Reakcija formoze – sveti gral kemičara Raos, Nenad
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
4/2018, Volume:
67, Issue:
3-4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Već više od jednog i pol stoljeća bazna kondenzacija formaldehida u ugljikohidrate (reakcija formoze) plijeni pozornost kemičara u nadi da će dati homogene produkte i tako pronaći svoje mjesto u ...krilu kemijske tehnologije. U radu je opisano otkriće, istraživanje mehanizma, pokušaji optimalizacije te moguće primjene reakcije u regeneraciji ugljika na svemirskim stanicama. Prikazan je i njezin utjecaj na tumačenje fotosinteze (Baeyerova hipoteza) te postanka života na Zemlji.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Kefiran je egzopolisaharid (EPS) kojeg proizvode specifični mikroorganizmi sadržani u kefirnom zrnu. U ovom je radu kefrno zrno aktivirano u medijima koji su sadržavali različite izvore ugljika ...(glukoza, galaktoza ili laktoza). Sastav monosaharida u kefiranu koji je tako nastao određivan je primjenom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC). U svrhu kvantitativnog i kvalitativnog određivanja saharoze, glukoze, galaktoze, arabinoze, ksiloze i riboze u kefiranu korišten je HPLC s detektorom za indeks refrakcije (RI). Također su određivana i fizikalna svojstva različitih vrsta kefirana. Količina kefirana nastalog u kontrolnom uzorku te u uzroku medija s galaktozom bio je 511,00 odnosno 610,55 mg/L. Kefiran nastao u mediju s galaktozom pokazao je više statistički pozitivnih utjecaja u usporedbi s ostalim ispitivanim uzorcima. Prividna viskoznost kefirana iz medija s galaktozom određivana je pri brzini smicanja 66,0 s-1 i iznosila je 29,2 mPas. Od morfoloških svojstava određivana je hrapavost površine različitih vrsta kefirana primjenom mikroskopije atomskom silom (AFC) pri čemu je maksimalna visina grumena iznosila između 16,80 i 22,10 nm. U ovom istraživanju utvrđena je prisutnost saharoze, glukoze, galaktoze, arabinosze, ksiloze i riboze u svim uzrocima kefirana.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Zamrzavanje utječe na funkcionalnost proteina ribe uslijed njihove denaturacije i agregacije. Usprkos tome, funkcionalnost strukturnih proteina Humboldtove lignje (Dosidicus gigas) ostaje ista i ...nakon zamrzavanja, vjerojatno zbog prisutnosti spojeva male molekularne mase s krioprotektivnim svojstvom. Zbog toga smo pomoću Fourier transformirane infracrvene spekroskopije (FTIR) ispitali frakciju male molekularne mase (<1 kDa) koja je topljiva u vodi, izdvojenu iz plašta Humbodtove lignje. Iz dobivenih spektara određeni su maseni udjeli ukupnih ugljikohidrata, slobodnih monosaharida, slobodnih aminokiselina i amonijevog klorida. Svojstvo krioprotekcije i kriostabilnost proteina kojima pridonose spojevi male molekularne mase ispitani su diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom. Djelomičnom je karakterizacijom utvrđeno da su glavni sastojci frakcije bili: slobodne aminokiseline (18,84 mg/g), ugljikohidrati (67,1 µg/mg), među kojima i monosaharidi (ukupno 51,1 µg/mg glukoze, fukoze i arabinose), te amonijev klorid (220,4 µg/mg). Najzastupljenije aminokiseline bile su: arginin, sarkozin i taurin. Spojevi male molekularne mase, u masenom udjelu u kojem su prirodno prisutni u plaštu lignje, snizili su ledište vode na -1,2 °C, te povećali temperaturu kristalizacije na 0,66 °C. Stabilnost miofibrilarnih proteina nakon zamrzavanja i odmrzavanja bitno je povećana u prisutnosti spojeva male molekularne mase u usporedbi s kontrolom (proteinima mišića iz kojih su izdvojeni spojevi male molekularne mase), što potvrđuje kriostabilizacijsko svojstvo strukturnih proteina lignje. Osmoliti prisutni u frakciji male molekularne mase inhibirali su denaturaciju i agregaciju proteina te rekristalizaciju leda, čime je održana struktura mišića pri zamrzavanju. Spojevi male molekularne mase pridonijeli su kriostabilnosti mišića čak i pri njihovom malom masenom udjelu.