Neposredno pred izbore 2015. godine Hrvatska se prvi puta suočila s fenomenom masovnih migracija ljudi koji dolaze u Europu iz drugoga zemljopisnog i kulturnog kruga. Do toga trenutka pitanje ...migracija je za većinu hrvatskih građana bilo uglavnom hipotetske naravi, a jedino značajnije iskustvo migracija naši građani su imali za Domovinskog rata, a i to iskustvo je bilo vezano uz prognanike i izbjeglice koji su bili građani Hrvatske ili Bosne i Hercegovine.
U radu se analizira uloga Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) i privatnih sigurnosnih kompanija u kontekstu upravljanja migrantskim krizama. Iako su uloge tih aktera bitno ...različite, oni u sustavu upravljanja migrantskim krizama imaju sve značajniju ulogu, te njihovo djelovanje u novije vrijeme obilježavaju određene nove odnosno promijenjene okolnosti. U pogledu Frontexa te se nove okolnosti odnose na legislativno redefiniranje njegovog pravnog statusa i nadležnosti, ostvareno donošenjem Uredbe (EU) 2016/1624. U pogledu privatnih sigurnosnih kompanija nove se okolnosti odnose na činjenicu da ih u posljednjem razdoblju zamjetno značajnije angažiraju države i međunarodne institucije s ciljem provođenja određenih aktivnosti unutar sustava upravljanja migrantskim krizama. S obzirom na to svrsishodan je i aktualan pravni prikaz njihovog statusa i uloge. U prvom dijelu rada analizira se Frontex kao dio sustava europske granične i obalne straže. Njegova uloga je važna u pogledu učinkovitog nadzora vanjskih granica Europske unije, a što predstavlja iznimno važan element upravljanja migrantskim krizama. Uz prikaz nastanka Frontexa, njegovog pravnog okvira i ustrojstva, analiziraju se ključne teme koje su ujedno izazovi operativnog djelovanja Frontexa (uloga u pogledu sprečavanja prekograničnog kriminaliteta, identificiranja i povrata nezakonitih migranata i poštovanja temeljnih prava migranata). U drugom dijelu rada analizira se uloga privatnih sigurnosnih kompanija u procesu upravljanja migrantskim krizama, te šira uloga industrije privatnih vojnih i sigurnosnih kompanija u vezi zaštite granica, migrantske krize i javno-privatnog partnerstva. Poseban naglasak stavlja se na loše primjere upravljanja australskim migrantskim prihvatnim centrima. Zaključno se razmatraju relevantni dokumenti i preporuke u vezi pravila postupanja privatnih sigurnosnih kompanija prilikom pružanja privatnih usluga u vezi upravljanja migrantskom krizom.
Izbori za donji dom austrijskog parlamenta donijeli su očekivanu, no ipak turbulentnu promjenu u zemlju članicu Europske unije koja predstavlja gospodarski motor Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe.
Tekst predstavlja nalaze istraživanja građana, predstavnika civilnog sektora i predstavnika lokalne samouprave u sedam općina u Srbiji (na jugu i sjeveru), u čijem se fokusu nalaze stavovi prema ...migrantskoj populaciji i mogućnostima njihove integracije u slučaju trajnog naseljavanja. Pri odabiru općina uključenih u istraživanje, osnovni kriterij je bio da se radi o onim lokalnim sredinama koje su bile pogođene “migrantskom krizom”, odnosno koje su se nalazile na tzv. Balkanskoj migrantskoj ruti. Osnovna istraživačka metoda koja je korištena jest ispitivanje stavova i mišljenja u okviru fokus grupa. Dimenzije koje su nas posebno interesirale bile su: opći stavovi o migrantima, razlike koje se mogu izdvojiti u stavovima prema migrantima s obzirom na specifična obilježja, stavovi o mogućnostima ekonomske, kulturne i socijalne integracije migranata i percepcija razvojnih potencijala koje bi donijelo naseljavanje migranata. U fokusu su bile dvije poredbene dimenzije: južne naspram sjevernih općina i građanstvo naspram predstavnika lokalnih vlasti i administracije.
“Europska izbjeglička/migrantska kriza” geopolitička je oznaka kojom su mediji, politika i šira javnost obilježili dolazak velikog broja izbjeglica u Europsku uniju 2015. i 2016. godine. U članku se ...analizira prostorna raspodjela tražitelja azila u Europskoj uniji od 2011. do 2016. Usredotočuje se na to kako su promjene graničnih režima na vanjskim i unutarnjim granicama Europske unije utjecale na kretanje tražitelja azila i prostornu raspodjelu zahtjeva za azil tijekom »krize«. To skreće pozornost na sve veću važnost militarizacije granica i sekuritizaciju migracijskih tokova na prostornoj raspodjeli podnositelja zahtjeva za azil. Istraživanje se temelji na analizi Eurostat podataka o ukupnom broju podnositelja zahtjeva za azil u državama članicama između 2011. i 2016. Iako promjene u graničnim režimima nisu jedini čimbenik koji utječe na prostornu raspodjelu tražitelja azila tijekom »europske izbjegličke/migrantske krize«, njihovi se učinci mogu iskoristiti kako bi se pokazale granice s kojima se azilanti susreću na svojem putu. Glavni je cilj članka problematizirati upotrebu geografske oznake »Europa«/»europski« u kontekstu »izbjegličke/migrantske krize«. Ta upotreba stvara percepciju jedinstvenoga, bezgraničnog prostora u kojemu pojedinci mogu slobodno izabrati svoje azilno odredište. Diskurs »europska izbjeglička/migrantska kriza« Europsku uniju često predstavlja kao »otvoreni trgovački centar za azil« u kojemu tražitelji azila mogu odabrati bilo koju zemlju domaćina. Članak se suprotstavlja tom pojmu te naglašava ograničenja i učinak koji kontingencija (slučajnost) igra u izboru odredišta azila.
PDF