Ovim znanstvenim radom analizira se uspješnost provedene Erasmus+ mobilnosti „Svi za struku, struka za sve!“ Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar s ciljem mogućnosti identificiranja i uvođenja ...novih postupaka kojima se odgojno-obrazovne ustanove trebaju prilagoditi da bi učenicima omogućile kvalitetnije obrazovanje za poduzetništvo i veću konkurentnost na tržištu rada. Polazišna hipoteza bila je: “Da bi učenici stekli poduzetničke kompetencije kojima će uspješnije konkurirati na tržištu rada, poželjno je da odgojnoobrazovne ustanove omoguće učenicima međunarodno obavljanje stručne prakse“. S tim je ciljem prijavljen i realiziran Erasmus+ projekt „Svi za struku struka za sve!“ u kojem je sudjelovalo 26 učenika drugih, trećih i četvrtih razreda, smjer ekonomist i upravni referent. Razvojem tehnologije mijenjaju se temelji za mnoga zanimanja kao i okružje za razvoj poduzetničkih vještina koje su potrebne učenicima kako bi bili što konkurentniji na tržištu rada. Primjer dobre prakse je Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar koja je uspješno implementirala Erasmus+ mobilnost u obrazovni proces i uspješno savladala izazove prve Erasmus+ mobilnosti. Nakon uspješno realizirane mobilnosti, provedena je anketa među učenicima koji su sudjelovali u projektu, a obuhvaćala je pitanja o njihovom stavu prema rezultatima realizirane aktivnosti. Pri obradi i prezentaciji podataka značajnih za temu znanstvenog rada korištene su različite metode znanstvenog istraživanja kao što su: metoda analize i sinteze, metoda komparacije, metoda klasifikacije, metoda indukcije i dedukcije, metoda deskripcije i metoda kompilacije. Prema empirijskom istraživanju većina ispitanika smatra kako je Erasmus+ mobilnost pridonijela povećanju njihovih poduzetničkih vještina, stručnih kompetencija, razvoju samopouzdanja te je utjecala na razvoj poduzetničkih ideja. Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da učenici smatraju kako je Erasmus+ mobilnost učenika iznimno korisna te bi mogla predstavljati važan element u obrazovanju za poduzetništvo. Istraživanjem je potvrđena radna hipoteza.
Autor ovog članka proučava granice nadležnosti Europske unije na području uređenja javnog putničkog prijevoza. Utvrđuje da je Unija pritom ograničena samo na zaštitu konkurencije na jedinstvenom ...tržištu Europske unije te da su za uređenje javnog putničkog prijevoza u cijelosti nadležne države članice, sukladno svojim suverenim pravima i odgovornostima za ostvarivanje ljudskih prava državljana na mobilnost. Javni putnički prijevoz po svojoj je naravi “merit good” (mješovito, javno-privatno dobro), tj. dobro koje je moguće na optimalan način osigurati pod uvjetom da država pri uređenju i provođenju javnog putničkog prometa uspostavi mehanizme za usklađivanje ekonomskih ciljeva s drugim društvenim ciljevima (društvenim vrijednostima). Države članice taj svoj zadatak mogu ispuniti samo tako da, u slučaju kada se pojedini društveni ciljevi mogu osigurati samo zahvatom u ekonomske funkcije konkurencije, odustanu od zahtjeva koje im je u svojim pravnim i političkim reformnim aktima postavila Europska unija. Autor podržava legitimno pravo na odustajanje na sustavnim temeljima.
The main goal of the entire project was so to investigate problems of daily commuting of workers, pupils and students, especially from the modal split point of view. The project is structured in two ...parts.The first part of the book is an extensive analysis of modal split by different relations (routes) and groups of commuters (pupils, secondary school pupils, students and workers). We tried to establish the areas in Slovenia where the usage of public transport is the weakest and to provide credible causes of that. The data of modal split was compared with the supply of public transport and with this we established that there is a significant link between the high public transportation usage and the high quality and competitiveness offer of public transportation vis-à-vis personal transportation.The next chapter was dedicated to particular pilot areas where the supply of public transport was greatly improved (Dol pri Ljubljani, Ankaran, Idrija, Nova Gorica). With the method of field interviewing and passenger counting we found out that the greatly improved offer of public transport does not necessarily cause a greater demand for public transport and thus the shift towards a more sustainable mobility.The synthesis of the book is in ten recommendations of possible transport policy measures for the purpose of achieving more sustainable mobility patterns with workers and students.
U okviru projekta „Trajna mobilnost u vrtićima i osnovnim školama“, od lipnja 2019. godine pa sve do studenog 2020. godine u našoj školi izvodio se razvojno-istraživački rad o načinu putovanja djece ...u školu. S učenicima smo bilježili načine dolaska u školu: pješke, biciklom, skateboardom, autobusom, s roditeljima u automobilu i drugo. Svrha projekta bila je potaknuti učenike na trajnije dolaske i odlaske iz škole. Tijekom cijele školske godine fokusirali smo se na ovu temu, raspravljajući o prednostima i nedostacima na školskom satu, kako bi se više učenika pojavilo u školi ili barem dio puta do škole propješačio. Jedan tjedan svakoga dana pratili smo i zapisivali kako su učenici putovali u školu. Svakoga dana bilo je sve bolje i u četvrtak smo u školu putovali pješke ili propješačili barem dio puta. Učenici su pisali svoje dnevnike putovanja koje su ponosno pokazivali roditeljima kod kuće. Za nagradu su dobivali kartice za igranje kojima su se u razredu igrali društvenih igara na temu prometa. Budući da su u četvrtak svi učenici pješke došli u školu, dobili smo i simboličku nagradu - igraću kartu ZLATNO JAJE. Učenici su uživali u projektu.
Mobilnost je posledica internacionalizacije. Najbolj znana oblika internacionalizacije je mobilnost študentov. Druga pomembna oblika internacionalizacije pa je vsekakor mobilnost učnega osebja. ...Mobilnost učnega osebja na globalni ravni omogoča večjo mednarodno vključenost institucij, saj se domači profesorji lahko izobražujejo in sodelujejo v tujini, tuji pa kot gostje predavajo domačim študentom. Erasmusova mobilnost učnega osebja je pomemben del mednarodnega delovanja Pedagoške fakultete Univerze v Mariboru (PEF UM) in njene internacionalizacije. Po mobilnosti učnega osebja se PEF uvršča v sam vrh med fakulte- tami Univerze v Mariboru, kar kaže na pomembnost te oblike mobilnosti in mednarodnega delovanja za samo fakulteto. Na podlagi analize vprašalnikov, ki so jih izpolnili profesorji PEF UM, smo iskali podobnosti in morebitne razlike z izsledki mednarodne raziskave, ki so jo opravili Bracht in drugi raziskovalci (Bracht in drugi, 2006) o Erasmusovi mobilnosti učnega osebja.
U prvom dijelu rada analiziraju se odabrani oblici socijalne mobilnosti stanovništva sisačkog i petrinjskog kraja između 1961. i 2001. godine: industrijska zaposlenost, deagrarizacija i razina ...obrazovanosti stanovništva. Potom se istražuje međuovisnost zaposlenosti stanovništva u industriji i drugih dvaju oblika socijalne mobilnosti. U tu svrhu izračunati su statistički pokazatelji jakosti veza između navedenih pojava (koeficijent jednostavne linearne korelacije). Rezultati su uputili na postojanje slabe pozitivne korelacije između industrijske zaposlenosti i deagrarizacije u sisačkom kraju, odnosno na srednje jaku korelaciju u petrinjskom kraju. Nešto jača korelacija ustanovljena je između industrijske zaposlenosti i obrazovanosti stanovništva.
Prispevek obravnava in primerja strukturo, razvoj in ureditev prometa v Ljubljani in Münstru. Prikazani so temeljni elementi in kazalci integralnega prometnega sistema izbranih dveh mest in njunega ...gravitacijskega zaledja, ki se nanašajo na prostorsko organizacijo dejavnosti, prometne tokove, strukturo prometnih sistemov in način urejanja prometa. V prispevku je opredeljena tudi analiza potovalnih navad prebivalcev ter intenziteta cestno prometnih tokov naprehodu iz širše regije v mesto.
Družbena struktura se spreminja. Industrijska družba je hierarhična piramida z ločenimi družbenimi razredi in določenimi zakonitostmi omejene vertikalne socialne mobilnosti. Družbeni status je ...razmeroma stabilen in se večinoma s staršev prenaša na otroke. Informacijska družba, družba znanja, družba sprememb in družba rizika, je vrtinec srkajočih in izločevalnih (centripetalnih in centrifugalnih) družbenih sil. Vsak družbeni status je začasen od najvišjih v srčiki družbe do najnižjih. Glavni proizvodni dejavnik pospešene ekonomije informacijske družbe je znanje. Obnavljanje kompetenc daje podlago za ohranjanje socialnega položaja v družbeni spirali in, nasprotno, zaostajanje v znanju in osebnem razvoju izvrže človeka na rob družbe. Pot nazaj na pomembnejše položaje gre prek izobraževanja. Države imajo zelo različne šolske sisteme. Nekateri izgubljajo legitimnost, ker ne usposabljajo mladine za nov način dela in preživetja, ovirajo jih pri razvoju za novo družbo najbolj imanentnih lastnosti osebe, kot so: inovativnost, samostojnost, sposobnost odločanja, ustvarjalnost. Če mlade šolski sistem prehitro izloči, to je, preden so končali štiriletno srednjo šolo, so prepuščeni cesti in kriminalu. Industrija masovno izloča fizične delavce, funkcionalno nepismeni se nabirajo na robu družbe v »servisnem proletariatu« in so odvisni od pomoči socialne države. Nacionalni bruto dohodek narašča, sistemi distribucije tega bogastva ostajajo pri starih formulah in poglabljajo prepad med revnimi in bogatimi. Informacijska družba daje veliko novih možnosti za ljudi, a tudi nove odgovornosti. Delo se humanizira, ker se bolj zanaša na "možgane kot na mišice".
Movement and mobility, in its various modes, have strong implications for social, political and cultural dimensions of peoples’ daily lives and their broader social realities. The book addresses ...individual experiences of movement, focusing on spatial and temporal implications of movement and mobility. The core idea is that mobility and movement engender moving places – places the location of which is not geographically fixed but relative. Places such as home and homeland appear to be fixed and immobile, but in practice they are always contested and depend on practices, imaginaries and politics of movement. They are continuously redefined through given social, political, historical and economic contingencies. The book explores the interrelatedness between spatial configuration and practices and politics of movement, mobility and immobility. Ethnographically, the book explores the specificities of given regions, addressing two basic topics of place-making linked through movement. The first one is relationality, i.e. relations between centres and peripheries as well as relations between people and places as they are generated through movement. Both topics are explored ethnographically and comparatively, enriching theoretical discussion on movement, mobility, immobility and place making.