Postmoderno stanje društva, između ostalog, karakterizira razvoj nove interdisciplinarne znanosti - kibernetike. Kibernetika se, kao znanost o upravljanju i komunikaciji u živom i strojnom, razvija ...tijekom tri razdoblja. Prvo razdoblje, ili tzv. "kibernetika prvog reda" traje od 1943. do 1960. godine, a glavna tema tog razdoblja je homeostaza. Drugo razdoblje ("kibernetika drugog reda"), koje tematizira refleksivnost, traje do početka osamdesetih godina kada počinje treće razdoblje razvoja kibernetike. Glavna tema trećeg razdoblja je virtualnost. Rad analizira matematičko-kibernetičke pretpostavke koncepta virtualnosti s posebnim težištem na matematičku teoriju informacije. Unutar te teorije informacija se određuje kao funkcija vjerojatnosti bez dimenzija, nematerijalna i bez nužne povezanosti s odre|enim smislom/značenjem. Razvojem računalne tehnologije, te spajanjem matematičke teorije informacije s kibernetičkim zamislima o ljudskom biću kao informacijskom obrascu otvaraju se mogućnosti razvoja virtualnih svjetova i obitavanja ljudskih bića u tim svjetovima. S tim u vezi rad analizira virtualnu stvarnost i kibernetički prostor kao nove društvene i religijske prostore. Osnovna hipoteza rada je da koncepcije virtualnih svjetova narušavaju temeljna uporišta ljudskog identiteta (ljudsko tijelo i svijest), te otvaraju mogućnosti razvoja bestjelesnih oblika inteligentnog života. Nadalje, kibernetičko određivanje ljudskog organizma kao nestalnog oblika i mreže djelatnosti koja se, pomoću povratne sprege i obrade informacija, stalno reformira, s jedne strane vodi prihvaćanju višestrukosti ljudskog identiteta, a s druge, ukidanju granica između ljudskog i neljudskog, odnosno tehnološkog.
This book examines the European governance of emerging security technologies.The emergence of technologies such as drones, autonomous robotics, artificial intelligence, cyber and biotechnologies has ...stimulated worldwide debates on their use, risks and benefits in both the civilian and the security-related fields. This volume examines the concept of ‘governance’ as an analytical framework and tool to investigate how new and emerging security technologies are governed in practice within the European Union (EU), emphasising the relational configurations among different state and non-state actors. With reference to European governance, it addresses the complex interplay of power relations, interests and framings surrounding the development of policies and strategies for the use of new security technologies. The work examines varied conceptual tools to shed light on the way diverse technologies are embedded in EU policy frameworks. Each contribution identifies actors involved in the governance of a specific technology sector, their multilevel institutional and corporate configurations, and the conflicting forces, values, ethical and legal concerns, as well as security imperatives and economic interests.This book will be of much interest to students of science and technology studies, security studies and EU policy.
PDF