mrtvih kvrga, izrađeni su od pripremljenih diskova. Ispiljeni su uzorci sekvencijalno ekstrahirani cikloheksanom i smjesom metanola i vode u Soxhlet aparatu. Metoda za odvajanje katehina iz ekstrakata razvijena je za potrebe ovoga kromatografskog istraživanja. Statistička analiza dobivenih podataka nije pokazala značajne razlike između ukupnih i hidrofilnih ekstraktiva, niti u sadržaju katehina među istraživanim stablima. Sadržaj hidrofilnih ekstraktiva i katehina značajno se razlikuje u ispitivanim vrstama drvnog tkiva. Ekstraktivi iz ranjenog drva i kvrga sadržavali su najveću količinu flava-3-ola. Reakcijsko drvo sadržava veće količine katehina nego drvo s diskoloracijom, ali manje nego drvo bijeljike. Ekstraktivi drva s diskoloracijom imali su najmanje količine katehina. Uzorci od drva bjeljike izrađeni od diskova ranjenog drva imali su značajno veći sadržaj katehina nego uzorci normalnog drva bjeljike izrađeni od diskova od gornjeg dijela trupca. Akumulacija bioaktivnih spojeva katehina u ranjenom drvu, drvu bjeljike i kvrgama smatra se važnim dijelom strategije preživljavanja stabala.
PDF
