Cilj je ovoga rada bio produbiti razumijevanje socijalnih utjecaja na intrinzičnu motivaciju mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku nogometaša kadetskoga i juniorskog uzrasta, dobi od ...15 do 18 godina (N = 152). Prikupljeni podatci uključivali su procjene rukovodećega ponašanja trenera, motivacijske klime u nogometnim ekipama i intrinzične motivacije za bavljenje nogometom. Rezultati istraživanja pokazali su da je pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih pozitivnih ponašanja trenera (trening i instrukcije, demokratsko ponašanje, socijalna podrška i pozitivna povratna informacija) moguće objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali pozitivno ponašanje trenera. Pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih negativnih ponašanja trenera (autokratsko ponašanje, neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, negativna povratna informacija i usmjerenost na rezultat) moguće je objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali negativno ponašanje trenera. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza u kojoj je prvi blok uključivao pozitivno i negativno ponašanje trenera, a drugi motivacijsku klimu usmjerenu k usavršavanju. Objašnjeno je 22 % varijance u rezultatima na mjeri intrinzične motivacije mladih nogometaša, pri čemu se statistički značajnim negativnim prediktorom pokazalo negativno ponašanje trenera, a pozitivnim motivacijska klima usmjerena k usavršavanju. Analize mehanizma djelovanja ponašanja trenera na intrinzičnu motivaciju pokazale su da je pozitivno ponašanje trenera imalo na intrinzičnu motivaciju neizravan pozitivan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju. Negativno ponašanje trenera imalo je izravan i manjim dijelom neizravan negativan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi napredak u razvoju brzine, agilnosti i eksplozivnosti kod mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku od 25 mladih nogometaša starosne dobi ...9.50±0.50, visine 143,4±6,6 cm i težine 33,5±7,9 kg. Ispitanici su članovi nogometnog kluba „NK Sloga“ iz Ljubuškog, koji treniraju u uzrasnoj kategoriji „Limači (U-11)“. Primijenjeno je ukupno 3 testa: 1. Trčanje na 20 metara iz visokog starta (Tr20m); 2. Trčanje naprijed-nazad s promjenom pod 90° (TrNN); 3. Zig-zag trčanje između štapova (TrZZ). Analizom razlika (T-test) između inicijalnog i finalnog mjerenja utvrđeno je poboljšanje rezultata. Prosječan rezultat inicijalnog mjerenja trčanja na 20m iznosi 4,43 sekunde dok je prosječan rezultat finalnog mjerenja bolji za 10 stotinki i iznosi 4,33 sekunde. U zig-zag testu prosječan rezultat inicijalnog mjerenja iznosio je 9,34 sekundi, dok je kod finalnog iznosio 9,1 sekundu. Prosječni rezultat popravio se za 0,24 stotinike. U trčanju s promjenom smjera 180° ispitanici su prosječno trčali 14.37 sekundi u inicijalnom mjerenju, odnosno 14,08 sekundi u finalnom mjerenju. Prosječni rezultat popravio se za 0,29 stotinki. Korelacijskom analizom utvrđeno je da postoji statistički značajna povezanost između sva tri testa. Najveća povezanost između dva različita testa izmjerena je kod inicijalnog mjerenja testa trčanje s promjenom smjera za 180° i finalnog mjerenja kod testa trčanje na 20 metara i iznosi 0,89.
Cilj je ovoga rada bio produbiti razumijevanje socijalnih utjecaja na intrinzičnu motivaciju mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku nogometaša kadetskoga i juniorskog uzrasta, dobi od ...15 do 18 godina (N = 152). Prikupljeni podatci uključivali su procjene rukovodećega ponašanja trenera, motivacijske klime u nogometnim ekipama i intrinzične motivacije za bavljenje nogometom. Rezultati istraživanja pokazali su da je pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih pozitivnih ponašanja trenera (trening i instrukcije, demokratsko ponašanje, socijalnapodrška i pozitivna povratna informacija) moguće objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali pozitivno ponašanje trenera. Pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih negativnih ponašanja trenera (autokratsko ponašanje, neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, negativna povratna informacija i usmjerenost na rezultat) moguće je objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali negativno ponašanje trenera. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza u kojoj je prvi blok uključivao pozitivno i negativno ponašanje trenera, a drugi motivacijsku klimu usmjerenu k usavršavanju. Objašnjeno je 22 % varijance u rezultatima na mjeri intrinzične motivacije mladihnogometaša, pri čemu se statistički značajnim negativnim prediktorom pokazalo negativno ponašanje trenera, a pozitivnim motivacijska klima usmjerena k usavršavanju. Analize mehanizma djelovanja ponašanja trenera na intrinzičnu motivaciju pokazale su da je pozitivno ponašanje trenera imalo na intrinzičnu motivaciju neizravan pozitivan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju. Negativno ponašanje trenera imalo je izravan i manjim dijelomneizravan negativan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju.
The aim of this study was to deepen the understanding of social influences on intrinsic motivation of young male football players, aged 15–18 years (N = 152). We measured coaching behaviours, motivational climate in football teams, and intrinsic motivation to play football. Results revealed positive correlations between measures of specific positive coaching behaviours (Training and Instructions, Democratic Behaviour, Social Support and Positive Feedback) that could be explained by a latent factor we named positive coaching behaviour. Additionally, positive correlations between measures of specific negative coaching behaviours (Autocratic Behaviour, Insensitivity to Athletes’ Well-being, Negative Feedback and Results Orientation) could be explained by a latent factor we named negative coaching behaviour. Hierarchical regression analysis was then conducted. The first block of predictors consisted of positive and negative coaching behaviours and the second of mastery climate. Results show that a total of 22% of the intrinsic motivation variance was explained by negative coaching behaviour, a statistically significant negative predictor and mastery climate, a statistically significant positive predictor. The present study also investigated mechanisms underlying the effects of coaching behaviours on intrinsic motivation. Positive coaching behaviour had an indirect positive effect on intrinsic motivation via mastery climate. The effects of negative coaching behaviour on intrinsic motivation were twofold, showing both direct and indirect negative effects via mastery climate.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi da li mladi nogometaši različito fiziološki odgovaraju na igranje malog nogometa 3 na 3 i 4 na 4 kada se mijenja veličina igrališta. Šesnaest mladih nogometaša ...(14,2±0,6 godina, tjelesne visine 162,8±5,7 cm i tjelesne težine 55,1±7,4 kg) igralo je mali nogomet 3 na 3 na tri različite veličine igrališta (malo igralište: SSGS, 20x15m; srednje igralište: SSGM, 25x18m; veliko igralište: SSGL, 30x20m) te 4 na 4 na (SSGS, 20x20m; SSGM, 30x20m; SSGL, 32x25m). Svaki igrač je bio testiran pomoću YoYo intermittent recovery testa (YYIRT) 1. razine. Nakon provedenih testiranja, slučajnim redoslijedom, u intervalima od 2 dana, igrao se mali nogomet 3 na 3 i 4 na 4. Tijekom igranja malog nogometa bilježena je frekvencija srca (FS). Nadalje, nakon posljednjeg perioda svake igre zabilježena je i subjektivna procjena opterećenja (SPO). Rezultati istraživanja pokazali su da mladi nogometaši manifestiraju značajno višu frekvenciju srca (F=14,722; p<,05; η2=0,495), %FS (F=14,694; p<,05; η2=0,495) i SPO10 (F=14.045; p<,05; η2=0,484) tijekom igranja 3 na 3 na velikom igralištu u odnosu na igranje 3 na 3 na srednjem i malom igralištu. Štoviše, igranje 4 na 4 na velikom igralištu izazvalo je značajno višu frekvenciju srca (F=6,658; p<,05; η2=0.307), %FSmax (F=6,495; p<,05; η2=0,302) i SPO10 (F=18,719; p<,05; η2=0,555) u usporedbi s igranjem 4 na 4 na malom igralištu. Stoga se može zaključiti da mladi nogometaši manifestiraju različite fiziološke odgovore na igranje malog nogometa na igralištima različite veličine. Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da bi treneri koji rade s mladim nogometašima trebali obratiti pažnju na odabir broja igrača i veličinu igrališta u odnosu na broj igrača kako bi poboljšali željenu razinu kondicijske pripremljenosti tijekom nogometnog treninga.
Full text
Available for:
DOBA, FSPLJ, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Load filters
No result was selected!
Please select the results that you wish to export.
The search was successfully saved.
Editing
The search could not be saved.
Saved searches can be viewed in the list My searches.
The changes made to the saved search were saved successfully.
Save search
Shelf entry
No result was selected!
Adding material to shelf was successful.
Adding material to shelf was partly successful.
Adding material to shelf failed completely.
It was not necessary to add the material to the shelf.
Please select the results that you want to put on shelf!
On shelf the following records have been successfully added:
On shelf the following records have been successfully added:
PDF
