Pozadina istraživanja. Imajući u vidu značaj konzumiranja bobičastog voća dokazanog blagotvornog učinka na organizam, ali i teškoće u kontroli kvalitete proizvoda specifičnog botaničkog i geografskog ...podrijetla, u radu je predložena metodologija zasnovana na kemijskom profiliranju i naprednoj analizi podataka (prepoznavanje obrazaca i klasifikacija), koja bi se mogla koristiti za procjenu autentičnosti određenih vrsta na osnovu njihovog profila primarnih metabolita.
Eksperimentalni pristup. Ukupno je okarakterizirano 45 uzoraka različitih sorata bobičastog voća (jagoda, malina, kupina, crni ribiz, borovnica, ogrozd, aronija, peruanska jagoda i goji) na osnovu kemijskih profila primarnih metabolita (šećera, lipida i masnih kiselina) dobivenih pomoću triju kromatografskih tehnika (tankoslojnom kromatografijom velike učinkovitosti, plinskom kromatografijom spregnutom s masenom spektrometrijom i ionskom kromatografijom s pulsnom amperometrijskom detekcijom).
Rezultati i zaključci. Sveobuhvatnom kemijskom analizom identificirane su različite klase metabolita: polarni lipidi, mono-, di- i triacilgliceroli, slobodne masne kiseline, slobodni steroli, sterolni esteri, mono- do heptasaharidi i šećerni alkoholi. Rezultati pokazuju da uzorci koji pripadaju istoj biljnoj vrsti imaju sličan kemijski profil, a različite vrste imaju različit sastav primarnih metabolita. Sve tri kromatografske metode pružaju diskriminativnu, informativnu i prediktivnu metabolomičku metodologiju primjenjivu u kemotaksonomskoj klasifikaciji.
Novina i znanstveni doprinos. Opisana je nova metodologija identifikacije bioaktivnih spojeva iz primarnih metabolita prirodnih proizvoda. Predloženi pristup neciljanog profiliranja metabolita mogao bi se koristiti kao rutinska metoda pronalaska novih bioaktivnih spojeva. Poznavanje sastava metabolita omogućuje bolju procjenu genotipskih i fenotipskih razlika između sorata bobičastog voća, što može pridonijeti razvoju novih programa oplemenjivanja.
U radu je prikazan rezultat istraživanja lipofilnih ekstraktivnih tvari u srži dvaju stabala europskog ariša. Kao otapalo za ekstrakciju primijenjen je heksan, a plinska kromatografi ja s ...plameno-ionizacijskim detektorom i plinska kromatografi ja povezana s masenom spektrometrijom primijenjene su za kemijske analize. Različite lipofilne grupe spojeva, kao masne kiseline, smolne kiseline, diterpenoidi, steroli, sterolni esteri i trigliceridi, identificirane su u uzorcima i kvantitativno su procijenjene. Također su identificirani i procijenjeni pojedini spojevi niskih molekularnih masa. Određena je i raspodjela lipofilnih tvari u srži s obzirom na visinu stabala i objašnjena njihova najvjerojatnija biološka uloga u drvnim tkivima. Sadržaj ekstrakta heksana povećava se s visinom stabla. Različite masne i smolne kiseline, kao i diterpenoidni alkoholi i steroli, također su zastupljeni u srži europskog ariša. Dominantni identificirani lipofilni spojevi jesu isopimarična kiselina i diterpenoidni alkohol. Njihove prosječne koncentracije u ispitivanim uzorcima kreću se između 2,0 i 2,5 mg/g. Lipofilni spojevi veće molekularne mase, npr. sterolni esteri i trigliceridi, također su otkriveni u koncentracijama između 0,5 i 2,2 mg/g.
U radu su prikazani rezultati istraživanja hidrofilnih ekstraktivnih tvari u srži dvaju stabala europskog ariša. Kao otapalo za ekstrakciju prethodno adekvatno obrađenih uzoraka upotrijebljen je ...etanol, a za kemijske analize primijenjene su plinska kromatografi ja s plameno-ionizacijskim detektorom (GC-FID), plinska kromatografi ja povezana s masenom spektrometrijom (GC-MS) i tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC-SEC). U uzorcima su identificirani i kvantitativno procijenjeni različiti fenolni spojevi kao što su flavonoidi i lignani. Taksifolin i dihidrokamferol najzastupljeniji su flavonoidi, a glavni je lignan sekoizolaricirezinol. Cjelokupne koncentracije flavonoida i lignana koje su određivane u srži na različitim visinama stabla variraju između 10,6 i 15,7 mg/g. Na niskim i srednjim visinama prevladavaju flavonoidi, a na visinama bližima vrhu stabla zabilježen je značajan porast koncentracije lignana. Također, u ekstraktima su identificirani trimerni i tetramerni fenolni spojevi. Varijacije u sastavu hidrofilnih ekstraktiva između oba stabla bile su vrlo malene. Identificirani flavonoidi i lignani poznati su kao vrlo jaki antioksidansi.
PDF