Projektna je nastava obećavajuća strategija poučavanja koja ima potencijal da
učenike osposobi znanjima i vještinama 21. stoljeća. Takav je oblik nastave
usmjeren prema kritičkom mišljenju i ...rješavanju problema, u većoj mjeri uključuje
učenike i rezultira kvalitetnijim znanjem. Vrednovanje projektne nastave
iz područja povijesti obavljeno je kombinacijom kvantitativne i kvalitativne
metodologije. Proveden je kvazi-eksperiment na 144 učenika petog i šestog
razreda osnovne škole u školskim godinama 2014./15. i 2015./16. na redovnoj
nastavi Povijesti i Likovne kulture. Eksperimentalna grupa sudjelovala je u
projektnoj nastavi koja je uključivala aktivne učeničke radionice i terensku nastavu,
dok je kontrolna grupa učila prema tradicionalnom nastavnom modelu
u kojem je poučavanje najvećim dijelom počivalo na učiteljevom verbalnom
prenošenju znanja. Po završetku programa grupa koja je pohađala projektnu
nastavu imala je snažnije interese i afinitete prema povijesti i arheološkoj baštini (tpeti razredi = 2,47; p < 0,05) (tšesti razredi = 2,15; p < 0,05).
Znanje eksperimentalne grupe bilo je značajno bolje nakon petog razreda (t
= 2,12; p < 0,05), dok je nakon šestog razreda razlika bila neznačajna (t =
1,63; p = 0,11). Kvalitativni dio istraživanja pokazao je da projektna nastava
u većoj mjeri pridonosi učeničkoj motivaciji i angažmanu.
Teoretičari, psiholozi i istraživači značajnu pozornost usmjerili su prema istraživanju značenja, utjecaja i otkrivanja dimenzija motivacije na društvene fenomene. U pedesetim godinama prošlog ...stoljeća intenzivno su se izučavali koncepti motivacije. Proveden je velik broj studija koje analiziraju motivacijske faktore i upravo one rezultirale su mnogobrojnim teorijama motivacije za čije se podjele u literaturi pronalaze različiti pristupi. Istraživanjima motivacije ispituje se kako stajališta utječu na ponašanje pojedinaca, čime su pojedinci potaknuti na određena ponašanja i kako upravljati tim ponašanjem. Svrha ovoga rada je istraživanje motivacije za postignućem i prediktivne sposobnosti motivacije za postignuće kao mjernog konstrukta u izučavanju karijernog odabira, odnosno namjera za samozapošljavanjem mlađih dobnih skupina. Karijera samozaposlene sobe jedno je od mogućih rješenja i za nezaposlene mlade osobe, posebice ako je ono rezultat realizacije poslovne prilike. Za promicanje samozapošljavanja važno je utvrditi jesu li osobe radije spremne pokrenuti vlastiti posao, nego zaposliti se u privatnim ili državnim poduzećima. S ciljem ispitivanja namjera mlađih dobnih skupina koje se nalaze pred samim završetkom formalnog obrazovanja provedeno je istraživanje na studentima diplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Osijeku (n=428). Rezultati regresijske analize pokazuju statistički značajnu povezanost ( = 0,254, p < 0,001) konstrukta motivacije za postignućem i namjera za sapomozapošljavanjem.
U članku su – interdisciplinarnim pristupom – obrađena temeljna načela timskog rada. Analizirane su zapreke i kočnice timskog rada, kompetencije potrebne za uspješno djelovanje radnog tima, ...motiviranje osoba u timskom radu te glavne oznake uspješnog vođe timskog rada. Doneseni su i savjeti sv. Petra apostola vođama Crkve, koji se mogu primijeniti na vođe bilo kojeg timskog rada. Ideje izložene u ovom članku trebale bi pomoći da više vrednujemo timski rad i postanemo što svjesniji dinamike i psiholoških procesa koji prožimaju timski rad u ostvarenju jedne ideje ili cilja, u našem slučaju - u naviještanju Radosne vijesti, odnosno Kraljevstva Božjega.
Polazeći od složene jezične situacije neke djece i stanovitih nepovoljnih posljedica takve situacije na njihov razvoj i ponašanje, propitujemo čimbenike i pretpostavke za odgovor na dvojbu iz ...naslova, odnosno za stručno utemeljeni odgovor na pitanje: kojem djetetu, u kakvoj konkretnoj situaciji, u kolikoj mjeri i na koji način posredovati neki dijalekt ili strani jezik u ranoj dobi?
Najprije raspravljamo činjenicu velikog raspona individualnih razlika u (jezičnim) sposobnostima i model njihova odnosa s kompleksnim zahtjevima koji se postavljaju pri recepciji i produkciji nekoga stranog jezika ili dijalekta. Predočavamo, nadalje, dinamičku interakciju sposobnosti, motivacije i metoda učenja kao bitnih čimbenika uspješnosti učenika u svladavanju (stranog) jezika, ali i uspjeha učitelja u podučavanju. Zatim uspoređujemo birokratsku proizvoljnost pri uvođenju učenja stranih jezika u osnovnu školu (slično Šuvarevu utemeljenju tzv. opće srednje škole) s oprezom, stručnim promišljanjem i individualiziranim pristupom koje pri tome preporučuju stručnjaci. Zaključujemo da postoje djeca iznimnih sposobnosti koja, uz odgovarajuću pomoć, mogu u osnovnoj školi uspješno usvajati jedan ili više stranih jezika, ali da su u njoj i učenici vrlo skromnih sposobnosti kojima je i svladavanje materinskog jezika znatan problem te da je sustavno nametanje neprimjerenih zahtjeva, a to se nekoj djeci događa svakodnevno, svojevrsno “pedagoško” nasilje.
Metonimijski temelji jezične porabe i strukture u žarištu su novijih radova poput
Thornburg i Panther (1997), Panther i Thornburg (1999), Radden i Kövecses (1999),
Ruiz de Mendoza i Pérez (2001) te ...Ruiz de Mendoza i Otal (2002), u kojima se
analizira značaj općih ili generičkih metonimija u gramatici. U ovom se radu istražuju
metonimijski temelji nekoliko tipova modalnih izraza u engleskom i španjolskom.
Pozornost se usmjerava na dva tipa metonimijskih preslikavanja: (i) OBAVEZA
UMJESTO ŽELJE (koju Thornburg i Panther (1997) nazivaju NUŽNOST UMJESTO
MOTIVACIJE), pomoću koje se razumijevaju izražaji poput I must go, gdje se modalni
glagol rabi za izražavanje obaveze čiji je izvor u govorniku te (ii) POTENCIJALNO ZA
OSTVARENO, pomoću čega se mogu motovirati izražaji poput I can see the Thames
from my window ( u smislu ‘I see the Thames from my window’) ili I can hear well (u
smislu ‘I hear well’). Opažamo da su obje metonimije produktivne i u španjolskom,
no njihova je poraba podložna specifičnim ograničenjima. Kao prvo, španjolski
pribjegava metonimiji tipa POTENCIJALNO ZA OSTVARENO kada se radi o glagolu s
elementom obećanja. U slučaju metonimije tipa NUŽNOST UMJESTO MOTIVACIJE
zamjećujemo jasnu asimetriju između španjolskog i engleskog. Primjeru poput I must
speak to you, please u španjolskom najbolje odgovara Tengo que hablar contigo, por
favor (čemu bi u engleskom na prvi pogled odgovaralo ‘I have to speak to you,
please’). Španjolski je modalni izraz tener que samo formalno ekvivalentan
engleskom modalu have to, no za razliku od engleskog, španjolski izraz označava
unutarnju (samonametnutu) obavezu. Na kraju, u domeni epistemičke modalnosti
opažamo značenjske pomake od mogućnosti prema uzualnosti te argumentiramo da
se radi o nemetonimijskoj implikacijskoj korelaciji između tih dvaju modalnih skala
kako u engleskom tako i u španjolskom.
Međunarodne migracije su se sveobuhvatno proučavale u drugoj polovici stoljeća, ali većinom s ekonomskog, demografskog, sociološkog i kulturno-antropološkog gledišta. Psiholozi su pokazali manje ...interesa za ovu temu, usredotočujući se na akulturaciju i probleme prilagodbe kod migranata. Sa sadašnjom globalizacijom i ubrzanjem migracije, tvrde autori, psiholozi bi se također morali više angažirati u boljem razumijevanju "migrantske osobnosti". Oni predlažu model motivacijske strukture emigranata. Taj je model testiran na 1.050 studenata u tri srednjo/istočnoeuropske zemlje: Albaniji, Češkoj i Sloveniji. Kao što se pretpostavljalo, rezultati su pokazali da studenti koji se žele iseliti imaju veća postignuća i motivacijsku volju nego oni koji to ne žele. Ako se taj uzorak potvrdi i u drugim istraživanjima, to bi moglo imati znatan učinak na migracijsku politiku i istraživanje.
Rad se bavi sadržajnom dimenzijom provođenja slobodnog vremena srednjoškolaca koja određuje njihov prepoznatljiv životni stil. Stilovi slobodnog vremena srednjoškolaca rasvjetljavaju načine ponašanja ...i njihove životne orijentacije, ali i specifičnost društvenog konteksta u kojem odrastaju. Uporište je u istraživanjima koja pokazuju da aktivno i smisleno provođenje slobodnog vremena pridonosi razvoju ličnosti. S obzirom na to da slobodno vrijeme uz funkciju samorealizacije, odmora i rekreacije ima i obrazovnu važnost, u ovome mu se radu pristupa s pedagoškog aspekta. Cilj istraživanja jest utvrđivanje pojavnosti različitih stilova na osnovi sadržaja koje srednjoškolci preferiraju u svom slobodnovremenskom prostoru. Egzaktni rezultati istraživanja pokazuju da slobodno vrijeme srednjoškolaca Slavonije i Baranje nije jedinstven i pedagoški osmišljeni prostor. Srednjoškolci preferiraju različite stilove slobodnog vremena: elitni, hedonistički, sportsko-rekreativni i tradicionalno-(ne)konvencionalni. Slavonski srednjoškolci nisu nespecifični i neprepoznatljivi, iskazuju kulturu slobodnog vremena elitnim, sportsko-rekreativnim i tradicionalno-(ne)konvencionalnim stilom. Možemo ih podijeliti na moderne i one koji su tradicionalno orijentirani ili one koji su utopljeni u konzumizam i hedonizam u hedonističkom stilu.
Autorice u okvirima sociološkog pristupa afirmiraju raspravu o društvenim posljedicama masovnog turizma, koji je kao manifestni oblik turističke ponude sveprisutan u hratskom turizmu, posebno na ...istraživanoj biogradskoj destinaciji. Iako ima i pozitivnih efekata, takav tip turizma uvjetuje razne negativne društvene posljedice, kao što su jednoobraznost turističke ponude, pad kvalitete, gubitak prepoznatljivog identiteta, degradaciju i zagađenje okoliša, infrastrukturne probleme, negativan stav lokalnog stanovništva spram turista i niz drugih. Stoga se kritizira razvojno stihijska koncepcija turizma kao prirodne blagodati "sunca i mora", koja u konačnici ograničava turistički promet i koncentrira ga isključivo u nekoliko ljetnih mjeseci sezone, dok su ostali sadržaji turističke ponude zapravo nedovoljno prezentirani na evropskom i širem turističkom tržištu. U tekstu se prezentira dio rezultata iz empirijskog sociološkog istraživanja realiziranog u ljeto 2002. godine, na slučajnom uzorku od 90 turista koji su boravili u Biogradu na moru. Riječ je o tzv. pilot projektu, dijagnostičkog tipa, čiji se rezultati kompariraju sa postojećim službenim statističkim (državnim i općinskim) podacima. Autorice zaključuju kako je nužno tržišno repozicioniranje i originalnije koncipiranje turističke biogradske ponude. U Hrvatskoj prevladava uniformirana vrsta turizma u vidu ljetnog kupališnog tipa. S obzirom na realne dispozicije, Biograd n/m raspolaže velikim mogućnostima razvijanja alternativnog turizma. Turistički resursi su mu raznoliki, jer osim mora, ima vrlo razvedenu i pristupačnu obalu, velik broj otoka, u blizini nacionalne parkove, uvjete za sportski ribolov, uzgoj zdrave hrane i još štošta. Istovremeno organiziranje budućih istraživanja i analiza turizma kao društvenog fenomena, utjecat će na dimenzije i kvalitetu turističke strategije Hrvatske.
U radu se iznose neka razmišljanja o potrošačkim motivima pri kupnji proizvoda. Naime, za istraživača tržišta koji se bavi istraživanjem ponašanja potrošača nije bitno samo ustanoviti koji potrošači ...koriste određenu vrstu proizvoda, kakve su njihove potrebe, koliko proizvod odgovara tim potrebama i sl., nego i otkriti razloge zašto potrošač radije kupuje jedan proizvod nego drugi, i zašto radije bira jednu marku proizvoda nego drugu. U radu se, dakle, traže motivi potrošačkog ponašanja.
U radu su priopćeni rezultati empirijskog istraživanja uvjeta i efekata interesa za studij i motivacije za učenje (motivi za izbor studija i motivacijski regulativni stilovi) kod hrvatskih i ...njemačkih studenata. Subjekti (489) istraživanja bili su studenti različitih studijskih grupa Filozofskog fakulteta u Zadru i studenti (261) različitih studijskih grupa na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu. Teorijski okviri istraživanja su motivacijska teorija samoodređenja (SDT) autora Decija i Ryana i münchenska teorija interesa autora Krappa, Schiefelea, Prenzela i model ličnosti (Big Five, autora Goldberga). Teorijske pretpostavke navedenih teorija posjeduju valjanost i na hrvatskim i na njemačkim sveučilištima. Utvrđene su bitne razlike između dva uzorka ispitanika i glede strukture i izraženosti motivacije za učenje i interesa za studij i glede osobitog odnosa između uvjeta (motiva izbora studija i opažene okoline za učenje) i mogućih učinaka (izbjegavanje napora, sklonost prekidu studija, zadovoljstvo studijem) interesa za studij i motivacije za učenje. Utvrđene su bitne razlike u izraženosti motivacije za učenje i interesa za studij kod hrvatskih i njemačkih studenata glede spola ispitanika i godine studija. Autori situiraju rezultate istraživanja u kontekst kulturološke valjanosti pedagoško-psiholoških teorija interesa i intrinzične motivacije, kao i u širi kontekst mogućnosti poboljšavanja kvalitete visokoškolske nastave na sveučilištima u Europi kao zajedničkom kulturalno-pedagoškom okružju.
