Anomalije Klase II i njihova terapija su jedan od najčešćih ortodontskih problema u našoj populaciji , a dijagnostički nalaz većinom ukazuje na skeletni retrognatizam mandibule. Postoje brojni ...terapijski pristupi za liječenje te malokluzije s različitim stupnjem znanstvene podloge. Zadnjih dvadeset godina terapija funkcionalnim napravama postala je opće prihvaćeno sredstvo za terapiju sagitalnih međučeljusnih nepravilnosti u djece, no ipak se najčešće koriste u korekciji Klase II po Angleu. Jedno od najkontroverznijih pitanja u ortodonciji danas odnosi se na učinak funkcionalnih naprava na rast mandibule. Većina debata o učinku terapije Klase II odnosi se na mogućnost trajnog produženja mandibularne dužine, jer je upravo nedovoljno razvijena mandibula glavni uzrok te anomalije. Funkcionalne naprave temelje svoju široku upotrebu na hipotezi da se radi o terapiji modifikacijom rasta, koja je moguća jedino kod pacijenata kod kojih je preostala dovoljna količina, tj. potencijal rasta sa željom da se isprave međučeljusni odnosi utječući na rast te ih je stoga najbolje koristiti prije ili tijekom adolescentnog ubrzanja rasta. Funkcionalne naprave obuhvaćaju velik broj mobilnih ali i fiksnih naprava koje su dizajnirane kako bi promijenile položaj mandibule, sagitalno i vertikalno, te proizvele dodatno produženje mandibule stimulacijom rasta kondilarne hrskavice. Rezultati novih istraživanja ukazuju da nema dokaza da funkcionalne naprave dugoročno značajno povećavaju horizontalan rast mandibule, te da se glavnina ispravljanja malokluzije događa zbog dentoalveolarnih promjena s malim, statistički značajniim, ali klinički inferiornim skeletnim učinkom. Usprkos tome i danas postoje indikacije za njihovu upotrebu koje dovode do zadovoljavajućih rezultata.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Cilj istraživanja bio je procijeniti stavove i praksu hrvatskih ortodonta u vezi s retencijskim protokolima. Distribuirano je ukupno 150 upitnika, od kojih su 92 valjano ispunjena. Pitanja su ...uključivala sociodemografske karakteristike, praksu informiranja pacijenta o mogućnostima retencije, najčešće korištene naprave i razloge korištenja određenog protokola te trajanje retencije. Ortodonti su pacijente informirali o mogućnostima retencije najčešće usmeno, retencijsko razdoblje je bilo 3-5 godina, izbor metode ovisio je o malokluziji (76%) te je na protokol utjecalo kliničko iskustvo ortodonta (39%). Najčešće
korištena naprava u maksili bila je termoplastična retencijska naprava (52%), a u mandibuli kombinacija fiksne i mobilne retencijske naprave (34%). Način usvajanja znanja, biološki razlozi (vrsta malokluzije, oralno zdravlje, terapijski ishod i rast) i pacijentove želje nisu bili prediktori trajanja retencije niti učestalosti kontrolnih pregleda. Porastom ortodontskog iskustva trajanje retencije smanjilo se te su ortodonti bili skloniji promijeniti trajanje retencije (p=0,001), kao i vrstu retencijske naprave (p<0,001). Zaključno, na retencijske protokole u hrvatskih ortodonta najviše je utjecalo njihovo kliničko iskustvo i klinička situacija.
Cilj: Podatci o kliničkim i salivarnim nalazima pacijenata s različitim vrstama ortodontskih bravica i vezanja (ligacije) doista su oskudni. Zbog toga je cilj ove studije bio usporediti kliničke i ...salivarne nalaze pacijenata s različitim vrstama fiksnih ortodontskih naprava. Ispitanici i postupci: Indeks karioznih i ekstrahiranih zuba te zuba s ispunom (KEP indeks), indeks plaka, količina sline, pH sline i prevalencija bijelih mrlja određena je za 83 pacijenta s različitim vrstama ortodontskih bravica i vezanja (metalne pasivne samovezujuće bravice, konvencionalne metalne bravice, monokristalne bravice i polikristalne aktivne samovezujuće bravice), prije početka ortodontske terapije i poslije toga
tretmana. Pacijenti su, u razdoblju od dvije godine, birani u privatnoj stomatološkoj ordinaciji. Skupinu su činila 83 pacijenta (srednja dob 15,14 ± 1,66 godina) – 52 žene (srednja dob 15,8 ± 1,68) i 31 muškarac (srednja dob 15,24 ± 1,64). Statistička analiza rađena je primjenom t-testova za zavisne i nezavisne uzorke te jednosmjernog testa ANOVA-e, Wilcoxonova signed rank testa i Kruskal-Wallisova testa. P-vrijednost manja od 0,05 (p < 0,05) smatrana je statistički značajnom. Rezultati: KEP indeks i količina sline pokazali su značajan porast, a pH sline značajno se snizio u promatranom razdoblju kod svih pacijenata, neovisno o vrsti bravica i ligacije. Nije nađena statistički značajna razlika u promatranim parametrima među pacijentima s različitim ortodontskim bravicama. Zaključak: Iako je količina salivacije povećana kod pacijenata s fiksnim ortodontskim napravama, što može imati protektivni protukarijesni učinak, KEP indeks također raste, a pH sline pada šest mjeseci nakon početka tretmana, neovisno o materijalu bravica i načinu vezanja. Svi pacijenti trebali bi dobiti detaljne pute o oralnoj higijeni i prehrambenim navikama prije početka fiksne ortodontske terapije i na svakom kontrolnom pregledu.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Izjava Božidarja Gomilška, vodje projekta za ekološko sanacijo Mežiške doline, čistilna naprava za SO2, izjava Mirko Kret, direktor MPI-ja (Metalurgija plastika inženiring) s panoramo Mežiške doline - gola pobočja v snegu, posledica 300 letnega rudarjenja v Mežiški dolini.
A statement by Božidar Gomilšek, project leader for the ecological rehabilitation of Mežiška dolina, footage of cleaning system for SO2 releases, a statement by Mirko Kret, Director of MPI (Metallurgy and plastics engineering) with panoramic views of the valley Meža - bare snow slopes, the result of 300 years of continuous mining in Mežiška dolina.
Information:
Ecological restoration of Mežiška dolina, its environmental protection and a prohibition regarding the release of toxic gases into the atmosphere.
Original language summary:
Ekološka sanacija Mežiške doline, zaščita okolja in prepoved izpusta strupenih plinov v ozračje.
PDF
