Svaki oblik decentralizacije podrazumijeva kontrolu nad lokalnim upravljanjem, kako bi se osigurao demokratski karakter, pravna pravilnost i gospodarska učinkovitost. Međutim, lokalno upravljanje ne ...možemo svesti samo na primjenu pravnih pravila niti pomiješati sa strogo gospodarskim pristupom. Zato je zadaća financijskog suda raznolika i posebna, a sastoji se od kombinacije upravnosudske kontrole nad lokalnim računima i kontrole koja nije upravnosudske naravi nad poštivanjem proračunskih pravila i nad učinkovitosti javne potrošnje kroz preispitivanje učinkovitosti lokalnog menadžmenta. Provjera zakonitosti i pravilnosti financijskih transakcija i opća zadaća u procjeni upravljanja, udružuju pravnu, gospodarsku i menadžersku logiku, u korist lokalne demokracije i uspješne i transparentne decentralizacije.
Analiziraju se suvremeni razvoj francuskog sustava lokalne samouprave i njegov potencijal za ostvarenje lokalne demokracije. U tri poglavlja prikazuju se dobre i loše strane te poboljšanja i ...neodlučnost u razvoju francuske lokalne demokracije. Najprije se razmatra ograničeno francusko shvaćanje da participativna demokracija samo nadopunjava, a ne obogaćuje predstavničku demokraciju. U drugom se poglavlju razmatra strukturalna i organizacijska kriza lokalne predstavničke demokracije u kontekstu stalnog procesa decentralizacije. Način na koji se danas definira i upravlja lokalnom demokracijom u Francuskoj postavlja mnogo više pitanja no što daje odgovora. Koje god stajalište se zauzme, postavljaju se bar dva važna pitanja: do koje su mjere odgovorni lokalni politički predstavnici; je li moguće da participativna demokracija završi tako da demokracije više ne bude?
U radu su na temelju prikaza upravnog sustava Grada Dubrovnika obrađeni temeljni instituti hrvatskog sustava lokalne samouprave. Studijom slučaja Grada Dubrovnika obrađeni su povijesni razvoj ...upravljanja u Dubrovniku od osamostaljenja Republike Hrvatske nadalje, osnovne prirodne, gospodarske i društvene značajke te lokalne jedinice, njezine osnovne političke institucije (gradsko vijeće, gradonačelnik i njegovi zamjenici) i upravne organizacije (upravna tijela, lokalne javne ustanove i javna poduzeća), oblici i prakse uključivanja građana u lokalno upravljanje te financijsko stanje jedinice. Uz upozoravanje na određene sistemske probleme hrvatske lokalne samouprave, u radu su posebno istaknute specifičnosti upravljanja u Gradu Dubrovniku i prostori za njegovo unapređenje
Analiziraju se tradicionalne i nove forme sudjelovanja građana na lokalnoj razini. Tradicionalne forme participacije su referendum, građanska inicijativa, skupština svih građana, oblici ...submunicipalne samouprave i konzultativni zborovi građana. Važnije nove forme su neposredno biranje načelnika, njihov opoziv, jačanje lokalnog vodstva i nezavisni lokalni politički akteri. U radu se posebno analizira mjesna samouprava u komparativnoj perspektivi. Analizira se pet načina jačanja lokalne demokracije u Hrvatskoj: predstavništvo nacionalnih manjina, klasične forme direktne demokracije, neposredni izbor i opoziv načelnika, savjeti mladih i nezavisni lokalni politički akteri. Podaci iz istraživanja provedenog 2014. pokazuju da se u Hrvatskoj građanska inicijativa, lokalni referendum i mjesni zbor ne koriste često. Oblici mjesne samouprave nisu osnovani u jednoj trećini jedinica lokalne samouprave, vjerojatno zbog toga što su same te jedinice male, a razina decentralizacije niska.
U mnogim državama sve se češće traži ustavno priznavanje činjenice da je djelovanje lokalnih sa moup rav nih je di ni ca od ključne važnos ti za opće dob ro na ra zi ni naj bližoj građani ma. U fe de ...ral nim država ma to čes to do vo di do na petosti iz među ra zi ne fe de ral nih je di ni ca i lo kal ne ra zi ne bu dući da lo kal na samoupra va zah ti je va da ju se priz na kao trećeg par tne ra u sus ta vu fe de ra ci je,što se kla sičnoj fe de ral noj dok tri ni čini po put he re ze. Aus trij ski fe de ral ni Us tav re gu li ra or ga ni za ci ju i pos lo ve općina (Ge mein den) u načelu, no de talj nu pravnu re gu la ci ju pre pušta na bri gu de vetorima fe de ral nim je di ni cama (Länder). U skla du s Eu rop skom po ve ljom o lo kal noj sa moup ra vi, sve lo kal ne vlas ti iza bi ru
se na de mok rat ski način, a man dat im je iz rav no ili neiz rav no ute me ljen na vo lji građana lo kal ne je di ni ce. Ve lik broj lo kal nih pos lo va obav lja se au to nom no, u skla du s načelom sup si dijar nos ti. O obav lja nju pos lo va pre ne se nog dje lok ru ga lo kal ne su vlas ti pod ložne upu ta ma fe de ral nih ti je la ili ti je la fe de ral nih je di nica
(Länder). Ia ko ustav ni sta tus općina općeni to ni je jed nak sta tu su fe de ral nih je di ni ca (Länder), njih se priz na je kao »trećeg par tne ra« u sus ta vu fis kal nog po rav na nja i do nošenja držav nog pro računa, gdje je su rad nja iz melu fe de racije, općina i fe de ral nih je di ni ca (Länder) tješnja ne go u dru gim pod ručji ma. Međutim, općeni to go vo reći, lo kal ne sa moup rav ne je di ni ca još ni su us pje le postići
da ih se tre ti ra kao kon sti tu tiv ne je di ni ce fe de ral nog sus ta va ia ko već go di nama traže zas tup lje no st u Gor njem do mu fe de ral nog Par la men ta. Važan us tav ni aman dman ko ji je ne dav no us vo jen iz rav no se ne tiče lo kal nih sa moup rav nih je di ni ca, a još se ne zna hoće li se pla ni ra na re for ma fe de ra liz ma i aus trij skog up rav nog sus ta va pro ves ti u blis koj bu dućnos ti, što bi mog lo ko ris ti ti bu dućem po ložaju lo kal ne sa moup ra ve.
Polazeći od razlikovanja normativne i stvarne slike mjesne samouprave, najprije se analiziraju elementi lokalne zajednice, kao realnog supstrata mjesne i lokalne samouprave. Autor nalazi trinaest ...potrebnih karakteristika mjesnih odbora kao realnih društvenih zajednica. Uz normativnu regulaciju mjesne samouprave detaljnije se analiziraju različiti praktični elementi organizacije, funkcioniranja i financiranja mjesne samouprave u Hrvatskoj. Zaključuje se da pozicija i praksa mjesne samouprave nisu optimalne s gledišta demokratskih standarda, javnog upravljanja i pružanja javnih usluga građanima na njima najbližoj razini teritorijalne samouprave.