Jogurt je dobar prehrambeni izvor makro i mikro elemenata. Međutim, udio mineralnih tvari u jogurtu može varirati ovisno o tehnološkoj obradi koja se koristi pri njegovoj proizvodnji. U skladu s tim, ...cilj ove studije bio je usporediti sadržaj nekih makro (Ca, K i Mg) i mikro (As, Cd, Co, Fe, Mn, Ni, Pb, Se, V i Zn) elemenata u suhoj tvari jogurta standardiziranom primjenom sljedeće četiri metode: (1) dodavanjem obranog mlijeka u prahu; (2) koncentriranjem mlijeka uparivanjem u vakuumu; (3) koncentriranjem koaguluma jogurta u sirarskoj vreći; i (4) koncentriranjem koaguluma jogurta mehaničkim centrifugiranjem. Najveći sadržaj makro elemenata utvrđen je u jogurtu proizvedenom metodom 1, dok je najveći sadržaj većine mikro elemenata utvrđen u jogurtu proizvedenom metodom 4. Rezultati ove studije pokazali su da se sadržaj mineralnih tvari u jogurtu može podešavati primjenom različitih metoda standardizacije suhe tvari.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Minerali u ovčjem siru Hrković-Porobija, Amina; Hodžić, Aida; Ohran, Husein ...
Veterinarska stanica,
12/2020, Volume:
52, Issue:
2
Paper
Open access
Autohtoni travnički (vlašički) se sir proizvodi u planinskom području
centralne Bosne na planini Vlašić. Ovaj sir pripada skupini bijelih mekih sireva koji zriju u salamuri u anaerobnim uvjetima, ...proizvedeni od sirovog, termički neobrađenog ovčjeg mlijeka. Tehnologija proizvodnje je vrlo jednostavna i odgovara uvjetima proizvodnje u planinskim područjima. Sir je bogat izvor esencijalnih hranjivih sastojaka, posebice proteina, masti, vitamina i minerala. Cilj ovog istraživanja je određivanje koncentracija makro elemenata (Ca, Na, K, Mg, P) i mikro elemenata (Zn, Fe, Cu) u 15 uzoraka autohtonog ovčjeg sira tehnikom atomsko apsorpcijskom spektrometrijom (engl. Atomic absorption spectrometry, AAS) i spektrometrijom ultraljubičastim zrakama (engl. Ultravioletvisible spectrometry, UV-VIS). Tendencija povećanja Mg i K, Fe i Ca, Fe i Mg te Fe i P ustvrđena je u uzorku ispitivanog sira, ali bez statističke značajnosti. Vrijednosti koeficijenta korelacije pokazale su statističku značajnost na razini velike značajnosti razlika (P<0,01).
U ovome istraživanju je u pet vrsta meda, monocvjetnim bagrem (Robinia pseudoacacia L.), kesten (Castanea sativa Mill.) i kadulja (Salvia officinalis) te multicvjetnim šumskom i cvjetnom medu s ...područja Bosne i Hercegovine su određivani toksični metali te makro i mikro-elementi (As, Cd, Pb, Ba, Na, Mg, K, Ca, V, Mn, Cr, Fe, Co, Cu, Zn, Se, Mo, Ni, Ag te Al) primjenom tehnike induktivno spregnute plazme s masenom detekcijom (ICP-MS). Nađene koncentracije u pet vrsta meda su se kretale u rasponu srednjih koncentracija (μg/kg): As 0,83-1,23; Cd 0,39 4,52; Pb 10,02-17,6; Ba 51,1-649,0; V 0,46-7,53; Cr 0,44-5,14; Fe 366,0-1.247,1; Co 0,48-12,71; Cu 182,9-493,7; Se 0,79-1,42; Mo 1,36-3,80; Ni 26,3-213,8; Ag 0,015-0,24; (mg/ kg): Al 0,26-2,88; Na 3,21-7,68; Mg 17,8-96,1; K 425,3-1.501; Ca 2.536,96-258.112,80; Mn 0,545-12,4 i Zn 0,35-6,94. Botanički sastav meda znatno utječe na mineralni sastav te je utvrđeno da med bagrema sadrži najveće koncentracije sljedećih elemenata (mg/kg): K 1501, Ca 100,2, Na 7,68, Mn 9,43; (μg/kg): Ni 213,8, Mo 3,80, Cr 5,14 i Pb 17,6 te najniže Al 0,26 mg/kg i Cu 182,9 μg/kg. Najveći broj elemenata s najnižim koncentracijama sadrži cvjetni med (μg/kg): Cd 0,39; Cr 0,44; V 0,46; Co 0,48; Se 0,79; Mo 1,36, Ni 26,3 i Mg 17,8 mg/ kg. Med kadulje sadrži najveće koncentracije sljedećih elemenata (μg/kg): Ag 0,24; V 7,53;
Cu 493,7; Fe 1247,1 i Mg mg/kg, i najniže Ca 52,5 mg/kg. U medu kestena su nađene najviše koncentracije Cd, Co i Se (μg/kg: 4,52; 12,71 i 1,42), a najmanje su za Ba 51,1 i Pb 10,2 (μg/ kg), odnosno (mg/kg): K 425,3; Mn 0,545 i Na 3,21. Šumski med sadrži najviše koncentracije Al 2,88 mg/kg i Ba 649,0 μg/kg, a najniže As, Fe i Zn (najviše koncentracije Al 2,88 mg/ kg i Ba 649,0 μg/kg te najniže As, Fe i Zn (μg/kg: 0,83; 366,0 i 0,35). Pored botaničkog sastava, usporedbom s drugim istraživanjima, pokazalo se da znatan utjecaj na mineralni sastav meda imaju i geografsko podrijetlo i činitelji okoliša.
U doktorskom radu određen je udio 4 makro (Ca, Na, K i Mg), 6 mikro elemenata (Zn, Fe, Cu, Mn, Al i Ni), te nekih potencijalnih kontaminanata (Pb i Cd) u dvjesto uzoraka bagremova meda, sakupljenih ...tijekom 2009. i 2010. godine iz 5 hrvatskih regija (varaždinske, krapinsko-zagorske, bjelovarsko-bilogorske, istočno-hrvatske i istarske), kao i u sto uzoraka tla sa područja gdje su postavljeni pčelinjaci. Tomu je prethodila melisopalinološka i fizikalno-kemijska analiza meda čime je potvrđeno botaničko podrijetlo meda, te utvrđeno da 191 uzorak zadovoljava opće zahtjeve kvalitete. Statističkom obradom podataka pokušalo se ukazati na razlike u mineralnom sastavu meda s obzirom na njegovo zemljopisno podrijetlo. Analizom varijance podataka o udjelu svih 12 minerala utvrđeno je da ne postoji značajna statistička razlika u udjelu minerala s obzirom na regije (p > 0,05), dok je analiza obzirom na sezone pokazala razliku samo za Cd (p < 0,05). Regresijskom analizom utvrđena je međusobna povezanost udjela minerala u tlu i medu jedino kod Na i K, najbolje opisana linearnom funkcijom i karakterizirana visokim koeficijentima korelacije. Provedenom analizom glavnih komponenata potencijalni minerali karakteristični za bagremov med: Al (bjelovarsko-bilogorska regija), Fe (bjelovarsko-bilogorska i istarska regija), Cu (istočno-hrvatska regija) i K (istarska regija).
Mn, Al and Ni), and of some potential contaminants (Pb and Cd) was determined in 200 samples of the black locust honey, which were collected during 2009 and 2010 in five Croatian regions (Varaždin, Krapina-Zagorje, Bjelovar-Bilogora, eastern Croatia, and Istria regions), as well as in 100 samples of soil of the area the apiaries were placed in. This was preceded by the melissopalynological and physicochemical analysis of honey, which confirmed the botanical origin of honey, and it determined that 191 samples meet the general quality requirements. By statistically analyzing the data, an attempt was made to point out the differences in mineral composition of honey with respect to its geographical origin. Applying the analysis of variance to the data on the portion of all twelve minerals no significant statistical difference was found in the portion of minerals with respect to the region (p > 0.05), while taking the season into consideration, the analysis showed the statistical difference only for Cd (p > 0.05). Regression analysis revealed a mutual relationship of minerals’ portions in the soil and honey only between Na and K, which is described in the best manner by linear function and is characterized by high correlation coefficients. Following the analysis of main components, the potential minerals which are characteristic of the black locust honey are as follows: Al (Bjelovar-Bilogora region), Fe (Bjelovar-Bilogora and Istria region), Cu (eastern Croatia region) and K (Istria region).
PDF
