Revidirani kvantitativni indeks provjeravanja osjetljivosti na inzulin (RQUICKI) najčešće se koristi kao pokazatelj otpornosti na inzulin u krava. Cilj ovoga istraživanja bio je ustvrditi ...karakteristike metaboličkog statusa u krava s različitom vrijednosti RQUICKI indeksa u ranoj laktaciji. Pokus je uključivao 40 krava Holstein-Friesian pasmine. Krave su razvrstane u četiri skupine prema kvartilima (Q 1 do 4) vrijednosti RQUICKI indeksa: Q1 = 0,35-0,41 (najrezistentnije na inzulin), Q2 = 0,42-0,52, Q3 = 0,53-0,67, Q4 = 0,68-0,77 (najosjetljivije na inzulin). Metabolički parametri bili su znakovito različiti u krava u ranoj laktaciji razvrstanima prema vrijednostima RQUICKI indeksa. Krave koje su bile najrezistentnije na inzulin (Q1) imale su i veće razine NEFA, kortizola, STH, BHB, ukupnog bilirubina, AST, MDA i bolju tjelesnu kondiciju u usporedbi s kravama koje su bile najmanje osjetljive na inzulin (Q4). Također, te su krave imale niže koncentracije IGF-I, T3, T4, albumina, kolesterola, triglicerida, Ca i P te sklonost smanjenju koncentracije inzulina i glukoze. U skupini krava koje su najrezistentnije na inzulin (Q1) regresijska analiza je pokazala jaču povezanost između metaboličkih parametara i RQUICKI nego što je to bio slučaj u ostalim skupinama krava (Q2, Q3 i Q4). Krave s većim brojem metaboličkih abnormalnosti profila imale su nižu vrijednost RQUICKI: 0,56 ± 0,045 (bez abnormalnosti); 0,52 ± 0,041 (jedna abnormalnost); 0.47 ± 0.042 (dvije abnormalnosti) i 0.4 ± 0.043 (≥3 abnormalnosti). Zaključujemo da bi se RQUICKI indeks mogao primijeniti za točnije identificiranje metaboličkog statusa krava tijekom rane laktacije. Međutim, kinetika osjetljivosti na inzulin trebala bi se dodatno istražiti na većem broju životinja kao i u krava različitih pasmina.
Svrha je rada bila istražiti utjecaj sastava ovčjeg mlijeka na čvrstoću i sinerezu sirnog gruša tijekom laktacije. Udjeli kazeina, mliječne masti i suhe tvari te masene frakcije ionskog kalcija ...značajno (p<0,05) su se povećale tijekom laktacije. Tijekom laktacije sirni je gruš bio čvršći i imao veću sposobnost sinereze. Povećanjem omjera kazeina i mliječne masti u ovčjem mlijeku bitno (p<0,05) se povećala čvrstoća i sinereza sirnog gruša. Uslijed povećanja udjela mliječne masti u ovčjem mlijeku, bitno (p<0,01, p<0,05) se smanjila čvrstoća i sinereza sirnog gruša. Maseni udjel iona kalcija u ovčjem mlijeku bitno (p<0,05) je utjecao na čvrstoću, ali ne i na sinerezu sirnog gruša. Udjel kazeina, koncentracija uree kao te broj somatskih stanica u ovčjem mlijeku nisu utjecali na čvrstoću i sposobnost sinereze sirnog gruša. Koeficijenti korelacija između sastojaka mlijeka i čvrstoće i sinereze sirnog gruša bili su značajni (p<0,01, p<0,05), ali njihove vrijednosti nisu prelazile 0.35.
Pretpostavlja se da nakupljanje tekućine u materničnoj šupljini smanjuje plodnost u mliječnih krava. Cilj je ovoga istraživanja stoga bio procijeniti ultrazvučne značajke reproduktivnog sustava, ...uključujući nakupljanje tekućine u maternici za vrijeme estrusa, te njihov utjecaj na stopu gravidnost u mliječnih krava. Istraživanje je provedeno na 486 holštajnskih krava uzgajanih u velikom komercijalnom stadu, u Shirazu, Iran. Sve krave su bile u laktaciji i s otkrivenim estrusom. Transrektalni ultrazvuk učinjen je u vrijeme umjetnog osjemenjivanja. Značajke reproduktivnog sustava, koje su obuhvatile promjer folikula, prisutnost žutog tijela u jajnicima, debljinu, nabor i edem maternice te intrauterinu tekućinu, promatrane su i procijenjene ultrazvučno. Krave su nakon osjemenjivanja praćene te im je određena stopa gravidnosti. Analiziran je utjecaj pokazatelja određenih ultrazvukom na stopu gravidnosti. Podaci su obrađeni logističkom regresijskom analizom. Rezultati su pokazali da je stopa gravidnosti, nakon prilagođavanja pariteta životinja te dnevne količine mlijeka i srednje dnevne količine proizvodnje (OR = 1,84, P = 0,005), bila znakovito veća u krava s folikulima većima od 14 mm (38,8 %) u usporedbi s onima od 14 mm i manjima (27,3 %). Nije uočena povezanost između stope gravidnosti i drugih ultrazvučnih značajki reproduktivnog sustava za vrijeme estrusa praćenog u ovom istraživanju (P>0,05). Zaključeno je da je veličina folikula pozitivno povezana s stopom gravidnosti mliječnih krava u estrusu. Kakogod, drugi ultrazvučni nalazi maternice, uključujući intrauterinu tekućinu, nisu pokazali povezanost sa stopom gravidnosti.
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj redoslijeda laktacije i veličine legla na svojstva mliječnosti istarskih ovaca. Analizirana su sljedeća svojstva: ukupna laktacijska količina mlijeka, ...prosječna dnevna količina mlijeka, prinos masti, sadržaj masti, prinos proteina, sadržaj proteina, prinos laktoze i sadržaj laktoze. Laktacijski zapisi (n = 6481) prikupljeni na ukupno 2786 ovaca su analizirani su pomoću statističkog modela prilagođenog neuravnoteženoj strukturi podataka uvažavajući sve raspoložive izvore fenotipske varijabilnosti. Utvrđen je statistički značajan utjecaj redoslijeda laktacije na sva istraživana svojstva (P<0,01, P<0,001). Ukupna laktacijska količina mlijeka, prosječna dnevna količina mlijeka, prinos masti i prinos laktoze su postigli vrhunac u trećoj, prinos masti, sadržaj masti i sadržaj proteina u četvrtoj, a sadržaj laktoze u drugoj laktaciji. Veličina legla je značajno je utjecala na sva istraživana svojstva (P<0,01, P<0,001) osim na sadržaj masti u mlijeku (P<0,05). Povećanje broja janjadi u leglu je rezultiralo većim prinosom mlijeka i svih istraživanih komponenti suhe tvari. Rezultati istraživanja bi trebali doprinijeti boljem razumijevanju fenotipske varijabilnosti nekih ekonomski vrlo važnih svojstava mliječnosti kod ovaca.
Upravljanje i određivanje lipidnog profila krvi i oksidacijskog statusa vrlo je korisno sredstvo za dokazivanje utjecaja stranih kemijskih tvari na proizvodnju mliječnih krava. Istraživanje ...različitih biomarkera oksidativnog stresa povezanog s različitim problemima u proizvodnji mliječnih krava predstavlja vrlo važno pitanje. Cilj ovog rada je istražiti različite biološke markere krava holstein i simentalske pasmine, tijekom različitih faza laktacije. Ukupno 60 krava holstein i simentalske pasmine podijeljeno je u dva tretmana (HF i S) koji su dalje podijeljeni u tri skupine. Skupine svake pasmine krava bile su podijeljene u tri faze u ranoj laktaciji od 32-75 dana (HF1 i S1), maksimalna laktacija 80-165 dana (HF2 i S2) i niska laktacija od 175 dana nadalje (HF3 i S3). Tijekom pokusa utvrđena je ukupna proizvodnja mlijeka i postotak mliječne masti i proteina. Uzorci krvi su uzeti iz jugularne vene svake krave, dok serum je sakupljen bez antikoagulanta i pohranjen na -20 °C u malim alikvotima do daljnje analize. Serum je zatim analiziran na trigliceride, kolesterol, HDL, LDL, AST, ALT, GGT, ukupni antioksidacijski status (TAS), ukupni oksidacijski status (TOS), MDA, SOD, katalaze i paraoksonaze (PON1). Značajno (P<0,05) su se pokazale visoke vrijednosti kolesterola, TOS-a i SOD-a na vrhuncu laktacije kod svih krava. Postupno opadanje od rane laktacije do niske laktacije uočeno je u vrijednostima triglicerida, ALT, dok je MDA postupno rasla iz iste faze u svih krava, dok su LDL i katalaza pokazale nepravilan raspon varijacija u različitim fazama laktacije među svim skupinama. Holstein pasmina pokazala je značajno više vrijednosti ALT i PON1 (level of signifikance), dok su vrijednosti HDL, TAS i TOS bile niže u simentalskoj skupini. Pokazujući znakove oksidativnog stresa, zaključeno je da metabolički napori krava tijekom vrha laktacije utječu na istražene parametre. Poremećaj u unosu hrane i porast metaboličkih procesa podižu oksidativni stres kod krava, osobito tijekom vrha laktacije koji se može odrediti nadziranjem promjena u krvi. Rezultati istraživanja pokazali su da je krave holštajn pasmine bila pod većim oksidativnim stresom u različitim fazama laktacije u odnosu na krave simentaske pasmine.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Ova studija provedena je na 229 muznih krava u Litvi, a za mužnju korišteni su roboti tvrte DeLaval. Pritom su u svakoj pojedinoj četvrti vimena, ovisno o broju laktacija određivani prinos mlijeka ...(kg), trajanje mužnje (min), protok mlijeka (kg/min) i najviše vrijednosti protoka (kg/min). Statistička analiza prikupljenih podatka napravljena je pomoću programskog paketa Statistical Package for Social Science 22 za Windows, Kolmogorov-Smirnovog testa i modela analize varijance s jednim utjecajnim faktorom (ANOVA). Raspodjela četvrti vimena vrlo je važna u postupku mužnje. Prinos mlijeka u prednjim četvrtima vimena iznosio je oko 4,6 kg (42,2 %), a u zadnjim 6,32 kg (57,8 %) (P<0,05). Dakle, količina mlijeka bila je značajno manja (P<0,05) u prednjim četvrtima vimena u svih ispitivanih muznih krava. Uzimajući u obzir proizvodnju mlijeka u svim četvrtima vimena, mliječnost krava u prvoj laktaciji značajno je manja (P<0,05) u odnosu na krave s većim brojem laktacija. Trajanje mužnje prednjih četvrti vimena krava u trećoj i višoj laktaciji bilo je kraće nego u krava u prvoj laktaciji (P<0,005). S porastom broja laktacija opadalo je trajanje mužnje u prednjim četvrtima. Prosječan protok mlijeka i njegova maksimalna vrijednost bili su niži kod krava u prvoj laktaciju u odnosu na starije krave (P<0,05).
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Visoke ambijentalne temperature smatraju se najvećim naporom za životinje u poljoprivredi u tropskim i suptropskim područjima. Stoga je cilj ovog istraživanja bio odrediti utjecaj dodatka sjemenki ...piskavice u hranidbi mliječnih koza na laktacijske performanse, hematološke i biokemijske parametre pri stresnim ljetnim uvjetima. Četrdeset dvije mliječne koze pasmine Baladi nasumično su podijeljene u tri jednake skupine (14 jedinki u svakoj skupini). Prva (kontrolna) skupina hranjena je osnovnim režimom bez uporabe ikakvih dodataka. Druga (FG1) i treća (FG2) skupina hranjene su režimima koji su bili obogaćeni dodatkom 50 g odnosno 100 g sjemenki po jedinki. U usporedbi s kontrolnom skupinom, koze pasmine Baladi u grupama FG1 i FG2 imale su značajno veću sposobnost laktacije koja je iznosila 8,2 odnosno 34,2 % (p<0,05). Osim toga, dodatak 50 ili 100 g sjemenki piskavice (p<0,05) značajno je utjecao na povećanje udjela proteina u mlijeku, dok je udio mliječne masti bio niži u mlijeku koza skupine FG2 (p<0,01). Koncentracije glukoze (p<0,05), triglicerida (p<0,01), kolesterola (p<0,01) i trijodtironina (p<0,01) u krvnom serumu bile su znatno niže nakon dodatka sjemenki piskavice, bez obzira na količinu dodatka. U usporedbi s kontrolnom skupinom, obje skupine koza hranjenih dodatkom sjemenki piskavice imale su značajno više koncentracije globulina i tiroksina (p<0,01 i p<0,05) u krvnom serumu. Dodatno, obje skupine koza hranjenih dodatkom sjemenki piskavice imale su i značajno veći antioksidacijski kapacitet (p<0,01) i aktivnost katalaze (p<0,01). Dobiveni rezultati ukazuju kako dodatak sjemenki piskavice u hranidbi može poboljšati mliječnost, fiziološke i hematološke parametre te antioksidacijski kapacitet mliječnih koza izloženih toplinskom stresu.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Cilj istraživanja bio je utvrditi promjene hematoloških pokazatelja u ovaca tijekom laktacije u ekološkom uzgoju. Istraživanje je provedeno na 32 Merinolandschaf ovce, dobi od 4 godine, u 3. ...laktaciji. Uzimanje uzoraka krvi provedeno je u istih ovaca 20., 60. i 100. dan laktacije. Ovce su bile hranjene krmnom smjesom i livadnim sijenom ekološkoga podrijetla. Utvrđeni su hematološki pokazatelji (broj leukocita-WBC, broj eritrocita-RBC, broj trombocita-PLT te sadržaj hemoglobina-HGB, hematokrit-HCT, prosječni volumen eritrocita-MCV, prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitima-MCH, prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima-MCHC) u punoj krvi ovaca te diferencijalna krvna slika (segmentirani neutrofili-SEG, nesegmentirani neutrofili-NESEG, limfociti-LYM, eozinofili-EOZ, monociti-MON i bazofili-BAS). Tijekom laktacije utvrđeno je značajno smanjenje broja RBC-a (9,36-8,62×1012 L-1) i sadržaja HGB-a (92,59-86,25 g L-1) te broja BAS-a (0,41-0,03%), dok se broj MON-a (0,53-0,06%) smanjivao do 60. dana laktacije. Utvrđene su značajne korelacije između većega broja hematoloških pokazatelja u krvi ovaca u laktaciji. Značajno pozitivna i potpuna korelacija utvrđena je između sadržaja RBC-a i HGB-a (0,96), a vrlo jaka pozitivna korelacija između HCT:HGB-a, RBC:HCT-a te MON:MCH-a (0,82, 0,76 i 0,80) i jaka negativna između MCH:MCHC-a (-0,63). Navedeno ukazuje na značajnu međuovisnost većine hematoloških pokazatelja u ovaca tijekom laktacije u ekološkom uzgoju.
Iako se ovce u Hrvatskoj uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa (janjetine), u posljednja dva desetljeća povećan je interes za proizvodnjom (i preradom) ovčjeg mlijeka. Proizvodni (uzgojni) cilj u ...stadima mliječnih pasmina ovaca je, sve donedavno, bio isključivo povećanje količine proizvedenoga mlijeka, uz možebitno izlučenje ovaca s povećanim brojem somatskih stanica u mlijeku. U zemljama s razvijenim mliječnim ovčarstvom u primjeni su novi uzgojni programi, koji se, osim na korištenju odgovarajućeg genotipa (pasmine), temelje i na prilagođavanju cjelokupne tehnologije proizvodnom cilju, odnosno proizvodnji mlijeka. Ovce se nastoji pravilno pripremiti za pripust te organizirati janjenja krajem ili početkom kalendarske godine s ciljem produženja trajanja razdoblja sekrecije mlijeka. Osim toga, mlade ovce (šilježice) nastoji se pripustiti ranije kako bi prije počele proizvoditi. Razdoblje mužnje ovaca nastoji se produžiti i ranim odvajanjem pomlatka kojeg se nastavlja hraniti mliječnom zamjenom do odbića ili klanja, čemu u prilog ide i povoljna cijena mliječne zamjene u odnosu na punomasno ovčje mlijeko te činjenica da se primjenom kvalitetnih mliječnih zamjena mogu ostvariti gotovo identični prirasti janjadi kao i pri hranidbi punomasnim ovčjim mlijekom. Osim odabira muških rasplodnjaka i ovaca boljih mliječnih odlika, uzgajivači više pozornosti pridaju funkcionalnim odlikama vimena odabirući ovce uvažavajući morfologiju vimena, odnosno njegovu prikladnost strojnoj mužnji što je u izravnoj vezi s pravilnom i učinkovitom strojnom mužnjom te, posljedično, sa zdravljem mliječne žlijezde i higijenskom kvalitetom mlijeka.
Psihofarmaci u trudnoći John, Nada; Bakija, Ivana; Begić, Dražen ...
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
09/2002, Volume:
11, Issue:
2_Psihofarmakologija
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Trudnoća je posebno stanje u životu žene u
kojem se unutar fiziološkoga mijenjaju i postaju specifične za
trudnoću brojne fiziološke funkcije. Zbog toga se mijenja i farmakokinetika
pojedinih ...lijekova. Osim toga tijekom trudnoće
većina lijekova prelazi u metabolizam ploda, često i u
različitim koncentracijama od koncentracija u krvotoku
majke, pa treba posvetiti posebnu pažnju učincima lijeka na
plod. U radu posebnu pozornost posvećujemo mogućemu
štetnom djelovanju psihofarmaka na plod. Trudnoća je period
u kojemu često počinju neki psihički poremećaji, u kojem
se nastavlja niz ranije započetih psihičkih poremećaja, u kojima
može doći do recidiva nekog psihičkog poremećaja pa je
trudnoća počela u fazi terapije održavanja ili prevencije recidiva,
a sve na određeni način indicira primjenu psihofarmaka.
Osim toga, i sama opstetricijska praksa često provodi primjenu
psihofarmaka, posebno anksiolitika, bilo zbog njihova
anksiolitičkog djelovanja, bilo zbog njihova miorelaksantnog
djelovanja s ciljem preveniranja trudova. U svezi s navedenim
činjenicama često se u liječničkoj praksi javlja dilema
koliko je opravdana primjena psihofarmaka u trudnoći i laktaciji,
kao i u vrijeme planiranja trudnoće, da li više štetimo
primjenjujući psihofarmakoterapiju povećavajući rizik od
posljedica eventualnih nuspojava kod djeteta, ili je
pogoršanje psihičkog stanja majke veća opasnost i za majku
i za dijete. Odabir metode liječenja uvijek treba odrediti s
maksimalnim individualnim pristupom i uz preferiranje onih
metoda i lijekova koji imaju najniži rizik štetnosti i za dijete i
za majku.
PDF
