Lekami z wyboru w umiarkowanych lub ciężkich napadach migreny są tryptany. Szacuje się, że nie są one skuteczne u jednej trzeciej chorych. Ponadto tryptany są przeciwwskazane u chorych ze ...schorzeniami układu sercowo-naczyniowego. Peptyd związany z genem kalcytoniny (calcitonin gene-related peptide, CGRP) jest neuropeptydem składającym się z 37 aminokwasów. Sugeruje się, że odgrywa istotną rolę w patofizjologii migreny. Opisano zwiększenie stężenia CGRP podczas napadów migreny oraz klasterowego bólu głowy. Ponadto wykazano, że dożylne podanie CGRP wywołuje migrenopodobne bóle głowy u podatnych osób. Podanie tryptanów normalizuje podwyższone stężenie CGRP. Na podstawie powyższych danych sformułowano hipotezę, zgodnie z którą blokowanie receptora CGRP może skutecznie przerwać napad migreny. Pierwszym badanym u chorych na migrenę antagonistą receptora CGRP był olcegepant. Chociaż potwierdzono jego skuteczność, to prace nad dalszym jego rozwojem wstrzymano z uwagi na trudności z opracowaniem formy doustnej. Pierwszym antagonistą CGRP dostępnym w postaci tabletek był telcagepant. Pomimo obiecujących danych klinicznych prace nad nim wstrzymano z uwagi na obawy dotyczące jego toksycznego wpływu na wątrobę. W tym roku opublikowano wyniki badania trzeciej fazy nowego antagonisty receptora CGRP – ubrogepantu. Jego skuteczność porównywalna jest z tryptanami, a profil działań niepożądanych porównywalny z placebo. Nie odnotowano poważnych objawów ubocznych u leczonych nim chorych. Antagoniści receptora CGRP nie obkurczają naczyń i mogą być stosowani u chorych ze schorzeniami układu sercowo-naczyniowego, u których przeciwwskazane jest stosowanie tryptanów. Wyniki badań skuteczności oraz bezpieczeństwa stosowania antagonistów CGRP są obiecujące i jest nadzieja, że w przyszłości poszerzą możliwości skutecznego doraźnego leczenia migreny.
Fremanezumab Petravić, Damir
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2021, Volume:
30, Issue:
1 Migrena
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Fremanezumab, humanizirano, monoklonsko IgG2 protutijelo na peptid povezan s kalcitoninskim genom, razvijen je za specifičnu profilaktičku terapiju migrene. Peptid povezan s kalcitoninskim genom je ...vazoaktivni neuropeptid uključen u nocicepciju i patogenezu migrene. Cilj je rada prikazati rezultate publiciranih kliničkih ispitivanja faze III, učinkovitosti, sigurnosti i podnošljivosti primjene fremanezumaba u specifičnoj profilaktičkoj terapiji epizodne (EM) i kronične (KM) migrene u odraslih bolesnika. Rezultati publiciranih kliničkih ispitivanja ukazuju na učinkovitost, sigurnost primjene te dobru podnošljivost fremanezumaba, supkutano 225 mg mjesečno i 675 mg tromjesečno, u specifičnoj profilaktičkoj terapiji odraslih, inače zdravih bolesnika s ≥ 4 dana migrene mjesečno. Učinkovitost fremanezumaba održana je tijekom 12 mjeseci primjene. Učinkovitost fremanezumaba pokazana je i u bolesnika s EM-om i KM-om prethodno neuspješno liječenih s 2 do 4 klase lijekova za nespecifičnu oralnu profilaktičku terapiju. Česte nuspojave javljale su se samo lokalno na mjestu primjene – induracija, bol i eritem. European Headache Federation preporučuje primjenu fremanezumaba u bolesnika s EM-om i KM-om neuspješno liječenih s ≥ 2 lijeka za nespecifičnu oralnu profilaktičku terapiju. Daljnje praćenje kliničkih rezultata primjene fremanezumaba u heterogenoj općoj populaciji bolesnika s migrenom nužno je za odgovore o održanoj učinkovitosti i sigurnosti dugotrajne primjene u profilaktičkoj terapiji.
Klinička slika migrene Stojić, Maristela
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2021, Volume:
30, Issue:
1 Migrena
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Migrena je prema definiciji primarna, funkcionalna, rekurirajuća glavobolja, srednje jakog do jakog intenziteta, pulsirajućega karaktera i trajanja od 4 do 72 sata. Lokalizirana je uglavnom ...unilateralno, praćena mučninom i/ili povraćanjem, senzornim simptomima u smislu pojačane osjetljivosti na svjetlo i zvukove uz pogoršanje simptoma tijekom fizičke aktivnosti. Epidemiološki podaci upućuju na visoku prevalenciju migrene, do 15 % u općoj populaciji, na temelju čega zauzima visoko treće mjesto najčešćih poremećaja i šesto mjesto kao specifični uzrok onesposobljenosti. Unatoč navedenom, migrena je u općoj populaciji nedovoljno dijagnosticirana i liječena zbog čega osobe s migrenom trpe značajnu bol uz smanjenu kvalitetu života. Dijagnoza migrene postavlja se na temelju detaljne anamneze, kliničke slike i dnevnika glavobolje, koji nam pomaže u praćenju frekvencije glavobolje, ali i pri planiranju i korekciji akutne i profilaktičke terapije. Prema kliničkoj slici migrena se javlja u dva oblika: migrena bez aure i migrena s aurom, a prema frekvenciji napadaja kao epizodna i kronična migrena. U okviru kliničke slike, osim faze u kojoj dominira tipična glavobolja, razlikujemo i kliničke simptome koji prethode glavobolji u okviru premonitorne faze i simptome koji se javljaju nakon glavobolje u postdromalnoj fazi. Migrena predstavlja velik problem za pojedinca i društvo u cjelini, zbog narušavanja kvalitete obiteljskog života bolesnika, smanjene produktivnosti na poslu, što migrenu stavlja u fokus globalnoga svjetskoga zdravstvenog interesa.
Migrenski status je stanje perzistirajućega migrenskog napadaja trajanja dužeg od 72 sata. Liječenje se temelji na parenteralnoj primjeni analgetika, antimigrenika, antiemetika i nadoknadi tekućine. ...Kortikosteroidi smanjuju rizik od povrata glavobolje. Veća prevalencija migrena u žena objašnjava se povezanošću estrogena i patofizioloških mehanizama migrene. Prava menstrualna migrena javlja se isključivo u danima oko početka ciklusa i nije česta. Migrena povezana s menstruacijom javlja se na početku ciklusa, ali i u drugim danima ciklusa i znatno je češće pojavnosti. U liječenju akutnog napadaja koristi se standardna abortivna terapija. Profilaksa menstrualne migrene i migrene povezane s menstruacijom može biti kratkotrajna (mini-profilaksa) i počinje 2 dana prije i traje obično do 3. ili 4. dana ciklusa, a u tu se svrhu koriste nesteroidni antireumatici (naproksen), triptani ili hormonska terapija. Ako mini-profilaksa nije učinkovita, potrebno je započeti kontinuiranu profilaksu koja može biti klasična ili hormonska. Tijekom trudnoće i dojenja terapijske su mogućnosti ograničene zbog mogućega štetnog utjecaja lijeka na trudnoću i dijete. U akutnoj terapiji sigurni u svim stanjima su paracetamol, sumatriptan te metoklopramid. Profilaksa migrene tijekom trudnoće većinom nije potrebna jer obično nakon prvog tromjesečja dolazi do redukcije broja migrena zbog stabilno visokih razina estrogena, a ako je indicirana, sigurnom se smatra primjena propranolola. Tijekom dojenja moguća je akutna terapija gotovo svim uobičajenim lijekovima za migrenu osim opijatima i ergotaminskim preparatima, a veći je i spektar lijekova koji se mogu primijeniti radi profilakse migrene. Blokatori CGRP-a ili njegovog receptora nisu indicirani za profilaktičku terapiju tijekom trudnoće i dojenja.
Migrena i moždani udar Jančuljak, Davor; Popović, Zvonimir
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2022, Volume:
31, Issue:
1 Moždani udar
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Glavobolja je čest simptom moždanog udara, a primarne glavobolje javljaju se kao čest komorbiditet. Migrena je primarna glavobolja od koje pate uglavnom mlađe žene i čija se prevalencija povećava do ...50. godine života. Vjerojatnost razvoja ishemijskoga moždanog udara veća je u mlađih žena koje boluju od migrena s aurom. Genetika igra bitnu ulogu u patofiziologiji migrene i ishemijskoga moždanog udara (IMU), prvenstveno kodirajući proteine koji reguliraju funkciju endotela krvnih žila i produkciju čimbenika zgrušavanja krvi. Od rizičnih čimbenika valja spomenuti pretilost, hiperlipidemiju, hiperglikemiju i pušenje, kao i primjenu oralnih kontraceptiva. Neki kardijalni čimbenici, kao što je perzistentni foramen ovale, povećavaju rizik za razvoj migrene s aurom i ishemijskoga moždanog udara. Kako svi ovi nabrojani čimbenici utječu na samu patofiziologiju migrene i IMU, još je predmet istraživanja. Od ostalih vrsta cerebrovaskularnih bolesti postoje naznake da je i hemoragijski cerebrovaskularni inzult češći u mlađih žena s migrenom, iako su istraživanja još uvijek kontradiktorna. Ono što je ipak vidljivo je da žene koje imaju migrenu s aurom, te dobiju neki oblik hemoragijskoga cerebrovaskularnog inzulta, imaju i veću vjerojatnost lošijeg ishoda u vidu smrtnosti ili značajne invalidnosti. Migrene su češće i u nekim drugim cerebrovaskularnim bolestima, kao što su disekcija cervikalnih arterija, te u bolestima malih krvnih žila mozga, gdje presudan utjecaj imaju genetske promjene. Prisutnost vaskularne bolesti ograničava primjenu akutne i profilaktičke terapije migrene zbog vazokonstrikcijskog učinka. Mjere za sprječavanje moždanog udara u bolesnika s migrenom usmjerene su na kontroliranje čimbenika rizika.
Patofiziologija migrene Ivkić, Goran
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2021, Volume:
30, Issue:
1 Migrena
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Migrena je tisućljetni, do danas neriješen problem, čiji se patofiziološki mozaik još uvijek slaže. Migrena predstavlja teški i onesposobljavajući neurološki poremećaj, prema Svjetskoj zdravstvenoj ...organizaciji globalno pozicioniran na šesto mjesto po stupnju onesposobljavanja. Zbog svoje pulsirajuće prirode, donedavno je shvaćana isključivo kao vaskularni poremećaj, no akumulirana znanja, dobivena brojnim znanstvenim istraživanjima, dovela su s vremenom do koncepta migrene kao neurovaskularnog poremećaja, koji ima genetsku osnovu, odnosno poremećaja cijelog mozga. Danas je fokus migrenskih istraživanja na molekularnim mehanizmima i kompleksnoj signalizaciji između različitih moždanih područja, čime se stvara sve jasniji patofiziološki mozaik migrene, a time i novi ciljevi liječenja. Iako danas imamo mnogo novih lijekova za liječenje migrene, a dolaze i neki novi, migrena i dalje ostaje neriješena enigma. Možda je vrijeme za mijenjanje kuta gledanja?
Glavobolja je jedan od najčešćih javnozdravstvenih problema koji značajno utječe na mogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i kvalitetu života. 90 % svih glavobolja u općoj populaciji primarne ...su glavobolje, a najčešće su migrena, tenzijska i cluster glavobolja. Glavobolja je često nedovoljno dijagnosticirana i liječena. Trend samoliječenja glavobolja je sve rašireniji i ljekarnik ima važnu ulogu pružiti bolesniku jasne, objektivne i točne informacije u tom procesu. Svakom bolesniku s glavoboljom potrebno je osigurati individualan pristup. Ljekarničko savjetovanje uključuje prikupljanje podataka o učestalosti, trajanju i intenzitetu napadaja, o vrsti i mjestu boli te o uzimanju i djelovanju bezreceptnih lijekova i propisane terapije. Nakon procjene zdravstvenog stanja bolesnika i sigurnosti samoliječenja preporučuje se optimalan lijek za samoliječenje ili se pacijent upućuje liječniku kako bi se prevenirao razvoj kroničnih glavobolja ili glavobolja uzrokovanih prekomjernim uzimanjem lijekova, postavila točna dijagnoza i odredila učinkovita terapija. Cilj sigurnog i učinkovitog liječenja je smanjiti učestalost i jačinu napadaja te spriječiti potencijalnu kronifikaciju boli i neracionalnu primjenu analgetika. Konzultacije i savjetovanje s ljekarnikom osiguravaju uspješnije samo(liječenje) glavobolja.
Pacijenti s migrenom imaju komorbiditete koji se nedovoljno istražuju i povezuju s oblikom migrenozne glavobolje. Ispitivanje povezanosti intenziteta boli s glavoboljom i učestalosti migrenoznih dana ...mjesečno (MDM) s komorbiditetima migrene novijeg je datuma i pridonosi našem razumijevanju migrene. Kronična migrena nastaje kronifikacijom epizodne migrene, odnosno povećanjem frekvencije dana glavobolja na 15 i više dana mjesečno. Pretkazatelji za progresiju epizodne migrene u kroničnu jesu sljedeći čimbenici rizika: povećanje frekvencije glavobolje, prekomjerna uporaba analgetika, pojava kutane alodinije i pretilost, a od komorbiditeta najčešće kronični bolni sindromi izvan područja glave, anksioznost i depresija. Osim ovih navedenih, rađena su istraživanja koja pokazuju da kardiovaskularni, neurološki, gastrointestinalni i dermatološki komorbiditeti imaju utjecaj na dužinu i jačinu migrenoznih glavobolja. Jedno od njih je studija MAST čiji su rezultati potrebiti kako bi se razumio uzročni slijed odnosa (izravna uzročnost, obrnuta uzročnost, zajednička temeljna predispozicija), potencijalna zbunjujuća uloga zdravstvenih savjetovanja i liječenja te potencijalna pristranost u otkrivanju.
Klasifikacija glavobolja bazira se na onoj koju postavlja Međunarodno udruženje za glavobolje (engl. International Headache Society). Zapravo se i razlikovanje migrene od drugih primarnih kao i ...sekundarnih glavobolja bazira na ovoj klasifikaciji, odnosno u oko 90 % slučajeva isključivo na temelju dobrih anamnestičkih podataka. Sukladno tome, neurološka obrada u velikom broju slučajeva nije potrebna. Problem ponekad predstavlja prisutnost više glavobolja istovremeno, promjene u karakteristici migrene, kao i glavobolje uslijed prekomjernog uzimanja lijekova, poglavito analgetika (GUPUL).
Psihijatrijski komorbiditet u migreni Šagud, Marina; Klinar, Ivana
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2021, Volume:
30, Issue:
1 Migrena
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Iako su i migrena i psihijatrijski poremećaji vrlo učestali, relativno je malo literature o njihovom komorbiditetu. Visoka učestalost migrene utvrđena je u osoba s anksioznim poremećajima i ...bipolarnim poremećajem, no najviše podataka nalazi se o komorbiditetu migrene i depresivnog poremećaja. Ova povezanost tumači se zajedničkom etiologijom, poput genetske predispozicije, poremećaja serotoninskog sustava te sličnih psiholoških čimbenika, stoga ne iznenađuje da su neki antidepresivi pokazali povoljan učinak u oba poremećaja, prije svega amitriptilin, zatim duloksetin i venlafaksin, a moguće i mirtazapin i agomelatin. Budući da neki antimigrenici i mnogi antidepresivi utječu na različite komponente serotoninskog sustava, moguće su interakcije te je neophodan oprez. Psihoterapija također ima direktan učinak i na migrenu i na simptome depresije i anksioznosti. Valproat ima učinak na migrenu i na simptome bipolarnog poremećaja. Psihijatrijski komorbiditet u oboljelih od migrene još uvijek nije dovoljno prepoznat te neki autori čak preporučuju rutinski probir osoba s migrenom na simptome psihijatrijskih poremećaja, posebice depresivnosti i anksioznosti. Potrebno je istovremeno liječiti oba poremećaja. Najbolji je individualni pristup liječenju uz suradnju specijalista neurologa i psihijatara što svakako daje najbolje rezultate u granicama postojećih mogućnosti.
PDF
