U ožujku 2014., nakon svrgavanja proruske vlade Viktora Janukoviča i uspostavljanja nove, prozapadne vlade u Ukrajini, Rusija je anektirala poluotok Krim koji je do tada bio u sastavu Ukrajine. Sam ...čin aneksije prikazivan je različito u europskim državama, a ovaj rad istražuje medijski prikaz u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji. Kao istraživačka metoda korištena je analiza sadržaja članaka i medijskih objava s relevantnih internetskih portala u istraživanim državama. Prema rezultatima analize sadržaja uočeno je kako se aneksija Krima u Hrvatskoj prikazuje sukladno prozapadnim politikama, u Mađarskoj se ističu određene domaće objektivnosti, dok je najviše proruskih stavova u izvješćivanju zamijećeno u Srbiji.
In March 2014, after the overthrow of the pro-Russian government of Viktor Yanukovych and the establishment of a new, pro-Western government in Ukraine, the Russian Federation annexed the Crimean peninsula, until then a part of Ukraine. The act of annexation itself was portrayed differently in European countries, and this paper investigates the media portrayal in Croatia, Hungary and Serbia. Content analysis of articles and media publications from relevant internet portals in the researched countries was used as a research method. According to the results of the analysis of the content, it was observed that the annexation of Crimea in Croatia is presented in accordance with pro-Western policies, in Hungary certain domestic objectivities stand out, while in Serbia pro-Russian positions are mostly noticed in the reporting.
Leta 2001 je izšel zbornik Media and Migration: Constructions of Mobility and Difference, v katerem je bilo področje raziskovanja medijev in migracij verjetno prvič deležno sistematične in celovite ...obravnave. Skoraj dvajset let po izidu omenjenega zbornika je izšel njegov obsežen naslednik The SAGE Handbook of Media and Migration (2020), v katerem je teoretska in empirična kompleksnost sodobnih medijskih in migracijskih študijev tematizirana v štiriinpetdesetih poglavjih več kot šestdesetih avtorjev in avtoric. Če je obdobje izida prvega zbornika zaznamovala prevlada množičnih medijev, pa drugi zbornik naslavlja radikalno drugačno medijsko krajino. Določa jo digitalni spletni kontekst, ki ni samo preoblikoval tradicionalnih množičnih medijev, ampak tudi prispeval k uveljavitvi družbenih medijev in novih medijskih tehnologij. Sodobni mediji so digitalni mediji, ki ne vplivajo le na medijsko konstrukcijo migracij in njihovo osebno doživljanje, ampak področje medijskih in migracijskih študijev postavljajo pred številne teoretske, epistemološke in metodološke izzive.
Vor knapp dreißig Jahren ist die Metapher „the dark sides of consumer behavior“ in die Konsumentenverhaltensforschung eingeführt worden. So setzen sich Konsumenten mit ihrem Verhalten manchmal ...wissend ins Unrecht, betrachten ihre Vergehen aber als "smarte Kavaliersdelikte". Zudem erliegen Menschen schädlichen Versuchungen und neigen zu Süchten. Schließlich agieren Verbraucher oft egoistischer oder weniger nachhaltig, als sie von sich selbst behaupten. Die Beiträge in diesem Buch knüpfen an dieses Generalthema an, widmen sich den dunklen Seiten und regen an, dass Nachfrager und Anbieter manche Verhaltensweisen überdenken und auch Gegenstrategien entwickeln sollten. Mit Beiträgen von Tilman Becker, Jonas Grauel, Andrea Gröppel-Klein, Rita Hagl-Kehl, Ludger Heidbrink, Stefan Hoffmann, Martin Klug, Jörn Lamla, Janina Loh, Kaspar Maase, Tobias Matzner, Julian Nida-Rümelin, Anja Spilski, Nathalie Weidenfeld, Marius Wuketich. About 30 years ago, the metaphor of ‘the dark sides of consumer behaviour’ was introduced in consumer behaviour research. Consumers sometimes knowingly place themselves in the wrong with their behaviour (as in the case of fraudulent returning of products, for example), but regard their misdemeanours as ‘smart peccadilloes’. In addition, people succumb to harmful temptations and tend towards addictions (e.g. in the form of gambling). Finally, consumers often act more selfishly (or less sustainably) than they claim to. The contributions in this book examine this general topic, address the dark sides of consumerism and encourage both consumers and companies to rethink some of their behaviour and also develop counter-strategies to it. With contributions by Tilman Becker, Jonas Grauel, Andrea Gröppel-Klein, Rita Hagl-Kehl, Ludger Heidbrink, Stefan Hoffmann, Martin Klug, Jörn Lamla, Janina Loh, Kaspar Maase, Tobias Matzner, Julian Nida-Rümelin, Anja Spilski, Nathalie Weidenfeld, Marius Wuketich.
Veliki broj političara koristi vizuelni medijski sadržaj za potrebe lične promocije, predizbornih kampanja i za komunikaciju sa biračima. Pored televizijskih snimaka i fotografija u štampanim ...medijima, političari sve više koriste vizuelno-centrične digitalne platforme, poput Instagrama, Jutjuba, Snepčeta i TikToka, kako bi doprli do šire javnosti i obezbedili veću podršku. Jedan broj političara redovno koristi Instagram kao mrežu koja beleži ogroman rast u odnosu na druge poznate društvene mreže. Instagram je svojom vizuelnošću omogućio političku hiperindividualizaciju, pa se čini da su inače distancirani predsednici, premijeri i drugi političari sve „običniji” i bliži građanima. Jedan od njih je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, čiji je zvanični Instagram profil @buducnostsrbijeav poslednjih godina postao važan izvor informacija mejnstrim medijima u Srbiji, pa i Javnom medijskom servisu. Imajući u vidu ovaj kontekst, u radu se istražuje kako se na Instagram profilu predsednika Srbije vizuelno reprezentuju građani Srbije i kao objekati kao izvor politike. Na osnovu kvantitativne i kvalitativne analize fotografija i video snimaka objavljenih u toku 2019. i 2021. godine, identifikuju se glavni vizuelni okviri u kojima se predstavljaju građani Srbije, kao i vizuelne strategije na osnovu kojih Aleksandar Vučić stupa u interakciju sa običnim ljudima, uspostavlja odnose sa pojedinim društvenim i profesionalnim grupama, a istovremeno šalje određene političke poruke.
Eksponencijalni rast korisnika na društvenim mrežama širom sveta naveo je preduzeća da istraže efikasne načine njihovog prisustva na društvenim mrežama. U skladu sa tim, trend oglašavanja kao jedan ...od najvažnijih oblika komunikacionog miksa se promenio i sada su preduzeća uglavnom fokusirana na oglašavanje na društvenim mrežama. Postoji veliki broj društvenih mreža koja preduzeća mogu da koriste za oglašavanje, međutim, ovaj rad ukazuje na značaj oglašavanja putem društvene mreže Facebook, imajući u vidu činjenicu da je Facebook najveća i najpopularnija društvena mreža na svetu i predstavlja savršen marketinški alat sa izgrađenim sistemom oglašavanja koji preduzećima omogućava da koriste informacije svakog korisnika za ciljano oglašavanje. Otuda je Facebook najdominantnija društvena mreža za oglašavanje, što svako preduzeće treba da uzme u obzir prilikom kreiranja marketinških strategija, kako bi stekli i održali konkurentsku prednost i maksimizirali poslovni uspeh. U radu su prikazani sekundarni podaci koji jasno ukazuju da je Facebook društvena mreža koja ima najviše potencijala za oglašavanje, dostizanje i angažovanje potrošača, a što je potkrepljeno diskusijom rezultata empirijskih istraživanja.
Avtorja v članku na podlagi kvantitativnih in kvalitativnih metod analizirata pojavnost slovenske in tuje glasbe v slovenskih radijskih in televizijskih medijih. Pri tem posebno pozornost namenjata ...vlogi vratarstva slovenskih medijev pri formiranju popularne glasbe in glasbenih okusov v Sloveniji. Analiza pokaže, da medijsko odbiranje glasbe upošteva specifične kulturne, družbene in politične kriterije, kar se med drugim kaže v nevključevanju »odbojnih« žanrov, v polarizaciji na ravni glasbenega okusa, v regulaciji migracij glasbe ter v konstruiranju specifičnih konceptualnih mej, ki jih vratarji glasbe vzpostavljajo (in obenem tudi upoštevajo).
Crkva i mediji Bogešić, Robert
Kairos,
05/2019, Volume:
13, Issue:
1
Journal Article, Paper
Open access
Mogu li mediji ubiti vjeru? Kakav je međusobni odnos Crkve i medija? Kakav treba biti odnos dvaju subjekata koji su usmjereni prema većem broju korisnika? Treba li uopće postojati? Kakvi su subjekti ...koji izgrađuju taj odnos? Trebaju li mediji imati bilo kakav odnos s crkvama te crkve s medijima? To su neka pitanja koja se nameću kada se promišlja o međusobnim odnosima između medija i crkvi. Oba subjekta sadrže u svom djelovanju zajednički element. Odnos prema većem broju korisnika. Tim više i crkve i mediji trebaju izgrađivati međusobne odnose koji će doprinijeti boljitku i ostvarivanju interesa te razvoju raznih grupa, ali i pojedinaca kojima su oni namijenili svoja djelovanja. S jedne strane, Crkva ima zadaću naviještati Radosnu vijest Isusa Krista narodima, dok mediji svojim djelovanjima nastoje prenijeti razne informacije što većem broju korisnika. Na taj način i Crkva i mediji ispunjavaju funkciju masovnosti. Mogu li crkve primjenjivati neke medije u toj zadaći ili mogu li neki mediji koristiti crkve za plasiranje svojih proizvoda? Pitanja su koja ponekad i opterećuju, ali prije svega, obogaćuju prostore djelovanja obaju subjekata.
Can the media kill faith? What is the relationship between the Church and the
media? What should be the relationship between these two subjects that are oriented
for large audiences? Should there even be a relationship between them?
What is the character of the subjects building this relationship? Should the media
have any sort of relationship with the Church, and vice-versa? These are some of
the questions that arise when we think about the relationship between the media
and churches. Both subjects have a common element in their activities: a relationship
with a large number of users. Even more so, both the churches and the
media need to build mutual relationships which will contribute to improving and
achieving their interests and to developing various groups as well as individuals
that they are targeting. On the one hand, the Church is tasked with proclaiming
the Good News to the nations, while the media in their work try to communicate
various information to as many users. In this way, both the church and the media
meet their function of reaching massive audiences. Can churches use some of
these media in fulfilling its task, or can some of the media use churches for promoting
their products? These are questions which are sometimes burdensome
but are primarily meant to enrich the fields of both subjects’ activities
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Zbog progrediranja svijeta kao simulakruma, kao kopije za koju ne postoji original, u Francuskoj se rodila ideja za jedan novi medijski proizvod. Radi se o bivšim novinarima Libérationa koji su ...željeli utemeljiti novi tip novinarstva i nazvali ga slow journalism. On kreće „u rat” protiv „vijesti bez memorije”, vijesti koje konzumiramo, ali ih ne promišljamo, ne produbljujemo, ne analiziramo, pa, u krajnjem smislu, i ne razumijemo, ma koliko se činile jasnima i preciznima. Na tom tragu u ovom radu propitujemo medijske izjave i geste pape Franje u kontekstu „vijesti bez memorije”, nastojeći vidjeti je li to što papa Franjo govori ili čini, od pitanja homoseksualaca, brige za sirotinju, pastorala rastavljenih i ponovno vjenčanih, odnosa prema medijima te drugih tema, nešto „revolucionarno” i „novo”, što njegovi prethodnici nisu na svoj način činili i govorili.
Due to the progression of the world as a simulacrum, as a copy for which there is no original, an idea for a new media product was born in France. It’s about the former Libération journalists who wanted to establish a new type of journalism and called it slow journalism. It goes “to war” against “news without memory”, news that we consume, but we do not think about it, we do not deepen it, we do not analyse it, and, in the ultimate sense, we do not even understand it, no matter how clear and precise it seems to be. Following this line, in this paper we analyse the media statements and gestures of Pope Francis in the context of “news without memory”, trying to see if, what Pope Francis says or does, from the issue of homosexuals, care for the poor, pastoral care of the divorced and remarried, relations with the media and other topics, is something “revolutionary” and “new”, which his predecessors did not do and say in their own way.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
PDF
